Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5456/17 (M. S.)

Odluka donesena 06. 06. 2018.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršenje
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5456/17

Apelacija

Odluka o meritumu

06. 06. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. juna 2018. godine, u predmetu broj AP 5456/17, rješavajući apelaciju Marka Strukara, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio Marko Strukar.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Travniku u predmetu broj 51 0 P 002591 08 I.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da apelantu Marku Strukaru u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog neokončanja izvršnog postupka uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje izvršnog postupka u predmetu broj 51 0 P 002591 08 I u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona i predsjedniku Općinskog suda u Travniku da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Marko Strukar (u daljnjem tekstu: apelant) iz Viteza, kojeg zastupa Ivan Grubešić, advokat iz Novog Travnika, podnio je 22. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 51 0 P 002591 08 I.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 3. januara 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 28. marta 2018. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelant je 11. septembra 2008. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave-Presude Općinskog suda broj 51 0 P 002591 07 P od 28. maja 2008. godine protiv izvršenika „Vitezit-Cromena“ d.o.o. Vitez (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi naplate novčanog potraživanja.

6. Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 51 0 P 002591 08 I od 12. septembra 2008. godine kojim je odredio predloženo izvršenje na osnovu izvršne isprave od 28. maja 2008. godine. Kao predmet i sredstvo izvršenja predloženi su zapljena, popis, procjena i prodaja pokretnih stvari izvršenika, što je Općinski sud i pokušao 27. oktobra 2008. godine, ali bez uspjeha.

7. U nastavku postupka apelant je posredstvom punomoćnika predložio novi predmet i sredstvo izvršenja, odnosno blokadu računa izvršenika, što je pokušao izvršiti Općinski sud 22. aprila 2009. godine, ali na računu izvršenika nije bilo novčanih sredstava.

8. Iz stanja u spisu proizlazi da je apelant 11. februara 2011. godine Općinskom sudu putem podneska podnio urgenciju kojom je tražio hitnu provedbu predmetnog rješenja o izvršenju i izricanje novčane kazne preduzeću izvršenika i njegovoj odgovornoj osobi.

9. Općinski sud je rješenjem od 10. juna 2011. godine izrekao novčane kazne izvršeniku kao pravnoj osobi (iznos od 3.000,00 KM) i odgovornoj osobi u pravnoj osobi (iznos od 1.000,00 KM).

10. Takođe, iz stanja u spisu proizlazi da su apelant i V.P. (kao predlagači) podnijeli prijedlog Općinskom sudu za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom PS „Vitezit“ d.o.o. Vitez, koji je Općinski sud Rješenjem broj 51 0 St 065942 12 St od 21. marta 2013. godine odbio.

11. Prema stanju spisa, rješenje o izvršenju nije provedeno.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je predložio da Ustavni sud utvrdi povredu navedenog prava, te zatražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 10.000,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

13. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju ukratko opisao hronologiju predmetnog izvršnog postupka, istaknutu u činjeničnom dijelu odluke, te je, između ostalog, naveo da se u ovom slučaju radi o izvršeniku koji je u vlasništvu države i da je u financijskim poteškoćama zbog kojih razloga i nije podmiren apelant. Takođe, Općinski sud je naveo da smatra da je apelacija utemeljena imajući u vidu činjenicu kada je prijedlog za izvršenje podnesen, a u pogledu ovog suda postupajući sudija smatra da su ispunjene sve izvršne radnje koje je apelant, a i sam Zakon o izvršnom postupku zahtijevao.

V.Relevantni propisi

14. Zakon o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12, 46/16) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči. Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

15. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom. [...] VI.Dopustivost

16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Također, Ustavni sud je kontinuirano ukazivao i da u Federaciji BiH ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi vidi, Ustavni sud, npr. Odluka o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12, i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. sa daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je apelacija koja je podnesena u odnosu na izvršni postupak koji nije djelotvorno okončan dopustiva po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

19. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII.Meritum

21. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]

24. Ustavni sud je, primjenjujući dosljedno praksu Evropskog suda, kontinuirano isticao u predmetima koji pokreću pitanje nemogućnosti efikasnog okončanja izvršnog postupka da član 6. stav 1. Evropske konvencije, koji pruža jasne proceduralne garancije kojim se strankama u sporu osigurava postupak koji je pravičan, javan i ekspeditivan, pruža zaštitu i izvršenju sudske odluke. Period koji se uzima u obzir

25. Ustavni sud podsjeća da, u skladu s članom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. Ustavni sud zapaža da je apelant 11. septembra 2008. godine pokrenuo izvršni postupak protiv izvršenika kako bi realizirao svoje potraživanje, ali da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije u cjelini okončan i da traje duže od devet godina i osam mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

26. U konkretnom slučaju se radi o izvršnom postupku koji se, prema relevantnim zakonskim odredbama i praksi Evropskog suda, smatra hitnim i zahtijeva dodatnu ažurnost suda u odnosu na zakonsku obavezu suda da izvršni postupak provede bez nepotrebnih odugovlačenja i zastoja. S obzirom na vrstu i prirodu konkretne pravne stvari, Ustavni sud smatra da se predmet ne može smatrati naročito složenim.

27. U pogledu apelantovog ponašanja, Ustavni sud konstatira da apelant ni na koji način nije doprinio dužini trajanja postupka. Naprotiv, apelant je podneskom urgirao provedbu predmetnog izvršenja i izricanje novčane kazne izvršeniku, kao i da je apelant podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom (PS „Vitezit“ d.o.o. Vitez). Dakle, apelant je preduzimao radnje koje su mu bile na raspolaganju kako bi ubrzao postupak izvršenja. Osim toga, ocjenjujući značaj koji predmetni postupak ima za apelanta, Ustavni sud zapaža da je u pitanju izvršni postupak radi naplate novčanih potraživanja iz radnog odnosa, pa se može zaključiti da je predmetni postupak od značaja za apelanta.

28. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u predmetnom izvršnom postupku, Ustavni sud zapaža da Općinski sud ni nakon više od devet godina i osam mjeseci nije okončao predmetni izvršni postupak, koji se, prema izričitoj zakonskoj odredbi, smatra hitnim. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, odlučujući o apelantovom prijedlogu za izvršenje od 11. septembra 2008. godine, rješenje o izvršenju donio 12. septembra 2008. godine, odnosno nakon jednog dana. U svom odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko opisao hronologiju predmetnog izvršnog postupka, istakavši da „je apelant putem svog punomoćnika predložio novi predmet i sredstvo izvršenja, odnosno, blokadu računa izvršenika, što je i pokušano 22. aprila 2009. godine, ali budući da na računu nije bilo novčanih sredstava isto je svrstano u red prioriteta tako da bi se apelant namirio onog momenta kada bi se došlo do depozita novčanih sredstava“. Međutim, iz stanja spisa Ustavni sud primjećuje da Općinski sud uz odgovor na apelaciju nije dostavio dokaz o tome da je obavijestio apelanta o nepostojanju novčanih sredstava na računu (Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar) banke, niti je od apelanta tražio da uredi prijedlog za izvršenje, budući da je apelant (kako proizlazi iz stanja u spisu) podneskom od 11. februara 2011. godine (nešto kraće od dvije godine od saznanja suda o nepostojanju novčanih sredstava na računu izvršenika) urgirao kod Općinskog suda tražeći da taj sud u što kraćem roku provede predmetno rješenje o izvršenju, odnosno da izrekne novčanu kaznu preduzeću izvršenika i njegovoj odgovornoj osobi, budući da oni ne ispunjavaju obaveze koje je naložio sud. S tim u vezi, Općinski sud je donio rješenje od 10. juna 2011. godine kojim je izvršeniku i odgovornoj osobi u pravnoj osobi izrekao novčane kazne. Takođe, Ustavni sud primjećuje da je apelant podnio i prijedlog Općinskom sudu za otvaranje stečajnog postupka nad izvršenikom, ali da je Općinski sud donio rješenje od 21. marta 2013. godine kojim je odbio takav zahtjev predlagača, odnosno apelanta. U odgovoru na apelaciju i sam Općinski sud navodi da je predmetna apelacija osnovana imajući u vidu kada je prijedlog za izvršenje podnesen. Uzevši u obzir sve činjenice u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da je Općinski sud svojim nepostupanjem, odnosno odsustvom aktivnosti nakon donošenja rješenja o izvršenju od 12. septembra 2008. godine, propustio izvršiti svoju obavezu da učinkovito i ekonomično provede izvršni postupak koji se po izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim. Zbog toga, Ustavni sud smatra da se odgovornost za neokončanje predmetnog izvršnog postupka u periodu dužem od devet godina i osam mjeseci može isključivo pripisati Općinskom sudu. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da se period duži od devet godina i osam mjeseci u kojem nije okončan izvršni postupak ne može smatrati razumnim s aspekta standarda prava na pravično suđenje.

29. Stoga, imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neaktivnosti Općinskog suda, a naročito činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je hitne naravi, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog neokončanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

I.Pitanje naknade nematerijalne štete

30. Apelant je, zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, zatražio naknadu nematerijalne štete. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

31. S obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se principima pravičnosti, uzimajući u obzir ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, prosječna primanja i parametre životnog standarda građana, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete isplatiti iznos od 1.000,00 KM. Ovaj iznos je apelantu dužna isplatiti Vlada Srednjobosanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana prijema ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

32. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada izvršni postupak traje duže od devet godina i osam mjeseci i kada još uvijek nije okončan zbog toga što je Općinski sud nepreduzimanjem izvršnih radnji u značajnom vremenskom periodu propustio izvršiti svoju obavezu da učinkovito i ekonomično provede izvršni postupak.

33. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

34. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-5456/17 (M. S.) | Sudska praksa | Aktio