Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2736/18 (V. Ć. i drugi)

Odluka donesena 19. 06. 2018.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Troškovi postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2736/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 06. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj19. juna 2018. godine, u predmetu broj AP-2736/18, rješavajući apelacije Vojina Ćirića i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Vojin Ćirić, Željko Vajić, Zvonko Petrović, Mirko Gostić, Željko Petrović, Slaviša Simić, Milenko Đukić i Aleksandar Jovanović protiv Presude Okružnog suda u Doboju broj 85 0 Rs 061823 18 Rsž od 20. marta 2018. godine, Momir Manojlović, Jasmin Mulasmajić, Milenko Mršić, Slavko Dević, Miladin Petrović, Vitomir Smiljanić, Brane Jekić i Nikolina Mitrović protiv Presude Okružnog suda u Doboju broj 85 0 Rs 061823 18 Rsž od 20. marta 2018. godine, Boro Pašalić, Spasoja Petrović, Zoran Petrović, Milenko Savković, Siniša Dević, Radenka Matijević, Aleksandar Stanković, Nenad Radetić, Jovan Filipović, Miroslav Božanović, Radenko Stjepanović i Velinka Mišanović protiv Presude Okružnog suda u Doboju broj 85 0 Rs 061830 18 Rsž od 16. marta 2018. godine, Mladen Kujundžić, Goran Vukojević, Lazo Erić, Željko Topić, Igor Radić, Milan Manojlović, Đorđe Stolica, Boro Nikić, Dalibor Davidovac, Nermana Kovačević, Novo Kovačević i Miroslav Božić protiv Presude Okružnog suda u Doboju broj 85 0 Rs 061830 18 Rsž od 16. marta 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

AP-2736/18

1. Vojin Ćirić, Željko Vajić, Zvonko Petrović, Mirko Gostić, Željko Petrović, Slaviša Simić, Milenko Đukić i Aleksandar Jovanović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Milica Cvijanović advokat iz Banjaluka, podnijeli su 10. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda broj 85 0 Rs 061823 18 Rsž od 20. marta 2018. godine. Apelanti su, na traženje Ustavnog suda, 24. maja 2018. godine dopunili apelaciju tako što su dostavili fotokopiju žalbe protiv prvostepene presude.

2. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijene su žalbe apelanata i tuženog ("Željeznice Republike Srpske" a.d. Doboj) i potvrđena je Presuda Osnovnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 85 0 Rs 061823 17 Rs od 12. februara 2018. godine, između ostalog, u dijelu u kojem je obavezan tuženi da apelantima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.547,60 KM.

AP-2737/18

3. Momir Manojlović, Jasmin Mulasmajić, Milenko Mršić, Slavko Dević, Miladin Petrović, Vitomir Smiljanić, Brane Jekić i Nikolina Mitrović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Branislav Cvijanović advokat iz Banjaluke, podnijeli su 10. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda broj 85 0 Rs 061823 18 Rsž od 20. marta 2018. godine. Apelanti su, na traženje Ustavnog suda, 22. maja 2018. godine dopunili apelaciju tako što su dostavili fotokopiju žalbe protiv prvostepene presude.

4. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijene su žalbe apelanata i tuženog i potvrđena je Presuda Osnovnog suda broj 85 0 Rs 061823 17 Rs od 12. februara 2018. godine, između ostalog, u dijelu u kojem je obavezan tuženi da apelantima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.810,69 KM.

AP-2739/18

5. Boro Pašalić, Spasoja Petrović, Zoran Petrović, Milenko Savković, Siniša Dević, Radenka Matijević, Aleksandar Stanković, Nenad Radetić, Jovan Filipović, Miroslav Božanović, Radenko Stjepanović i Velinka Mišanović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Branislav Cvijanović advokat iz Banjaluke, podnijeli su 11. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda broj 85 0 Rs 061830 18 Rsž od 16. marta 2018. godine. Apelanti su, na traženje Ustavnog suda, 22. maja 2018. godine dopunili apelaciju tako što su dostavili fotokopiju žalbe protiv prvostepene presude.

6. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom djelimično su uvažene žalbe apelanata i tuženog i preinačena je Presuda Osnovnog suda broj 85 0 Rs 061830 17 Rs od 24. januara 2018. godine u dijelu o troškovima postupka tako da su apelantima dosuđeni troškovi postupka u iznosu od 2.746,67 KM umjesto ranije dosuđenog iznosa od 3.053,70 KM. AP-2784/18

7. Mladen Kujundžić, Goran Vukojević, Lazo Erić, Željko Topić, Igor Radić, Milan Manojlović, Đorđe Stolica, Boro Nikić, Dalibor Davidovac, Nermana Kovačević, Novo Kovačević i Miroslav Božić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Milica Cvijanović advokat iz Banjaluke, podnijeli su 14. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda broj 85 0 Rs 061830 18 Rsž od 16. marta 2018. godine. Apelanti su, na traženje Ustavnog suda, 22. maja 2018. godine dopunili apelaciju tako što su dostavili fotokopiju žalbe protiv prvostepene presude.

8. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom djelimično su uvažene žalbe apelanata i tuženog i preinačena je Presuda Osnovnog suda broj 85 0 Rs 061830 17 Rs od 24. januara 2018. godine u dijelu o troškovima postupka tako da su apelantima dosuđeni troškovi postupka u iznosu od 2.347,60 KM umjesto ranije dosuđenog iznosa od 2.610,00 KM. Spajanje predmeta

9. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2736/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

10. U predmetnim parničnim postupcima, koji su vođeni radi naplate potraživanja iz radnog odnosa, Osnovni sud je prilikom određivanja troškova postupaka primijenio tarifni broj 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljnjem tekstu: AT), jer je smatrao da se radi o procjenjivim stvarima (tužbeni zahtjevi apelanata se odnose na novčana potraživanja).

11. U obrazloženjima većine osporenih odluka Okružnog suda je navedeno, između ostalog, da je Osnovni sud pravilno odlučio kada je troškove postupaka obračunao u skladu sa tarifnim brojem

2. AT, jer se radi o novčanim potraživanjima koja spadaju u procjenjive sporove, iz kog razloga se ne može primijeniti tarifni broj 3. AT, kako to apelanti smatraju. Takođe, Okružni sud je naveo (AP-2739/18 i AP-2784/18) da je uspjeh apelanata u konkretnom postupku djelimičan i da je Osnovni sud kod dosuđenja troškova postupka trebao to cijeniti, pa je primjenom člana 386. stav 2. Zakona o parničnom postupku zaključio da uspjeh apelanata iznosi 50% i shodno tome smanjio je dosuđene iznose na ime troškova postupka.

Apelacioni navodi

12. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada su sudovi prilikom obračuna troškova postupka koristili tarifni broj 2. AT umjesto tarifnog broja 3. AT. Osim toga, apelanti smatraju da su redovni sudovi u svojim odlukama, u dijelu u kojem su odbačene tužbe apelanata kao neblagovremene (potraživanje naknade na ime toplog obroka i prevoza), pogrešno primijenili odredbu člana 201. stav 6. Zakona o radu RS. Naime, apelanti navode da redovni sudovi nisu razmatrali Sporazum o priznanju novčanog duga po osnovu prava iz radnog odnosa za period od 1. januara 2016. godine do 30. juna 2016. godine (zaključen između sindikata i uprave društva-tužene) na način da isti prekida prekluzivni rok za podnošenje tužbe za zaštitu prava apelanata.

13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

14. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

15. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje i prava na imovinu u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

16. U konkretnom slučaju, a imajući u vidu činjenice konkretnih predmeta, Ustavni sud smatra da je Okružni sud u obrazloženju odluka osporenih predmetnim apelacijama dao detaljne, jasne i precizne razloge za svoje odlučenje u pogledu odluke o troškovima postupka, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao o sličnom činjeničnom i pravnom pitanju, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju Okružnog suda (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP 1339/17 i AP 1889/17 od 7. septembra 2017. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). U pogledu navoda apelanata kojima osporavaju odluke redovnih sudova u dijelu u kojem su odbačene njihove tužbe kao neblagovremene, Ustavni sud ukazuje da iz fotokopija žalbi protiv prvostepenih presuda, koje su apelanti dostavili Ustavnom sudu, proizlazi da su se apelanti žalili protiv prvostepenih odluka samo u dijelu odluke kojom je odlučeno o troškovima postupka. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da ne može razmatrati ove navode, budući da su apelanti propustili da te navode istaknu u žalbama protiv prvostepenih presuda, te na taj način pruže mogućnost Okružnom sudu da se o tome izjasni (vidi Ustavni sud, odluka broj AP- 476/04 od 17. decembra 2004. godine, tačka 26., objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 34/05). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u predmetnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

17. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Potpredsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2736/18 (V. Ć. i drugi) | Sudska praksa | Aktio