Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1890/18 (I. Đ., advokat iz Banjaluke u ime Zlatka Smiljčića iz Zrenjanina, M. J. iz Vojnića i A. S. iz Petrinje)

Odluka donesena 19. 06. 2018.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Neovlašteno lice
  • Upravni spor
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Uknjižba
  • Upravni postupak
  • Nekretnina
  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1890/18

Apelacija

Odluka o meritumu

19. 06. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1890/18, rješavajući apelaciju Zlatka Smiljčića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tač. d) i l), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 19. juna 2018. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Djelomično se usvaja apelacija Zlatka Smiljčića.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nije okončan postupak po zahtjevu Zlatka Smiljčića za uknjižbu spora koji se trenutno nalazi pred Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Područnom jedinicom Laktaši.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Područnoj jedinici Laktaši da po hitnom postupku okonča predmetni postupak shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Republike Srpske da apelantu Zlatku Smiljčiću isplati iznos od 600,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Republike Srpske i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Područnoj jedinici Laktaši da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, u ime Marije Josipović i Anđe Slavulj, protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine, te zbog dužine trajanja predmetnog postupka po zahtjevu za zabilježbu spora zbog toga što ju je podnijelo neovlašteno lice.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zlatka Smiljčića podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, podnio je 26. marta 2018. godine u ime Zlatka Smiljčića iz Zrenjanina, Marije Josipović iz Vojnića i Anđe Slavulj iz Petrinje (u daljnjem tekstu: prvoapelant, drugoapeplantica i trećeapelantica ili apelanti) apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine, te zbog dužine trajanja predmetnog postupka po zahtjevu apelanata za zabilježbu spora, koji je osporenom presudom vraćen na ponovni postupak i odlučivanje Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Područnoj jedinici Laktaši (u daljnjem tekstu: Područna jedinica). Kako uz apelaciju nije bila priložena punomoć za zastupanje apelanata od Ilije Đakića, advokata iz Banjaluke, koji je u ime apelanata podnio apelaciju, od navedenog advokata je dopisom od 10. aprila 2018. godine zatraženo da je dostavi. Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, 17. aprila 2018. godine dostavio je punomoć samo za prvoapelanta.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog suda, Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Republička uprava), Područne jedinice i Comsar Energy Agro d.o.o Banjaluka (u daljnjem tekstu: Comsar Energy Agro) zatraženo je 2. aprila 2018. godine da dostave odgovore na apelaciju.

3. Vrhovni sud, Republička uprava i Comsar Energy Agro su u periodu od 10. do 13. aprila 2018. godine dostavili odgovor na apelaciju, dok Okružni sud i Područna jedinica nisu dostavili odgovore na apelaciju u ostavljenom roku.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelanti su 4. novembra 2013. godine Područnoj jedinici podnijeli zahtjev za zabilježbu spora na nekretninama, pobliže navedenim u zahtjevu (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine), a na osnovu uvjerenja Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) od 11. oktobra 2013. godine.

6. Rješenjem Područne jedinice broj 21.26.-714-4-1-7-163/13 (Dn-1518/13) od 12. februara 2014. godine, na osnovu prethodno navedenog uvjerenja Osnovnog suda, dozvoljena je zabilježba spora na predmetnim nekretninama radi utvrđenja, koji se vodi kod Osnovnog suda pod brojem 71 0 P 176 477 13 P između apelanata, kao tužilaca, protiv Borislava Smiljčića i „SMK“ d.o.o. Banjaluka (čiji naziv je kasnije promijenjen u Comsar Energy Agro), kao tuženih, do okončanja parničnog postupka.

7. Comsar Energy Agro je podnio žalbu protiv rješenja Područne jedinice, koja je Rješenjem Republičke uprave broj 21.05/714-148/14 od 24. juna 2014. godine odbijena.

8. Comsar Energy Agro je tužbom pokrenuo upravni spor protiv rješenja Republičke uprave, te je Okružni sud Presudom broj 11 0 U 014933 14 U od 9. jula 2015. godine odbio tužbu kao neosnovanu, kao i zahtjeve za naknadu troškova.

9. Postupajući po zahtjevu Comsar Energy Agro za vanredno preispitivanje sudske odluke, Vrhovni sud je Presudom broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine uvažio zahtjev i preinačio presudu Okružnog suda tako što je tužbu uvažio i poništio rješenje Republičke uprave. Presudom je dalje obavezana Republička uprava da Comsar Energy Agro nadoknadi troškove upravnog spora u određenom iznosu, dok je odbijen zahtjev apelanata za naknadu troškova.

10. Postupajući u skladu s presudom Vrhovnog suda, Republička uprava je donijela Rješenje broj 21.05/714-401/15 od 7. februara 2018. godine kojim je usvojila žalbu Comsar Energy Agro, poništila rješenje Područne jedinice od 12. februara 2014. godine i predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje.

11. Prema stanju spisu, postupak je u toku.

IV.Apelacija a)Navodi iz apelacije

12. Apelanti navode da im je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), uključujući i pravo na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje, zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti smatraju da je Vrhovni sud proizvoljno primijenio materijalno pravo. Ističu da je predmetni postupak, koji je po prirodi hitan, vođen gotovo četiri godine i još uvijek traje, te traže naknadu nematerijalne štete.

b)Odgovor na apelaciju

13. Vrhovni sud navodi da ostaje pri razlozima datim u obrazloženju osporene presude. Smatra da nisu povrijeđena prava apelanata, te predlažu da se apelacija odbaci kao prima facie neosnovana, odnosno odbije jer ne postoje povrede na koje se apelanti pozivaju u apelaciji.

14. Republička uprava navodi tok postupka, kako je navedeno u činjeničnom dijelu odluke, te ističe da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog akta postupljeno pravilno i saglasno pozitivnim zakonskim propisima. Apelantove navode smatra neosnovanim, te predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana.

15. Comsar Energy Agro smatra da je osporena presuda zakonita i pravilna. Smatra da nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku zato što je postupak okončan, što je vidljivo iz osporene presude koja predstavlja vanredni pravni lijek i iz kojeg razloga ističu prigovor neblagovremenosti podnošenja apelacije.

V.Relevantni propisi

16. Zakon o općem upravnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 13/02, 87/07 i 50/10) u relevantnom dijelu glasi:

Član 14.

Postupak se vodi brzo i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja.

VI.Dopustivost

17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. Dopustivost apelacije u odnosu na podnosioce apelante

19. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije u odnosu na apelante, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

20. Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

21. Budući da je predmetnu apelaciju u ime apelanata podnio Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, a uz apelaciju nisu bile priložene punomoći za zastupanje, Ustavni sud je 10. aprila 2018. godine od navedenog advokata zatražio dostavu punomoći za zastupanje apelanata u ovom predmetu. Postupajući po zahtjevu Ustavnog suda, advokat Ilija Đakić je u ostavljenom roku djelimično udovoljio zahtjevu dostavljajući punomoć samo za prvoapelanta, dok nije dostavio punomoć za drugoapelanticu i trećeapelanticu.

22. Budući da advokat Ilija Đakić nije u cijelosti udovoljio zahtjevu Ustavnog suda, te je propustio da i u naknadno ostavljenom roku dopuni apelaciju sa traženom punomoći za sve apelante, Ustavni sud je primjenom odredbe člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda u odnosu na drugoapelanticu i trećeapelanticu, koji su u svojstvu podnosilaca zahtjeva za zabilježbu spora učestvovale u predmetnom postupku, odlučio kao u izreci ove odluke.

Dopustivost u odnosu na osporenu Presudu Vrhovnog suda broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine

23. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na navedenu presudu Ustavni sud je pošao od odredbi člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda.

24. Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

25. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

26. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je prvoapelant podnio apelaciju protiv Presude Vrhovnog suda broj 11 0 U 014933 15 Uvp od 14. decembra 2017. godine kojom je usvojen zahtjev Comsar Energy Agro za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda broj 11 0 U 014933 14 U od 9. jula 2015. godine, preinačena navedena presudu tako što je tužbu uvažena i poništeno rješenje Republičke uprave. Postupajući po presudi Vrhovnog suda u daljnjem postupku Republička uprava je svojim rješenjem usvojila žalbu Comsar Energy Agro, poništila rješenje Područne jedinice od 12. februara 2014. godine i predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje. Ustavni sud zapaža da prvoapelant apelacijom osporava navedenu presudu Vrhovnog suda u odnosu na suštinu zahtjeva odnosno ispunjenje zakonskih uvjeta za podnošenje zahtjeva za zabilježbu spora. Kako o tom zahtjevu nije meritorno odlučeno nego je predmet vraćen prvostepenom upravnom organu koji tek treba da odluči o osnovanosti tog zahtjeva i kako je pred upravnim organom predmetni postupak u toku, Ustavni sud smatra da bi donošenjem odluke u odnosu na ove navode apelacije prejudicirao odluku upravnih, a nakon toga, eventualno, i sudskih organa. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija u ovom dijelu preuranjena jer je podnesena prije odluka nadležnih upravnih organa i sudova o meritumu predmeta.

27. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

U odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka

28. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

29. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da predmetni postupak po zahtjevu za zabilježbu spora i nakon vremenskog perioda od više od četiri i po godine od podnošenja zahtjeva nije okončan, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

30. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija u ovom dijelu ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

31. Prvoapelant navodi da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao sastavni dio prava na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje

32. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

33. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] a)Relevantna načela

34. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

b)Razdoblje koje se uzima u obzir

35. Ustavni sud zapaža da je prvoapelant 4. novembra 2013. godine podnio Područnoj jedinici zahtjev za zabilježbu spora na predmetnim nekretninama, te da je, prema stanju spisa, nakon što je Republička uprava poništila prvostepeno rješenje, predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje. Dakle, postupak po prvoapelantovom zahtjevu za zabilježbu spora na predmetnim nekretninama traje oko četiri godine i sedam mjeseci, pa je to period koji će Ustavni sud ispitati. c)Analiza razumnosti trajanja postupka

36. U konkretnom slučaju radi se o upravnom postupku, postupku upravnog spora i postupku po zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke u kojem je prvoapelant tražio zabilježbu spora na predmetnim nekretninama. S obzirom na činjenična i pravna pitanja koja je u konkretnom slučaju trebalo riješiti (uvid u zemljišne knjige, provjera potrebnih dokumenata i slično), Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o jednostavnom predmetu. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak značajan za prvoapelanta jer je pokrenuo parnični postupak u vezi s predmetnim nekretninama.

37. Ustavni sud zapaža da je prvoapelant zahtjev podnio 4. novembra 2013. godine i da je Područna jedinica u relativno kratkom roku (oko tri mjeseca) donijela odluku o zahtjevu. Nadalje, postupak po žalbi pred Republičkom upravom je trajao oko četiri mjeseca, a upravni spor pred Okružnim sudom oko godinu dana, sve računajući od dostavljanja prethodne odluke. Nadalje, postupak pred Vrhovnim sudom po zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke je trajao dvije godine i pet mjeseci, računajući od donošenja presude Okružnog suda. Nakon što je Republička uprava rješenjem od 7. februara 2018. godine poništila prvostepeno rješenje i predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje, prema stanju spisa, još uvijek traje postupak pred prvostepenim organom. Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da je predmetni postupak na pojedinim instancama trajao relativno kratko, Ustavni sud smatra da navedeno ne opravdava činjenicu da oko četiri godine i sedam mjeseci od podnošenja zahtjeva još uvijek nije donesena konačna odluka u predmetu. Dakle, Ustavni sud smatra da je zbog navedenog predmetni postupak prešao granicu razumnog roka s obzirom na to da je trajao oko četiri godine i sedam mjeseci i da još uvijek traje, te da se ni upravni organ ni redovni sud u odgovorima na apelaciju nisu uopće izjasnili o pitanju trajanja predmetnog postupka. Pri tome, Ustavni sud ima u vidu da iz činjenica predmeta ne proizlazi da je prvoapelant svojim radnjama utjecao na trajanje predmetnog postupka.

38. Imajući u vidu navedeno i uzevši u obzir sve navedene faktore, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju zbog dužine trajanja postupka za zabilježbu spora na predmetnim nekretninama povrijeđeno prvoapelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

39. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da za razliku od postupka pred redovnim sudovima naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

40. Budući da je u predmetnoj apelaciji utvrđeno kršenje prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da prvoapelantu pripada pravo na naknadu nematerijalne štete koju je nesumnjivo pretrpio zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. S obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se načelima pravičnosti, uzimajući u obzir ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, prosječna primanja i parametre životnog standarda građana, Ustavni sud smatra da prvoapelantu treba na ime naknade nematerijalne štete isplatiti iznos od 600,00 KM.

41. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Republike Srpske, s obzirom na sjedište upravnih organa i redovnih sudova, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati prvoapelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

Ostali navodi

42. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na suđenje u „razumnom roku“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati prvoapelantove navode o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

VIII.Zaključak

43. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravičan postupak u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ustavni sud povredu ovog prava vidi u tome što postupak po prvoapelantovom zahtjevu za uknjižbu spora na predmetnim nekretninama nije završen ni nakon četiri godine i sedam mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

44. Na osnovu člana 18. stav (3) tač. d) i l), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

45. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-1890/18 (I. Đ., advokat iz Banjaluke u ime… | Sudska praksa | Aktio