Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4671/17 (A. M.)

Odluka donesena 11. 09. 2018.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4671/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 09. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. septembra 2018. godine, u predmetu broj AP-4671/17, rješavajući apelaciju Amire Mujagić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Amire Mujagić podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 012616 17 Gž od 10. augusta 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Amira Mujagić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Berlina, Savezna Republika Njemačka, koju zastupaju Emira Imširević i Edžerija Trejić advokati iz Bihaća, podnijela je 9. novembra 2017. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 012616 17 Gž od 10. augusta 2017. godine.

2. Rješenjem Kantonalnog suda broj 01 0 Dn 012616 17 Gž od 10. augusta 2017. godine odbijena je apelantičina žalba izjavljena protiv Rješenja Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Bihaću broj od 22. februara 2017. godine kojim je u zemljišnoknjižnom predmetu podnositeljice zahtjeva E.J., a na osnovu tužbe zaprimljene kod Općinskog suda u Bihaću, dozvoljen upis zabilježbe postojanja spora u „A“ i ,,B“ listu zk. ul. br. 4419 i 4728 k.o. Bihać na dijelu apelantičinih nekretnina na način bliže opisan u izreci rješenja. Kantonalni sud je u obrazloženju osporenog rješenja naveo da je podnositeljica zahtjeva E.J. nesporno dokazala postojanje spora u vezi predmetnih nekretnina, tj. da je podnesena tužba i da je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva na dijelu predmetnih nekretnina. S tim u vezi, Kantonalni sud je ukazao na odredbe člana 2. stav 4. Zakona o zemljišnim knjigama F BiH kojima je propisano da je zabilježba upis određenih okolnosti i činjenica koje su od utjecaja na raspolaganje nekretninama, te da se zabilježba može odnositi i na postojanje spora.

Apelacioni navodi

3. Apelantica smatra da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h). apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom.

5. S obzirom na to da apelantica smatra da joj je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Primjenjivost se određuje odgovorom na pitanje da li se u postupku donošenja osporenog rješenja odlučivalo o apelantičinim građanskim pravima i obavezama, odnosno da li je ishod postupka bio odlučujući za njena privatna prava i obaveze. S tim u vezi, Ustavni sud upućuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obaveze, jer zabilježba spora u zemljišnim knjigama u pogledu određenih nekretnina, čak i kada se ostvare uslovi za upis, ne daje nosiocu prava upisa bilo kakva vlasnička prava na nekretninama (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-2056/15 od 22. decembra 2016. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba ). Ustavni sud smatra da se ova praksa može primjeniti i na predmetni slučaj, jer se u konkretnom postupku nisu utvrđivala apelantičina građanska prava i obaveze, niti ishod postupka bio odlučujući za njena građanska prava i obaveze. Iz navedenog proizilazi da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjivi na konkretan slučaj, te da su navodi apelacije vezani za povredu prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

6. Nadalje, Ustavni sud ukazuje de se u predmetnom postupku, u kojem se odlučivalo po prijedlogu za upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama, a u kojem je Ustavni sud već zaključio da se postupak povodom takvog prijedloga nije ticao određivanja građanskih prava i obaveza apelantice, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelantice iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su i navodi apelantice o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4671/17 (A. M.) | Sudska praksa | Aktio