Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2844/16 (Advokat Sanel Nezirić u ime Savke Cvetković)

Odluka donesena 17. 07. 2018.

  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2844/16

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 07. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, u predmetu broj AP-2844/16, rješavajući apelaciju Savke Cvetković, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57 stav (2) tačka c) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćen tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio advokat Sanel Nezirić u ime Savke Cvetković protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine br. S1 3 U 000688 16 Uvp od 13. juna 2016. godine i S1 3 U 000688 13 U od 14. decembra 2015. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Advokat Sanel Nezirić (u daljnjem tekstu: advokat) podnio je 1. jula 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) u ime Savke Cvetković (u daljnjem tekstu: apelantica) protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) br. S1 3 U 000688 16 Uvp od 13. juna 2016. godine i S1 3 U 000688 13 U od 14. decembra 2015. godine.

2. Advokat je uz apelaciju dostavio punomoć od 11. decembra 2015. godine, potpisanu od strane apelantice kao vlastodavca kojom ovlašćuje advokata da: „-zastupa i predstavlja Vlastodavca u upravnom sporu pred Sudom BiH broj: S1 3 U 000688 15 Fp“, kao i da poduzme sve neophodne radnje u navedenom postupku – u ime vlastodavca podnosi podneske, tužbe, odgovore na tužbu, protiv-tužbu, žalbe, zastupa i predstavlja vlastodavca na ročištima u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, zastupa na ročištima, da zamjensku punomoć drugom advokatu ili pripravniku, ulaže žalbe i druge pravne lijekove, zaključuje nagodbe, podnosi prijedloge za prinudno izvršenje, naplati dugovna potraživanja u izvršnom postupku, naplati troškove parničnog postupka, kao i da poduzima i sve druge radnje u ime Vlastodavca u postupku naplate potraživanja u skladu sa odredbama 305. i 306. Zakona o parničnom postupku, Zakona o upravnom postupku, ZUS, Zakona o izvršnom postupku i Zakona o advokaturi FBiH.„

3. S obzirom da predmetna apelacija nije sadržavala posebnu punomoć apelanta za zastupanje pred Ustavnim sudom, a kako je to propisano članom 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, niti je uz istu dostavljena kopija CRPC- odluke, advokat je dopisom od 21. marta 2018. godine, a koji je advokat zaprimio 22. marta 2018. godine, pozvan da u skladu sa članom 22. stav (1) Pravila Ustavnog suda otkloni navedene nedostatke u roku od osam dana uz upozorenje da će se u protivnom u smislu člana 22. stav (2) Pravila Ustavnog suda apelacija odbaciti. Međutim, advokat nije dostavio traženu punomoć (niti kopiju CRPC odluke) u ostavljenom roku.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

5. Prilikom odlučivanja o dopustivosti predmetne apelacije, Ustavni sud, prije svega, ima u vidu svoju praksu u predmetu AP-1102/16 (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1102/16 od 6. juna 2018. godine, tač. 26.-39. dostupna na Internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba) u kojem se bavio pitanjem dopustivosti apelacije koju su određena fizička lica podnijela putem određenog advokata. Ustavni sud ukazuje da je u navedenom predmetu uz apelaciju dostavljena punomoć za zastupanje apelanata od strane određenog advokata, preciziranog sadržaja, ali koja nije sadržavala posebnu punomoć apelanata za zastupanje pred Ustavnim sudom, kako je to propisano članom 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, pa je taj advokat u tom predmetu preciziranog datuma dopisom Ustavnog suda pozvan da u skladu sa članom 22. stav (1) Pravila Ustavnog suda otkloni navedeni nedostatak u određenom roku uz upozorenje da će se u protivnom u smislu člana 22. stav (2) Pravila Ustavnog suda apelacija odbaciti. Advokat je u tom predmetu određenih datuma dostavio dopise i identične punomoći kao što je dostavio uz apelaciju u tom predmetu, dakle nije postupio po nalogu Ustavnog suda odnosno nije dostavio „posebnu punomoć za zastupanje“ a kako je to propisano članom 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, a u tim dopisima je predložio da Ustavni sud dostavljenu punomoć prihvati kao pravno valjanu za zastupanje apelanata pred Ustavnim sudom po podnesenoj apelaciji i pozvao se na odredbu člana

305. Zakona o parničnom postupku FBiH. Ustavni sud je u predmetnoj odluci ukazao da odredba člana 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda eksplicitno propisuje obavezu dostavljanja uz apelaciju posebne punomoći za zastupanje pred Ustavnim sudom ako podnositelj apelacije ima zastupnika, te da, shodno tome, nije prihvatljivo pozivanje advokata na odredbe člana 305. ZPP koji reguliše ovlaštenje advokata ako je stranka izdala advokatu punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlasti u punomoći. Međutim, imajući u vidu da u vrijeme podnošenja apelacije zastupniku apelanata u tom predmetu nije bio jasan stav vezano za primjenu odredbe člana 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je u tom slučaju odlučio da napravi izuzetak i prihvati punomoć koju su dali apelanti tom advokatu kao da se radi o „posebnoj punomoći za zastupanje pred Ustavnim sudom“.

6. Dovodeći naprijed navedeno u vezu sa činjenicama konkretnog predmeta, Ustavni sud smatra da praksa iz predmeta AP-1102/16 nije primjenjiva u konkretnom slučaju, jer u konkretnom slučaju advokat ni na izričito traženje Ustavnog suda u ostavljenom roku nije dostavio punomoć za zastupanje apelantice u postupku pred Ustavnim sudom kako je to propisano članom 21. stav (2) tačka f) Pravila Ustavnog suda, kao lica po čijem zahtjevu je vođen upravni postupak i upravni spor okončan osporenim odlukama, niti je, za razliku od navedenog predmeta, u postupku pred Ustavnim sudom ukazao na nejasnoće vezane za primjenu odredbe člana 21. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Ustavni sud stoga zaključuje da je apelaciju u ime apelanta podnijelo neovlašteno lice.

7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2844/16 (Advokat Sanel Nezirić u ime Savke… | Sudska praksa | Aktio