Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2828/17 (M. T.)
Odluka donesena 11. 09. 2018.
- Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2828/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 09. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. septembra 2018.godine, u predmetu broj AP-2828/17, rješavajući apelaciju Momčila Tubića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Momčila Tubića podnesena protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 024278 17 U od 4. maja 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Momčilo Tubić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, podnio je 6. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 024278 17 U od 4. maja 2017. godine. S obzirom da uz apelaciju nije bila dostavljena osporena presuda Suda BiH, Ustavni sud je dopisom od 11. jula 2017. godine od apelanta zatražio da dopuni apelaciju. Apelant je dopunio apelaciju 14. jula 2017. godine.
2. Rješenjem Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, Federalne uprave policije broj 09- 1971-4 od 2. novembra 2016. godine, koje je potvrđeno Rješenjem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Komisije za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja (u daljnjem tekstu: Komisija) broj UP-2-04-07-7-11-2/16 od 22. decembra 2016. godine, utvrđeno je da za apelanta postoje sigurnosne smetnje za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima stepena “tajno“, predviđene članom 59. stav 1. točka f) alineje 1. i 3. Zakona o zaštiti tajnih podataka.
3. Osporenom presudom Suda BiH od 4. maja 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantova tužba podnesena protiv Rješenja Komisije od 22. decembra 2016. godine.
4. U obrazloženju presude Sud BiH je naveo da je odredbama člana 38. Zakona o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 54/05 i 12/09) propisano da zavisno od karaktera tajnih podataka kojima će određena osoba imati pristup prije izdavanja dozvole, ovlašteni zvaničnik osigurava provođenje osnovne sigurnosne provjere za imenovanje na dužnost ili zasnivanje radnog odnosa u organu i izdavanje dozvole za pristup podacima stepena „povjerljivo“ odnosno proširene sigurnosne provjere za izdavanje dozvole za pristup podacima stepena „tajno“ i proširene sigurnosne provjere sa sigurnosnim istraživanjem za izdavanje dozvole za pristup podacima „vrlo tajno". Prema stavu 3. člana 39. istog zakona, Obavještajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: OSA) je ovlaštena da dodatno provjeri podatke ako se u postupku osnovne provjere utvrdi sumnja sigurnosne smetnje. To se u konkretnoj situaciji i dogodilo, jer je provjera uslijedila nakon uvida u apelantov personalni dosje. Prema članu 4. tačka
m) Zakona o zaštiti tajnih podataka, sigurnosne smetnje su podaci ili činjenice do kojih se dođe postupkom sigurnosne provjere i na kojima se zasniva sumnja u povjerenje ili lojalnost osobe koja je predložena za određenu dužnost ili kandidirana za dobivanje sigurnosne dozvole. U konkretnom slučaju, postupajući na osnovu ovlaštenja iz člana 39. stav 3. navedenog zakona, OSA je izvršila proširenu sigurnosnu provjeru za apelanta koji je policijski službenik raspoređen na radno mjesto samostalni inspektor - šef detašmana Bihać za područje USK, u Terenskom uredu Mostar, radi dobivanja dozvole za pristup podacima stepena „tajno". Prema obrazloženju osporenog rješenja, nakon izvršene sigurnosne provjere, odbijeno je izdavanje dozvole apelantu, zbog postojanja osnova sumnje u lojalnost i povjerenje izabrane dužnosne osobe i u skladu sa članom 59. stav 1. alineja f) tačke 1) 3) Zakona o zaštiti tajnih podataka, koji propisuju neovlašten kontakt s pripadnicima organiziranih kriminalnih grupa, iznošenje, komentiranje tajnih informacija, dokumenata i aktivnosti, a naročito obavještajno-sigurnosnim službama drugih država ili sredstvima javnog informiranja. Na temelju navedenog, Sud BiH je stava da je tužena pravilno utvrdila postojanje sigurnosne smetnje iz člana 59. stav 1. alineja f) tačke 1) 3) Zakona o zaštiti tajnih podataka, jer je u prvostepenom postupku, kao i u postupku po apelantovoj žalbi utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje, što obuhvaća proširena sigurnosna provjera na osnovu popunjenog osnovnog i posebnog upitnika i podataka drugih organa i izvora, kao i evidencije kojom raspolaže OSA. Naime, članom 4. tačka m) Zakona o zaštiti tajnih podataka, propisano je da su sigurnosne smetnje podaci ili činjenice, do kojih se dođe postupkom sigurnosne provjere i na kojima se zasniva sumnja. Dakle, dovoljno je da postoje činjenice, koje imaju podlogu u određenim ponašanjima ili poduzetim radnjama, o čemu nadležne službe vode evidenciju i na kojima se nesporno može zasnivati sumnja.
5. Apelant smatra da je osporenom odlukom povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. U konkretnom slučaju apelant smatra da mu nije omogućen pristup tajnim podacima u skladu sa zakonom i poziva se na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije na konkretan slučaj.
8. Ustavni sud ukazuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Europske konvencije garantiraju svakom pravo na pravičan postupak prilikom određivanja njegovih građanskih prava i obaveza. Shodno navedenom, ovo pravo se ne može primijeniti na sve postupke u kojim je neka osoba stranka u postupku, već je primjenjivo na postupke koji se odnose na građanska prava i obaveze te stranke. Stoga je u konkretnom slučaju zadatak Ustavnog suda da odgovori na pitanje da li je u postupku pristupa tajnim podacima odlučivano o apelantovim građanskim pravima i obavezama. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se u proceduri koja se odnosi na pristup tajnim podacima u skladu sa Zakonu o zaštiti tajnih podataka ne utvrđuju apelantova "građanska prava i obaveze" u smislu člana 6. stav 1. Europske konvencije, već se u konkretnom slučaju radi o utvrđivanju postojanja zakonskih pretpostavki za pristup tajnim podacima po Zakonu o zaštiti tajnih podataka. Ustavni sud zaključuje da član 6. stav 1. Europske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, niti član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine pruža širi obim zaštite u konkretnom slučaju, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-2086/17 od 11. oktobra 2017. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević