Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3246/18 (I. K.)

Odluka donesena 06. 11. 2018.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Upravni postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Nekretnina
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3246/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

06. 11. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. novembra 2018. godine, u predmetu broj AP-3246/18, rješavajući apelaciju Ivana Kune, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ivan Kuna protiv Presude Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 U 106047 18 Už od 10. aprila 2018. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. Ivan Kuna (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa Amer Ramić, advokat iz Brčkog, podnio je 7. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 96 0 U 106047 18 Už od 10. aprila 2018. godine.

2. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom apelantova žalba je odbijena i potvrđena je Presuda Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 U 106047 17 U od 26. januara 2018. godine, kojom je odbijena apelantova tužba protiv tužene Apelacione komisije Kancelarije gradonačelnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, radi poništenja rješenja tužene od 21. jula 2017. godine. Tim rješenjem je odbijena apelantova žalba protiv rješenja Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Odjeljenje) od 24. maja 2017. godine, kojim je, pored ostalog, odbijen apelantov zahtjev za potpunu eksproprijaciju preostalog dijela nekretnina označenih kao parcele br. 790/2 i 792/3, upisane u k.o. Donji Rahić.

3. U obrazloženju osporene odluke Apelacioni sud je, pored ostalog, naveo da je predmet upravnog postupka koji je prethodio ovom upravnom sporu bila potpuna eksproprijacija više nekretnina na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (između ostalih i nekretnina u vlasništvu apelanta koje se nalaze u k.o. Donji Rahić) u svrhu izgradnje obilaznice oko grada Brčko, a koja će biti kategorisana kao magistralni put. U vezi s tim, istaknuto je da je, na okolnosti opravdanosti eksproprijacije preostalog dijela nekretnina apelanta, Odjeljenje provelo vještačenje po vještaku šumarske struke, koji je u svom nalazu i mišljenju od 13. januara 2016. godine (dopunjen izjašnjenjem od 17. augusta 2016. godine) jasno naveo da apelant kao vlasnik nekretnina označenih kao parcele br. 790/2 i 792/3 k.o. Donji Rahić ima privredni interes za korištenje navedenih nekretnina. Naime, navedeno je da je to zato jer je uviđajem na licu mjesta utvrdio da je na navedenim nekretninama vještački podignuta sastojina bagrema starosti 20 godina bez tragova negativnog antropogenog uticaja, da je raspored stabala ravnomjeran po cijeloj površini, te da je teren ravan, plavan i pogodan za razvoj šumskih ekosistema. Apelacioni sud je ukazao da na pravilnost i zakonitost prvostepene presude i osporenih upravnih akata ne utiče ni tvrdnja apelanta da on nema nikakva jamstva da će „planirani makadamski put" ikada biti izgrađen, odnosno da ne postoji bilo kakav dokaz da su u budžetu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine obezbijeđena novčana sredstva za izgradnju ovog „makadamskog puta". Naime, Apelacioni sud je naveo da je to stoga što je vještak šumarske struke u svom nalazu i mišljenju, nakon izvršenog uvida u Glavni projekat paralelnih poljskih puteva oznake ,,B-1300“, utvrdio da je u sklopu izgradnje obilaznice prema nekretninama označenim kao parcele br. 790/2 i 792/3 k.o. Donji Rahić planirana izgradnja pristupnog makadamskog puta. Na kraju, Apelacioni sud je naveo da je potrebno istaći da zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijela nekretnina predstavlja poseban upravni postupak u kojem se samo odlučuje da li podnosilac zahtjeva ima privredni interes da koristi nekretnine koje mu nisu izuzete bilo u postupku povodom izgradnje obilaznice oko grada Brčkog, bilo u nekom drugom postupku (odredba člana 7. Zakona o eksproprijaciji). Dakle, ukazano je da to u konkretnom slučaju znači da apelant, ako organi uprave ne ispoštuju Građevinski projekat paralelnih poljskih puteva oznake ,,B-1300“ i ne izgrade pristupni makadamski put njegovim parcelama br. 790/2 i 792/3 k.o. Donji Rahić, ima pravo da zaštitu svog prava ostvaruje u parnici podnošenjem tužbe kod redovnog suda.

Apelacioni navodi

4. U predmetnoj apelaciji apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, u suštini, smatra da su sudovi, pri donošenju osporenih odluka, pogrešno utvrdili činjenično stanje i proizvoljno primijenili pozitivno-pravne propise.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

6. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi navedenih prava apelanta odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili pozitivno-pravne propise. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

8. U konkretnom slučaju, Ustavni sud smatra da je Apelacioni sud u obrazloženju osporene odluke, kao konačne odluke u predmetnom postupku, dao detaljne i jasne razloge za svoje odlučenje, tako da Ustavni sud, nasuprot apelantovim navodima, ne nalazi bilo kakvu proizvoljnost u postupanju tog suda. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da apelant nije ponudio relevantne argumente koji bi opravdali njegove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja se pozvao, osim što je nezadovoljan rezultatom postupka u kojem je donesena osporena odluka. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanta u predmetnoj apelaciji pokreću ustavna pitanja na koja se pozvao, odnosno ništa što ukazuje da apelant ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3246/18 (I. K.) | Sudska praksa | Aktio