Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2429/18 (V. K. i drugi)

Odluka donesena 11. 09. 2018.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Prava iz radnog odnosa
  • Radni spor
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2429/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 09. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. septembra 2018. godine, u predmetu broj AP-2429/18, rješavajući apelacije Vezire Karić i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka

a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Vezira Karić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 187228 16 Rev od 1. februara 2018.

godine, Nizama Hrnjić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195998 15 Rev od 27. marta 2018.

godine, Senada Šabanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 243121 13 Rsž od 11. aprila 2018. godine, Hakija Gegić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195331 15 Rev od 2. aprila 2018. godine, Nermin Blažević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 273877 13 Rsž od 11. aprila 2018. godine, Ramiza Ivazović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 242559 13 Rsž od 23. aprila 2018. godine, Adisa Jusić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 250756 17 Rsž od 11. aprila 2018. godine, Amela Mujagić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 275650 13 Rsž od 23. aprila 2018. godine, Zumreta Hurić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191179 17 Rev od 22. marta 2018.

godine, Meliha Zukobašić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191316 15 Rev od 2. aprila 2018.

godine, Amela Oručević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195431 15 Rev od 2. aprila 2018.

godine, Mirela Ibrulj protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 179700 17 Rev od 10. maja 2018. godine, Mubera Kulenović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195412 18 Rev od 9. aprila 2018.

godine, Alisa Šehić-Fejzić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 190936 17 Rev od 22. marta 2018.

godine, Samir Ejubović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 196450 16 Rev od 5. aprila 2018.

godine, Amira Banjanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195808 18 Rev od 9. aprila 2018.

godine, Meliha Ramić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 190933 17 Rev od 3. maja 2018.

godine, Alma Oković protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 179695 16 Rev od 10. maja 2018. godine i Amra Jordamović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 187242 17 Rev od 3. maja 2018.

godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

AP-2429/18

1. Vezira Karić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Pazarića, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 23. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 187228 16 Rev od 1. februara 2018. godine. AP-3638/18

2. Nizama Hrnjić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Hadžića, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 6. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195998 15 Rev od 27. marta 2018. godine.

AP-3692/18

3. Senada Šabanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Visokog, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 243121 13 Rsž od 11. aprila 2018. godine.

AP-3694/18

4. Hakija Gegić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195331 15 Rev od 2. aprila 2018. godine.

AP-3713/18

5. Nermin Blažević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 273877 13 Rsž od 11. aprila 2018. godine.

AP-3715/18

6. Ramiza Ivazović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 242559 13 Rsž od 23. aprila 2018. godine.

AP-3716/18

7. Adisa Jusić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 250756 17 Rsž od 11. aprila 2018. godine.

AP-3719/18

8. Amela Mujagić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 275650 13 Rsž od 23. aprila 2018. godine.

AP-3884/18

9. Zumreta Hurić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Hadžića, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 16. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191179 17 Rev od 22. marta 2018. godine.

AP-3885/18

10. Meliha Zukobašić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tarčina, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 16. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191316 15 Rev od 2. aprila 2018. godine.

AP-3890/18

11. Amela Oručević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 16. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195431 15 Rev od 2. aprila 2018. godine.

AP-4003/18

12. Mirela Ibrulj (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 179700 17 Rev od 10. maja 2018. godine.

AP-4005/18

13. Mubera Kulenović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195412 18 Rev od 9. aprila 2018. godine.

AP-4006/18

14. Alisa Šehić-Fejzić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Pazarića, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 190936 17 Rev od 22. marta 2018. godine.

AP-4018/18

15. Samir Ejubović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pazarića, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 196450 16 Rev od 5. aprila 2018. godine.

AP-4019/18

16. Amira Banjanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195808 18 Rev od 9. aprila 2018. godine.

AP-4021/18

17. Meliha Ramić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Konjica, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 190933 17 Rev od 3. maja 2018. godine.

AP-4022/18

18. Alma Oković (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 179695 16 Rev od 10. maja 2018. godine.

AP-4023/18

19. Amra Jordamović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 187242 17 Rev od 3. maja 2018. godine.

Spajanje predmeta

20. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2429/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

21. U konkretnim slučajevima, obavezane su tužene (osnovne škole sa područja Kantona Sarajevo) da isplate apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa i u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi apelanata odbijeni.

Apelacioni navodi

22. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (nediskriminacija), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

23. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

24. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

25. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

26. Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3491/15 od 26. oktobra 2016. godine, AP-723/17 od 15. juna 2017. godine, AP-3936/17 od 6. decembra 2017. godine i AP-1169/18 od 10. aprila 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

27. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

28. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2429/18 (V. K. i drugi) | Sudska praksa | Aktio