Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-869/18 (D. K. i J. K.)

Odluka donesena 11. 09. 2018.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Izuzeće
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-869/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 09. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. septembra 2018. godine, u predmetu broj AP-869/18, rješavajući apelaciju Davora Kvasnija i Jasne Kvasnij, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Davora Kvasnija i Jasne Kvasnij podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 011-0-Su-17-001 607 od 4. decembra 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Davor Kvasnij i Jasna Kvasnij (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Banjaluke, koje zastupa Ilija Đakić advokat iz Banjaluke, podnijeli su 12. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-Su-17-001 607 od 4. decembra 2017. godine.

2. Rješenjem Okružnog suda broj 011-0-Su-17-001 607 od 4. decembra 2017. godine odbijen je kao neosnovan zahtjev punomoćnika apelanata za izuzeće sudije Ž.K. Okružnog suda u Banjaluci od postupanja u predmetu istog suda broj 71 0 P 153791 17 Gž 2 koji je pokrenut po tužbi apelanata radi smetanja posjeda. U obrazloženju osporenog rješenja, Okružni sud je ukazao na odredbe člana 357. stav 2. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da sudija može da bude izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzeće), kao što je bliski odnos sa nekom od stranaka ili postoje bilo koji drugi razlozi koji mogu dovesti u pitanje njegovu nepristrasnost. Okružni sud je zaključio da, budući da u spisima predmeta ne postoje objektivni dokazi na osnovu kojih se može razumno sumnjati da predmetni sudija nije nepristrasan, odnosno kako ne postoje određene činjenice ili određene okolnosti koje mogu izazvati legitimnu sumnju stranke u nepristrasnost sudije čije se izuzeće traži, proizilazi da apelanti nisu dokazali da postoje razlozi koji mogu dovesti u sumnju nepristrasnost sudije Ž.K., te je predmetni zahtjev neosnovan. Apelacioni navodi

3. U predmetnoj apelaciji apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti su, između ostalog, istakli da osporeno rješenje ne sadrži obrazloženje koje treba da sadrži jedna sudska odluka, da je neprihvatljivo i kontradiktorno, te navode da postoje nesporni dokazi da je sudija koji je postupao u njihovom predmetu prekršio profesionalnu dužnost. Apelanti su tražili da im se dosudi naknada nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

5. Ustavni sud zapaža da apelanti smatraju da im je osporenom odlukom kojom je odbijen njihov zahtjev za izuzeće sudije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretni slučaj.

6. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U vezi sa navedenim, Ustavni sud ukazuje da iz stanja spisa proizilazi da je osporena odluka (Rješenje Okružnog suda broj 011-0-Su-17-001 607 od 4. decembra 2017. godine) donesena u okviru parničnog postupka koji su apelanti, kao tužitelji, pokrenuli radi smetanja posjeda, a koji je okončan Presudom Okružnog suda broj 71 0 P 153791 17 Gž 2 od 25. decembra 2017. godine, tj. prije podnošenja predmetne apelacije (koju presudu apelanti u konkrentom slučaju ne osporavaju). S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da je osporenom odlukom redovni sud odlučivao samo o procesnim pitanjima, tj. pitanju izuzeća sudije, dok je o meritumu predmeta odlučio navedenom presudom. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivano o «građanskim pravima i obavezama» apelanata u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Nadalje, Ustavni sud ukazuje de se u predmetnom postupku, a imajući u vidu da se osporenom odlukom odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Nadalje, imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelanata o povredi prava iz člana

13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U odnosu na zahtjev apelanata za isplatu nematerijalne štete zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud ukazuje na odredbe člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda, prema kojim Ustavni sud u odluci kojom usvaja apelaciju može odrediti naknadu nematerijalne štete. Imajući u vidu odluku o dopustivosti, Ustavni sud zaključuje da apelantima u konkretnom slučaju ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-869/18 (D. K. i J. K.) | Sudska praksa | Aktio