Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3685/17 (M. M.)
Odluka donesena 11. 09. 2018.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3685/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 09. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. septembra 2018. godine, u predmetu broj AP-3685/17, rješavajući apelaciju Mirsada Mustedanagića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Mirsada Mustedanagića podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 012525 17 Gž od 19. jula 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Mirsad Mustedanagić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, podnio je 31. augusta 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Dn 012525 17 Gž od 19. jula 2017. godine.
2. Rješenjem Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 023-0-Dn-15- 001069 od 22. maja 2017. godine odbijen je apelantov zahtjev za upis zabilježbe spora u zk. ul. br. 635 k.o. SP Velika Kladuša.
3. Osporenim rješenjem Kantonalnog suda od 19. jula 2017. godine odbijena je apelantova žalba i prvostepeno rješenje je potvrđeno. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je u konkretnom predmetu apelant zatražio da Zemljišnoknjižni ured izvrši upis zabilježbe spora na nekretninama S. L. upisanim u zk. ul. br. 635 k.o. SP Velika Kladuša i to na k.č. broj 1105/6, te da je uz zahtjev za upis priložio prijedlog koji je podnesen prvostepenom sudu za uređenje međe između točno određenih nekretnina, kojima po straom operatu odgovara k.č. broj 1105/6 upisana u zk ul. br. 635 k.o. Velika Kladuša. Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud, postupajući po apelantovom zahtjevu, utvrdio da predmetna nekretnina nije u vlasništvu S. L., nego su u zemljišnoj knjizi kao vlasnici upisane treće osobe. Kantonalni sud je ukazao da je odredbom člana 2. stav 4. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine određeno da je zabilježba upis određenih okolnosti u činjenica koje su od utjecaja na raspolaganje nekretninama. Upis zabilježbe postojanja spora jeste upis određene činjenice, međutim, budući da ne postoji spor između apelanta i osoba upisanih u zemljišnoj knjizi, Kantonalni sud je naveo da stoga nije bilo moguće upisati zabilježbu postojanja spora na nekretninama koje su u vlasništvu trećih lica s kojima apelant nije u sporu.
4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Pitanje na koje Ustavni sud treba dati odgovor u odnosu na apelantove navode o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije je da li je apelacija prihvatljiva sa stanovišta primjene garancija prava na pravično suđenje. Primjenjivost se određuje odgovorom na pitanje da li se u postupku donošenja osporenog rješenja odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama, odnosno da li je postupak donošenja osporenog rješenja bio odlučujući za njegova građanska prava i obaveze. S tim u vezi, Ustavni sud upućuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obaveze, jer zabilježba spora u zemljišnim knjigama u pogledu određenih nekretnina, čak i kada se ostvare uslovi za upis, ne daje nosiocu prava upisa bilo kakva vlasnička prava na nekretninama (vidi, mutatis mutandis, odluke Ustavnog suda, br. AP 1417/08 od 14. jula 2008. godine i AP 1489/05 od 9. maja 2006. godine).
7. Ustavni sud smatra da se ova praksa analagno može primjeniti i na apelantov slučaj, jer se u konkretnom postupku nisu utvrđivala njegova građanska prava i obaveze, niti je postupak bio odlučujući za njegova građanska prava i obaveze. Iz navedenog proizilazi da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Europske konvencije nisu primjenjivi na konkretan slučaj, te da su navodi apelacije vezani za povredu prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević