Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-490/18 (Alfadivit d.o.o Živinice)
Odluka donesena 11. 10. 2018.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Isplata duga
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-490/18
Apelacija
Odluka o meritumu
11. 10. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. oktobra 2018. godine u predmetu broj AP 490/18, rješavajući apelaciju Alfadivita d.o.o Živinice, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio Alfadivit d.o.o. Živinice zbog dužine trajanja postupka koji se na osnovu Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Mals 229789 17 Pž od 23. augusta 2018. godine trenutno nalazi pred Općinskim sudom u Tuzli.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Alfadivit d.o.o Živinice (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Haris Salkanović, advokat iz Živinica, podnio je 24. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u trenutku podnošenja apelacije bio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 32 0 Mals 229789 17 Mals. Apelantov zastupnik je 11. septembra 2018. godine obavijestio Ustavni sud da je Kantonalni sud donio Rješenje broj 32 0 Mals 229789 17 Pž od 23. augusta 2018. godine kojim je žalbu uvažio, prvostepenu presudu ukinuo i predmet vratio Općinskom sudu u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) na ponovni postupak.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda zatraženo je 21. maja 2018. godine da dostave odgovor na predmetnu apelaciju.
3. Općinski sud je 6. juna 2018. godine dostavio odgovor na predmetnu apelaciju, a Kantonalni sud 29. maja 2018. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 24. februara 2015. godine podnio tužbu Općinskom sudu protiv tuženog Tuzlanskog kantona radi isplate duga, označena vrijednost spora u visini od 885,25 KM. Općinski sud je 6. oktobra 2015. godine dostavio tuženom tužbu na odgovor, a tuženi je 14. oktobra 2015. godine dostavio odgovor na tužbu.
6. Općinski sud je rješenjem od 17. novembra 2016. godine zakazao pripremno ročište za 8. decembar 2016. godine.
7. Apelant je 22. novembra 2016. godine obavijestio Općinski sud da povlači dio tužbenog zahtjeva u pogledu glavnog duga, te da preinačava tužbeni zahtjev na način da potražuje zakonske zatezne kamate na glavni dug.
8. Općinski sud je 8. decembra 2016. godine održao pripremno ročište, a glavnu raspravu u dva navrata (26. januara i 8. februara 2017. godine).
9. Općinski sud je 7. marta 2017. godine donio Presudu broj 32 0 Mals 229789 15 Mals.
10. Tuženi je protiv navedene presude podnio žalbu i predmet je u augustu 2017. godine dostavljen Kantonalnom sudu na postupanje po žalbi.
11. Kantonalni sud je svojim Rješenjem broj 32 0 Mals 229789 17 Pž od 23. augusta 2018. godine žalbu uvažio, prvostepenu presudu ukinuo i predmet vratio Općinskom sudu na ponovni postupak.
12. Prema stanju spisa, predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka pred redovnim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je zbog dužine trajanja predmetnog postupka zatražio naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovor na apelaciju
14. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko izložio tok predmetnog postupka i istakao da nije doprinio trajanju predmetnog postupka. Općinski sud je naveo da smatra da je apelant doprinio dužini trajanja postupka tako što se na pripremnom ročištu nije mogao izjasniti koliko iznose zakonske zatezne kamate na glavni dug, te da je bilo neophodno odrediti vještačenje u ovoj pravnoj stvari kako bi se odredio iznos zateznih kamata, kao i činjenicu da se vještak nije pojavio na glavnoj raspravi zakazanoj za 26. januar 2018. godine iako je bio uredno pozvan. Općinski sud je također naveo da je, imajući u vidu navedene činjenice i okolnosti, efikasnim postupanjem izbjegao odugovlačenje postupka i da je prvostepena presuda donesena u razumnom roku.
15. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju istakao da se ne radi o predmetu koji je po zakonu hitne prirode. Nadalje, Kantonalni sud u odgovoru na apelaciju opravdava dužinu trajanja predmetnog postupka time što ukazuje na veliki broj neriješenih starih predmeta pred tim sudom, koji se rješavaju kvartalnim planom po prioritetu, odnosno po starosti inicijalnog akta. V.Relevantni propisi
16. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
17. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom, [...].
VI. Dopustivost
18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
19. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
20. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Stoga su apelacije koje su podnesene u odnosu na predmete u kojima nije donesena odluka dopustive po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
21. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
22. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. VII.Meritum
23. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
I.Pravo na pravično suđenje
24. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. [...]
25. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
26. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji treba uzeti u obzir
27. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak na čiju dužinu apelant ukazuje započeo 24. februara 2015. godine i koji, prema stanju u spisu, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka je tri godine i osam mjeseci.
Analiza dužine trajanja postupka
28. Ustavni sud u konkretnom slučaju nije mogao zaključiti da se radi o naročito složenim pitanjima, niti o pitanjima koja su od naročitog značaja za apelanta. Pri tome, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o postupku koji po zakonu nije hitan.
29. Analizirajući ponašanje apelanta i redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da je apelant djelimično doprinio dužini trajanja postupka budući da je apelant neposredno pred održavanje pripremnog ročišta povukao dio tužbenog zahtjev u pogledu glavnog duga i preinačio tužbeni zahtjev na način da potražuje zakonske zatezne kamate na glavni dug. S druge strane, Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud u roku od osam mjeseci od podnošenja tužbe tuženom dostavio tužbu na odgovor (6. oktobra 2015. godine), te da je tuženi 14. oktobra 2015. godine dostavio odgovor na tužbu. Nadalje, Općinski sud je 8. decembra 2016. godine održao pripremno ročište na kojem je određeno vještačenje kako bi se odredio iznos zakonskih zateznih kamata na glavni dug po apelantovom preinačenom tužbenom zahtjevu. Ustavni sud, također zapaža da vještak nije pristupio na zakazanu glavnu raspravu (26. januara 2017. godine) iako je bio uredno pozvan, pa je Općinski sud održao i zaključio glavnu raspravu 8. februara 2017. godine, a 7. marta 2017. godine donio prvostepenu presudu. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak pred prvostepenim sudom trajao dvije godine od podnošenja tužbe, međutim treba imati u vidu da je u predmetnom postupku apelant povukao dio tužbenog zahtjeva i preinačio tužbeni zahtjev, te da je provedeno vještačenje što je, također, utjecalo na dužinu trajanja postupka. Nadalje, Ustavni sud, također, zapaža da je predmetni spis Kantonalnom sudu dostavljen u augustu 2017. godine na postupanje po žalbi, te da je Kantonalni sud 23. augusta 2018. godine donio rješenje kojim je ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Dakle, postupak po žalbi trajao je jednu godinu. Ustavni sud, također, primjećuje da predmetni postupak još uvijek traje. Međutim, imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ne nalazi elemente koji bi ukazivali da su redovni sudovi odugovlačili predmetni postupak. Stoga, Ustavni sud smatra da nema elemenata koji bi ukazivali da su sudovi bezrazložno odugovlačili predmetni postupak, te da je navedena dužina trajanja postupka pred redovnim sudovima u kojem su donesene dvije odluke na dvije instance primjerena okolnostima konkretnog slučaja, te da još uvijek nije prešla granice „razumnog roka“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
30. Stoga, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju još uvijek nije došlo do povrede apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je navedeni period trajanja postupka primjeren okolnostima konkretnog slučaja.
Pitanje naknade nematerijalne štete
31. Ustavni sud ukazuje da, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud u odluci kojom usvaja apelaciju može u izuzetnim slučajevima kršenja ustavnih prava odrediti naknadu na ime nematerijalne štete, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja prava na suđenje u razumnom roku to apelantu ne pripada pravo na isplatu naknade nematerijalne štete. VIII.Zaključak
32. Ustavni sud zaključuje da u postupku koji je predmet apelacije iz ove odluke još uvijek nije došlo do kršenja prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji traje tri godine i osam mjeseci, a redovni sudovi nisu bezrazložno odugovlačili postupak, odnosno jer je dužina trajanja postupka primjerena okolnostima konkretnog slučaja.
33. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
34. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević