Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4821/17 (S. Z., Z.B., G. J., R.Š., V. V., E. K., Š. R. i drugi)
Odluka donesena 06. 12. 2018.
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4821/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 12. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. decembra 2018. godine, u predmetu broj AP-4821/17, rješavajući apelacije Samira Zuparevića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Samir Zuparević, Z. B., Gordana Jovanović, R. Š., Vasvija Viteškić, Edin Koričić, Šerif Rožajac, Mehrudin Oruč, Mersa Milak, Muris Krdžalić, Lejla Begović, Selma Tufo, Ahmed Pazalja, "FERARI TRANS" d.o.o. Sarajevo, Fuad Karamustafić, Dino Karović, Ajša Herenda, Osman Rašidović, Osman Rašidović, Altijana Mešić, Zina Ruždić, Blagoja Šarenac, Blagoja Šarenac, Edin Bašić, Edin Bašić, Sakib Jažić, Alma Jahić, Nebojša Mičić i R. T. zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
AP-4821/17
1. Samir Zuparević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Travnika, podnio je 17. novembra 2017. godine apelaciju (a 6. decembra 2017. i 6. aprila 2018. godine dopune apelacije) Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Vrhovnim sudom F BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) pod brojem 51 0 V 123291 17 V. Apelant je 31. marta 2017. godine Općinskom sudu u Travniku podnio prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o diobi nekretnina Općinskog suda u Travniku broj 51 0 V 061679 12 V od 9. jula 2013. godine. Općinski sud u Travniku je Rješenjem broj 51 0 V 123291 17 V od 21. novembra 2017. godine odbacio kao neblagovremen apelantov prijedlog. Protiv navedenog rješenja apelant je podnio žalbu, koja je Rješenjem Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 51 0 V 123291 18 Gž od 21. februara 2018. godine odbijena i prvostepeno rješenje potvrđeno. Apelant je protiv navedenog rješenja drugostepenog suda izjavio reviziju, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Vrhovnim sudom.
AP-2936/18
2. Z. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Emir Šahinpašić, advokat iz Sarajeva, podnio je 21. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 029414 17 U. Apelant je 26. septembra 2017. godine protiv rješenja Federalnog PIO broj FZ3/2/2-35-1-31-14/14 od 14. avgusta 2017. godine pokretnuo upravni spor, koji postupak je prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-2990/18
3. Gordana Jovanović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Kanade, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 25. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 029249 17 U. Apelantkinja je 28. avgusta 2017. godine protiv Rješenja Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline broj 05/02-23-1172/17 od 10. jula 2017. godine pokrenula upravni spor, koji postupak je prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-3139/18
4. R. Š. (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Emir Šahinpašić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 4. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 023049 15 U. Apelantkinja je 26. januara 2015. godine tužbom pokrenula upravni spor, radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj FZ3/2/2-35-1-31-14/14 od 2. decembra 2014. godine, koji postupak je prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4233/18
5. Vasvija Viteškić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Istočne Ilidže, koju zastupa Mirsad Arslanagić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 27. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 Dn 027513 16 Gž. Apelantkinja je 29. juna 2016. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude zbog propuštanja Osnovnog suda u Sokocu od 28. avgusta 2014. godine i rješenja o ispravci Osnovnog suda u Sokocu od 23. septembra 2016. godine podnijela Općinskom sudu u Sarajevu zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini detaljno navedenoj u zahtjevu. Općinski sud u Sarajevu je Rješenjem broj 065-0-Dn-16-016 528 od 28. oktobra 2016. godine odbio apelantkinjin prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. Protiv navedenog rješenja apelantkinja je podnijela žlbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4368/18
6. Edin Koričić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 31. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 025747 16 Fp. Apelant je 3. februara 2016. godine tužbom pokrenuo upravni spor, radi poništenja rješenja JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 28. decembra 2015. godine, koji postupak je prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4393/18
7. Šerif Rožajac (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnio je 3. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 408878 14 P. Apelant je 3. februara 2014. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak, radi utvrđivanja prava vlasništva. Općinski sud je u predmetnom postupku donio presudu, protiv koje je apelant 24. novembra 2016. godine podnio žalbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4398/18
8. Mehrudin Oruč (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnio je 3. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 029446 17 Fp. Apelant je 4. oktobra 2017. godine tužbom pokrenuo upravni spor, radi poništenja Rješenja Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Sarajevo broj 05-31-2-1847/17 od 11. septembra 2017. godine i radi poništenja Rješenja Službe za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i latastar nekretnina Općine Ilidža broj 05-31-2460/13 od 6. juna 2014. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4416/18
9. Mersa Milak (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Galiba Hrvačić- Karačić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 6. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 027694 16 U. Apelantkinja je 9. decembra 2016. godine tužbom pokrenula upravni spor, radi poništenja rješenja Federalnog zavoda za PIO od 2. novembra 2016. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4444/18
10. Muris Krdžalić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnio je 7. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 025238 15 U. Apelant je 26. novembra 2015. godine tužbom pokrenuo upravni spor, radi poništenja rješenja Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH od 9. oktobra 2015. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4526/18
11. Lejla Begović (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 448626 14 P. Apelantkinja je 16. jula 2014. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula parnični postupak, radi utvrđivanja i uknjižbe. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu, protiv koje je apelantkinja 30. marta 2016. godine podnijela žalbu. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP 4527/18
12. Selma Tufo (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnijela je 9. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 447797 14 P. Tužilac (A. I-Z.) je 10. jula 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi utvrđivanja apsolutne ništavosti ugovora o doživotnom izdržavanju i utvrđenja i podjele bračne stečevine. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu, protiv koje je apelantkinja 7. aprila 2016. godine podnijela žalbu. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4638/18
13. Ahmed Pazalja (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 15. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 544703 18 Rsž. Apelant je 22. decembra 2015. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 16. februara 2018. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4659/18
14. FERARI TRANS d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Sanel Nezirić, advokat iz Sarajeva, podnio je 15. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Ps 191975 11 Ps. Apelant je 5. aprila 2011. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi sticanja bez osnova. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 16. novembra 2012. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4660/18
15. Fuad Karamustafić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Sanel Nezirić, advokat iz Sarajeva, podnio je 15. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 277261 14 P 2. Apelant je 8. avgusta 2012. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi isplate duga. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 26. novembra 2014. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4661/18
16. Dino Karović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Sanel Nezirić, advokat iz Sarajeva, podnio je 15. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 410173 14 P. Apelant je 5. februara 2014. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi naknade štete. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 3. jula 2015. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4662/18
17. Ajša Herenda (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Sanel Nezirić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 15. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 380143 13 P. Apelantkinja je 20. septembra 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula predmetni parnični postupak, radi utvrđenja. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 26. januara 2015. godine protiv koje je apelantkinja podnijela žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4697/18
18. Osman Rašidović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, podnio je 17. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 100418 12 Rsž. Apelant je 16. juna 2009. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. U toku postupka doneseno je više odluka na tri sudske instance, te je predmetni postupak, prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4698/18
19. Osman Rašidović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, podnio je 17. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 422859 16 Rsž. Apelant je 31. marta 2014. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud je u predmetnom postupku donio presudu 28. septembra 2015. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4701/18
20. Altijana Mešić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, podnijela je 17. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 440956 14 Rs. Apelantkinja je 11. juna 2014. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 30. decembra 2015. godine protiv koje je tuženi podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4717/18
21. Zina Ruždić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Nedim Muhić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 504796 15 Rs. Apelantkinja je 15. maja 2015. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 20. maja 2016. godine protiv koje je tuženi podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4734/18 i AP 4735/18
22. Blagoja Šarenac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pala, podnio je 20. avgusta 2018. godine dvije apelacije Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 297142 12 P. Predmetne apelacije su zavedene pod brojem AP- 4734/18 i AP 4735/18. Apelant je 8. decembra 2015. godine Općinskom sudu u Sarajevu podnio uređenu tužbu, radi naknade štete. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-4736/18
23. Edin Bašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 20. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Vrhovnim sudom pod brojem 65 0 Rs 161959 10 Rs. Apelant je 29. septembra 2010. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 11. marta 2013. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 24. februara 2017. godine. Apelant je protiv navedene drugostepene presude izjavio reviziju, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Vrhovnim sudom.
AP-4737/18
24. Edin Bašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 20. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 381234 15 Rsž. Apelant je 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio Presudu broj 65 0 Rs 381234 13 Rs od 11. februara 2015. godine, protiv koje je apelant podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom.
AP-4738/18
25. Sakib Jažić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 20. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 329789 15 Rsž. Apelant je 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio Presudu broj 65 0 Rs 329789 13 Rs od 9. oktobra 2014. godine, protiv koje su parnične stranke podnijele žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-4752/18
26. Alma Jahić (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Ibro Nezić, advokat iz Konjica, podnijela je 17. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 390171 13 Rs. Apelantkinja je 13. novembra 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenula predmetni parnični postupak, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 21. oktobra 2014. godine protiv koje je tuženi podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-4754/18
27. Nebojša Mičić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Senad Pizović, advokat iz Sarajeva, podnio je 20. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 469637 16 Rsž 2. Apelant je 12. novembra 2014. godine tužbom pred Općinskim sudom u Sarajevu pokrenuo predmetni parnični postupak, radi poništenja odluke o otkazu ugovora o radu. Općinski sud je u predmetnom postupku donio presudu 1. aprila 2016. godine, protiv koje je tuženi podnio žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-6659/18
28. R. T. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Advokatsko društvo Tvrtković d.o.o. Mostar, podnio je 16. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Mostaru pod brojem 58 0 P 138682 16 Gž. Apelant je 29. avgusta 2013. godine tužbom pred Općinskim sudom u Mostaru pokrenuo predmetni parnični postupak, radi naknade štete. Općinski sud u Mostaru je u predmetnom postupku donio presudu 27. novembra 2015. godine, protiv koje su apelant i prvotuženi (Preduzeće za puteve Mostar d.d.) podnijeli žalbu, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
Spajanje predmeta
29. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-4821/17.
Apelacioni navodi
30. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zbog toga što redovni sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku.
31. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;»
32. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u toku, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
33. Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav
1. Evropske konvencije“.
34. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio preduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.
35. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Evropski sud za ljudska prava. Ustavni sud potsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Evropskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.
36. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.
37. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.
38. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.
39. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatovao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizilaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizilazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala finansirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvješaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovni imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Evropske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25 posto sudija više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 posto više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 posto redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudija. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.
40. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevanti pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.
41. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera preduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realizovanja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioriteteno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generiše nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.
42. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Evropske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Evropskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cjelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.
43. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih niovoa vlasti (VSTV, entiteska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministrasvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usaglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.
44. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresovanih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uslova za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generisalo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.
45. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se preduzimaju i koje je još potrebno preduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u toku u Bosni i Hercegovini.
46. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja aplecija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za preduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba).
47. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.
48. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
49. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević