Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-2681/16 (M. Đ., D. Đ. i V. D.)

Odluka donesena 06. 12. 2018.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2681/16

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

06. 12. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. decembra 2018. godine, u predmetu broj AP-2681/16, rješavajući zahtjev za preispitivanje Milorada Đukića i drugih, na temelju člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Milorada Đukića, Dejana Đukića i Vida Dujakovića za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj AP-2681/16 od 11. oktobra 2018.

godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Milorad Đukić, Dejan Đukić i Vid Dujaković (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) iz Banje Luke, koje zastupa Sonja V. Dujaković, advokat iz Banje Luke, podnijeli su 9. novembra 2018. godine zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) u predmetu broj AP-2681/16 od 11. oktobra 2018. godine.

2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti i meritumu broj AP-2681/16, u Velikom vijeću u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. oktobra 2018. godine, djelomično usvojio apelaciju podnositelja zahtjeva-apelanata, utvrdio povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 050461 15 Gž od 23. marta 2016. godine, naložio Vladi Republike Srpske da podnositeljima zahtjeva-apelantima isplati ukupan iznos od 600,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku, te naložio Vladi Republike Srpske da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja te odluke obavijesti Ustavni sud o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja te odluke. Takođe, navedenom odlukom odbijena je kao neosnovana apelacija podnositelja zahtjeva-apelanata podnesena protiv Presude Okružnog suda broj 71 0 P 050461 15 Gž od 23. marta 2016. godine i Presude Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 P 050461 07 P od 29. juna 2015. godine, u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, kao i na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

3. U zahtjevu za preispitivanje podnositelji zahtjeva su naveli, da su u predmetnoj apelaciji (tačka 3.c) jasno naveli da je protiv osporene presude Okružnog suda izjavljena i revizija i prijedlog za ponavljanje postupka. Nadalje, da je prijedlog za ponavljanje postupka odbijen, ali da je Vrhovni sud Republike Srpske, odlukom broj 71 0 P 050461 18 Rev od 8. avgusta 2018. godine, uvažio izjavljenu reviziju i osporenu presudu Okružnog suda ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak, te da je navedena odluka dostavljena podnositeljima zahtjeva tek 15. oktobra 2018. godine. Zatim, da su odmah po saznanju za odluku Vrhovnog suda istu dostavili Ustavnom sudu uz podnesak u kojem obavještavaju Ustavni sud da odustaju od izjavljene apelacije, međutim da im je 7. novembra 2018. godine dostavljena predmetna odluka Ustavnog suda od 11. oktobra 2018. godine. Podnositelji zahtjeva su istakli da obzirom da je odluke Vrhovnog suda o reviziji podnositelja zahtjeva donesena prije predmetne odluke Ustavnog suda, a koja im je dostavljena tek 15. oktobra 2018. godine, da navedena činjenica nije bila poznata Ustavnom sudu u vrijeme odlučivanja, a niti je ista razumno mogla biti poznata podnositeljima zahtjeva. Naime da odluka Vrhovnog suda odlučno utiče na ishod spora, jer je ukinuta presuda protiv koje je izjavljena apelacija te je otpao pravni interes podnositelja zahtjeva za vođenje postupka pred Ustavnim sudom, a i iz razloga što Ustavni sud ne može da supstituira redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza. Zatim, da je Ustavni sud u predmetnom slučaju postupio suprotno propisanim uslovima za dozvoljenost apelacije kada je donio predmetnu odluku, iako je uredno obaviješten da je u toku ne samo revizioni nego i postupak po prijedlogu za ponavljanje postupka. Takođe, da su Ustavnom sudu dostavili podnesak kojim odustaju od izjavljene apelacije prije nego je predmetna odluka Ustavnog suda dostavljena podnositeljima zahtjeva. Imajući u vidu navedeno, podnositelji zahtjeva su predložili da Ustavni sud usvoji zahtjev za preispitivanje u predmetu broj AP-2681/16 od 11. oktobra 2018. godine.

4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

(1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnome sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnoga suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

[…] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnome sudu.

[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

6. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 11. oktobra 2018. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 9. novembra 2018. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obvezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana.

8. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se zasniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Razmatrajući osnovanost predmetnog zahtjeva za preispitivanje, te izvršivši uvid u spise predmeta AP-2681/16, prvenstveno se konstatuje da su podnositelji zahtjeva u svojoj apelaciji, koja je podnesena na propisanom formularu, pod tačkom 3.c) (da li je postupak okončan ili je u toku), u napomeni naveli da je protiv drugostepene presude izjavljena revizija, kao i prijedlog za ponavljanje postupka. Ustavni sud konstatuje da se prema odredbama član 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, apelacija može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen. Naime, prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, treba imati u vidu da s obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao pravno pitanje. Stoga je u vrijeme donošenja predmetne odluke Ustavnog suda, prema stanju spisa, predmetna apelacija u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje, prava na imovinu, kao i na nediskriminaciju u vezi sa pravom na pravično suđenje, bila preuranjena.

10. Dalje se konstatuje da iz stanja spisa proizlazi da je Vrhovni sud donio odluku o izjavljenoj reviziji 8. avgusta 2018. godine, kojom je usvojio reviziju podnositelja zahtjeva, ukinuo odluku Okružnog suda (koja je bila osporena predmetnom apelacijom) i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak. Zatim, da iz spisa predmeta proizlazi da su podnositelji zahtjeva podneskom, odnosno njihov punomoćnik, 15. oktobra 2018. godine obavijestili Ustavni sud o navedenoj odluci Vrhovnog suda i obavijestili da odustaju od svoje apelacije, te da su 16. oktobra 2018. godine dopunili svoj podnesak od 15. oktobra 2018. godine, uz koji su dostavili dopis Okružnog suda od 15. oktobra 2018. godine, uz koji im je dostavljena navedena odluka Vrhovnog suda, kao dokaz kad im je ta odluka dostavljena. Takođe, da su oba podneska dostavljena Ustavnom sudu prije nego je odluka čije se preispitivanje traži dostavljena podnositeljima zahtjeva (dostavljena im je 7. novembra 2018. godine). Naime, iz navedenog proizlazi da je prije donošenja predmetne odluke Ustavnog suda od 11. oktobra 2018. godine, Vrhovni sud već bio donio odluku kojom je ukinuo presudu Okružnog suda, koja je bila predmet apelacionog osporavanja, što nije bilo poznato Ustavnom sudu u vrijeme donošenja odluke čije se preispitivanje traži, te da su podnositelji zahtjeva čim su primili odluku Vrhovnog suda 15. oktobra 2018. godine (a prije nego im je dostavljena odluka čije se preispitivanje traži), o tome obavijestili Ustavni sud (a što je za posljedicu imalo i to da podnositelji zahtjeva odustanu od svoje apelacije), iz čega proizlazi da navedena činjenica u vrijeme donošenja odluke Ustavnog suda nije razumno mogla biti poznata ni podnositeljima zahtjeva.

11. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da odluka Vrhovnog suda od 8. avgusta 2018. godine ima karakter nove činjenice koja je mogla odlučno uticati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda, kao i činjenica da postupak koji je bio osporen apelacijom podnositelja zahtjeva nije bio okončan (koja je bila navedena u apelaciji), a koju Ustavni sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja Odluke Ustavnog suda AP-2681/16 od 11. oktobra 2018. godine. Prema tome, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan.

12. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-2681/16 (M. Đ… | Sudska praksa | Aktio