Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3976/17 (H. B., Z. R. i drugi)
Odluka donesena 06. 12. 2018.
- Pitanje o kojem je Ustavni sud već odlučivao
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3976/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 12. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. decembra 2018. godine, u predmetu broj AP-3976/17, rješavajući apelacije Hajrudina Bešića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Hajrudin Bešić, Zorka Reljić, I. S., M. S., H. S., S. S. i H. S., M. V., Hasib Bakalović, Ejub Eljšani, Aldin Sarajčić, Nijaz Ćatić, Emira Čančar, Mirela Dodik, Amila Delimustafić, Amela Kulaš Džinović, Mirsada Alić, Elmir Beganović, Ismeta Sjenar i Aida Jamaković, Maksida Kravić, Ifet Halač, Džemail Uzunović, Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova, Samir Bajramović, Amira Račević, Mirsada Ćosović, Emir Ražanica, Jasminka Šemsović, Ahmed Handžić, Hasimir Rotić i Enes Ibišević, A. O., Mahida Hujić i Muniba Bunar, S. A., Jasmin Durgut, Ibrahim Mašić, Fahrudin Pribišić i Salko Zaimović, Mevludin Osmić i Nermina Jež, Zakira Cigura, Vide Šutalo, Marija Lončar, Mili Raguž, Dragan Žilić i Martin Ljiljanić zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6.
stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
AP-3976/17
1. Hajrudin Bešić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Sanel Bektić, advokat iz Tuzle, podnio je 22. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Tuzli broj 33 0 Mal 051690 14 Kom od 17. oktobra 2014. godine. Konkretni je postupak pokrenut prijedlogom za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave protiv apelanta, na temelju koje je doneseno Rješenje o izvršenju Općinskog suda u Tuzli. Protiv rješenja o izvršenju apelant je izjavio prigovor, te se podneseni prijedlog smatra tužbom radi isplate duga, pa je Općinski sud u Tuzli zakazao pripremno ročište nakon kojega je donio Presudu od 17. oktobra 2014. godine. Protiv navedene presude apelant je podnio žalbu, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-5106/17
2. Zorka Reljić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Duboštice, koju zastupa Mirza Šabić, advokat iz Lukavca, podnijela je 5. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli pod brojem 03 0 U 014362 15 U. Apelantica je 22. septembra 2015. godine, tužbom pokrenula upravni spor pred Kantonalnim sudom u Tuzli, radi ostvarivanja prava na uspostavu isplate obiteljske mirovine. U predmetnom postupku dva puta su presudama Kantonalnog suda u Tuzli poništavana rješenja organa uprave i predmet vraćan prvostepenom organu uprave na ponovno rješavanje, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-3621/18
3. I. S., M. S., H. S., S. S. i H. S. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Živinica, kojeg zastupa Husein Salkanović, advokat iz Tuzle, podnijeli su 4. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli pod brojem 03 0 U 016709 17 U. Apelanti su 8. augusta 2017. godine tužbom pokrenuli upravni spor pred Kantonalnim sudom u Tuzli, radi poništavanja rješenja i donošenja odluke u konkretnoj pravnoj stvari radi određivanja naknade za arondirano zemljište, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-4802/18
4. M. V. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića, kojeg zastupa Akif Kadrić, advokat iz Živinica, podnio je 23. augusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Tuzli broj 127 0 Mal 054692 14 Kom od 27. maja 2015. godine. Konkretni je postupak pokrenut prijedlogom za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave protiv apelanta, na temelju kojega je doneseno Rješenje o izvršenju Općinskog suda u Tuzli. Protiv rješenja o izvršenju apelant je izjavio prigovor, koji je Općinski sud u Tuzli usvojio i odgodio određeno izvršenje, te utvrdio da se prijedlog za izvršenje ima smatrati tužbom. Predmet je dostavljen na parnični postupak te je donesena Presuda Općinskog suda u Tuzli od 27. maja 2015. godine. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-4891/18
5. Hasib Bakalović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Amir Mešić, advokat iz Tuzle, podnio je 28. augusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Tuzli. Konkretni je postupak pokrenut prijedlogom za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave protiv apelanta, na temelju kojega je doneseno Rješenje o izvršenju Općinskog suda u Tuzli. Protiv rješenja o izvršenju apelant je izjavio prigovor, koji je Općinski sud u Tuzli usvojio i odgodio određeno izvršenje, tese prijedlog za izvršenje smatra tužbom. Prema stanju spisa predmetni parnični postupak radi naplate duga protiv apelanta je u tijeku pred Općinskim sudom u Tuzli.
AP-5080/18
6. Ejub Eljšani (u daljnjem tekstu: apelant), iz Sarajeva, podnio je 7. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 286275 14 Rsž. Apelant je 7. septembra 2012. godine, tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5147/18
7. Aldin Sarajčić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 11. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 322666 14 Gz. Apelant je 31. januara 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi naknade štete. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5150/18
8. Nijaz Ćatić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Breze, podnio je 11. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 362562 15 Rsž. Apelant je 28. juna 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5220/18
9. Emira Čančar (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senad Pizović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 13. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 313200 14 Rsž. Apelantica je 19. decembra 2012. godine pokrenula predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi naknade štete. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5228/18
10. Mirela Dodik (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senad Pizović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 14. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 370849 13 P od 9. jula 2014. godine. Apelantica je 24. jula 2013. godine pokrenula predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate osigurane sume. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5229/18
11. Amila Delimustafić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senad Pizović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 14. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 437362 14 P od 21. novembra 2014. godine. Apelantica je 26. maja 2014. godine pokrenula predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi naknade štete. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5230/18
12. Amela Kulaš Džinović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senad Pizović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 14. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 584320 16 RS. Apelantica je 27. juna 2016. godine pokrenula predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu radi isplate potraživanja iz radnog odnosa, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu. AP-5232/18
13. Mirsada Alić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 14. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 549502 17 Rsž. Apelantica je 14. januara 2016. godine pokrenula predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-5240/18
14. Elmir Beganović, Ismeta Sjenar i Aida Jamaković (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nedim Muhić, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 14. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 297735 12 Rs od 25. marta 2014. godine. Apelanti su 9. oktobra 2012. godine pokrenuli predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5256/18
15. Maksida Kravić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Galiba Hrvačić- Karačić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Apelantica je 6. decembra 2016. godine tužbom pokrenula upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, radi poništavanja Rješenja Federalnog zavoda za MIO/PIO broj FZ3/2/2-35-3-257-2/16 od 19. oktobra 2016. godine, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5257/18
16. Ifet Halač (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnio je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 492049 15 Rs od 28. novembra 2016. godine. Apelant je 11. marta 2015. godine pokrenuo predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5258/18
17. Džemail Uzunović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Galiba Hrvačić- Karačić, advokat iz Sarajeva, podnio je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 259452 12 P od 19. aprila 2013. godine. Apelant je 23. maja 2012. godine pokrenuo predmetni postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi utvrđenja svojstva nositelja stanarskog prava. U predmetnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5259/18
18. Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnio je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 474964 14 P od 7. septembra 2016. godine. Apelant je 10. decembra 2014. godine pokrenuo predmetni postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi predaje u posjed stana. U predmetnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5263/18
19. Samir Bajramović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 539597 18 Rsž. Apelant je 30. novembra 2015. godine, tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5264/18
20. Amira Račević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 334960 16 Rsž. Apelantica je 18. marta 2013. godine, tužbom pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5265/18
21. Mirsada Ćosović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 315410 15 Rsž. Apelantica je 31. decembra 2014. godine, tužbom pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-5266/18
22. Emir Ražanica (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 17. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 315410 15 Rsž. Apelant je 31. decembra 2014. godine, tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6468/18
23. Jasminka Šemsović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 13. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 339064 15 Rsž. Apelantica je tužbom pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6469/18
24. Ahmed Handžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Enes Džafić, advokat iz Sarajeva, podnio je 13. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 315283 12 Rs od 11. jula 2014. godine. Apelant je 28. decembra 2012. godine, tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6579/18
25. Hasmir Rotić i Enes Ibišević (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 16. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 308397 12 Rs od 27. maja 2014. godine. Apelanti su 27. novembra 2012. godine, tužbom pokrenuli parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6609/18
26. A. O. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mostara, koju zastupa ZAK Kebo&Guzin iz Mostara, podnijela je 14. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Rs 144005 13 Rs od 17. januara 2017. godine. Apelantica je tužbom pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Mostaru, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6732/18
27. Mahida Hujić i Muniba Bunar (u daljnjem tekstu: apelantice), podnijele su 21. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 310465 13 Rsž. Apelantice su 6. decembra 2012. godine tužbom pokrenule parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-6733/18
28. S. A. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Bihaća, podnijela je 21. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 362655 16 Rsž. Apelantica je tužbom pokrenula parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6747/18
29. Jasmin Durgut, Ibrahim Mašić, Fahrudin Pribišić i Salko Zaimović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Nedim Muhić, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 22. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 347196 13 Rs. Apelanti su 6. maja 2013. godine tužbom pokrenuli parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6748/18
30. Fahrudin Pribišić, Ibrahim Mašić, Jasmin Durgut i Salko Zaimović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Nedim Muhić, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 22. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 262208 12 Rs. Apelanti su 30. maja 2013. godine tužbom pokrenuli parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6759/18
31. Mevludin Osmić i Nermina Jež (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 22. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 106801 17 P2 od 14. septembra 2018. godine. Apelanti su 27. jula 2009. godine pokrenuli predmetni parnični postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. Ranije u tijeku postupka, prvostepena presuda je jednom bila ukinuta od strane drugostepenog suda i predmet vraćen na ponovno suđenje, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6774/18
32. Zakira Cigura (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Crikvenice, Republika Hrvatska, podnijela je 19. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 P 094348 17 P 2. Apelantica je u maju 2009. godine pokrenuli predmetni postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu. Ranije u tijeku postupka, prvostepena presuda je jednom bila ukinuta od strane drugostepenog suda i predmet vraćen na ponovno suđenje, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-6775/18
33. Vide Šutalo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, podnio je 23. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čapljini broj 58 0 Rs 051461 13 Rs od 5. februara 2014. godine. Apelant je 2. jula 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Čapljini, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6776/18
34. Marija Lončar (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Čapljine, podnijela je 23. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čapljini broj 58 0 Rs 051477 13 Rs od 23. januara 2014. godine. Apelantica je 4. jula 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Čapljini, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6777/18
35. Mili Raguž (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, podnio je 23. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čapljini broj 58 0 Rs 051500 14 Rs2 od 30. juna 2014. godine. Apelant je 4. jula 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Čapljini, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6778/18
36. Dragan Žilić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, podnio je 23. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čapljini broj 58 0 Rs 052030 13 Rs od 25. februara 2014. godine. Apelant je 31. augusta 2013. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Čapljini, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
AP-6779/18
37. Martin Ljiljanić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, podnio je 23. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru po žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čapljini broj 58 0 Rs 051498 13 Rs od 6. septembra 2014. godine. Apelant je tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Čapljini, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom parničnom postupku donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Mostaru.
Spajanje predmeta
38. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-3976/17.
Apelacioni navodi
39. Svi apelanti su naveli da se apelacije podnose zbog pretjerano dugih postupaka pred redovnim sudovima koji su još uvijek u tijeku, čime se krši njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Pojedini apelanti su naveli da su iz istog razloga prekršena i neka druga ustavna prava.
40. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;»
41. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u tijeku, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije.
42. Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Europske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav
1. Europske konvencije“.
43. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio poduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.
44. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Europski sud za ljudska prava. Ustavni sud potsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Europskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Europskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.
45. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.
46. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.
47. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.
48. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatovao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizilaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizilazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala finansirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvješaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovni imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Europske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25 posto sudija više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 posto više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 posto redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudija. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.
49. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevanti pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.
50. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera preduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realizovanja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioriteteno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generiše nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.
51. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Europske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Europskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cjelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.
52. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih niovoa vlasti (VSTV, entiteska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministrasvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usaglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.
53. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresovanih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uslova za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generisalo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.
54. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se preduzimaju i koje je još potrebno preduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u tijeku u Bosni i Hercegovini.
55. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja apelacija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za poduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba ).
56. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.
57. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
58. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević