Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2813/17 (S. B., PTP Mikron d.o.o. Tešanj, G. A., M. M., M. D., ARHAZ d.o.o. Ilijaš, ŠUMAPROJEKT d.d. Sarajevo, DMDE d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge Doboj Istok, M. D., H. S., S. K., F. M., D. J. i E. B., H. I., E. H., S. M. i M. N.)
Odluka donesena 06. 12. 2018.
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2813/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 12. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. decembra 2018. godine, u predmetu broj AP-2813/17, rješavajući apelacije Slavka Bojovića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Slavko Bojović, PTP Mikron d.o.o. Tešanj, Goran Antunović, Miralem Mujanović, Mirko Dobrijević, ARHAZ d.o.o. Ilijaš, ŠUMAPROJEKT d.d. Sarajevo, DMDE d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge Doboj Istok, Mirzeta Džemidžić, Halima Selimović, Senadin Kijamet, Franjo Medić, Damir Jašarević i Elvis Bosnić, Habiba Imamović, Envera Hurko, Samir Muhić i Mustafa Novalija zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
AP-2813/17
1. Slavko Bojović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sokoca, podnio je 4. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu pod brojem 89 0 P 000302 17 Gž 4. Apelant je 29. juna 2006. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Osnovnim sudom u Sokocu, radi naknade štete. U toku postupka doneseno je više odluka na tri sudske instance, te je predmetni postupak, prema stanju spisa u toku pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu.
AP-2940/17
2. PTP Mikron d.o.o. Tešanj (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Drinka Lekić, advokat iz Tešnja, podnio je 12. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Zenici pod brojem 43 0 Ps 061086 17 Pž. Apelant je 15. novembra 2011. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Zenici, radi poništenja ugovora o kompenzaciji i isplati duga. Općinski sud u Zenici je u predmetnom postupku donio presudu 10. marta 2017. godine protiv koje je apelant podnio žalbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Zenici. AP-1339/18
3. Goran Antunović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnio je 5. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 022545 14 U. Apelant je 17. novembra 2014. godine tužbom pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pokrenuo upravni spor, radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja od 13. oktobra 2014. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni psotupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-1421/18
4. Miralem Mujanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 6. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupaka za zaštitu prava iz radnog odnosa koji su u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i vode se pod brojevima: 65 0 Rs 082176 17 Rs, 65 0 Rs 243596 12 Rs i 65 0 Rs 440008 14 Rs.
5. Apelant je, u predmetu broj 65 0 Rs 082176 17 Rs tužbom od 31. marta 2009. godine pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom postupku Kantonalni sud u Sarajevu je jednom ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, nakon čega je Općinski sud u Sarajevu, u ponovljenom postupku donio presudu 12. oktobra 2017. godine, protiv koje je apelant podnio žalbu. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
6. Apelant je, u predmetu broj 65 0 Rs 243596 12 Rs tužbom od 30. marta 2012. godine pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 13. juna 2014. godine protiv koje su parnične stranke podnijele žalbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
7. Apelant je, u predmetu broj 65 0 Rs 440008 14 Rs tužbom od 6. juna 2014. godine pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu 12. jula 2016. godine protiv koje je tuženi podnio žalbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-2459/18
8. Mirko Dobrijević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nusret Kolašinac, advokat iz Sarajeva, podnio je 25. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 027718 16 U. Apelant je 13. decembra 2016. godine tužbom pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pokrenuo upravni spor, radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja od 11. novembra 2016. godine i radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Uprave za stambena pitanja od 3. oktobra 2016. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-5412/18
9. ARHAZ d.o.o. Ilijaš (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Amir Šapčanin, advokat iz Sarajeva, podnio je 25. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 029080 17 U. Apelant je tužbom od 17. jula 2017. godine pokrenuo predmetni upravni spor zbog nedonošenja rješenja u zakonskom roku (ćutanja administracije) od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji postupak je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. AP-6017/18
10. ŠUMAPROJEKT d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Amila, Omar i Vedran Eterović, advokati iz Sarajeva, podnio je 31. oktobra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 065- 0-Dn-13-17579. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio Rješenje broj 065-0-Dn- 13-17579 od 6. septembra 2013. godine kojim je izvršen upis prava vlasništva apelanta na nekretnini detaljno navedenoj u izreci. Protiv navedenog rješenja Društvo Šipad d.d. Sarajevo je podnijelo žalbu, te je prema stanju spisa predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6026/18
11. DMDE d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge Doboj Istok (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo Suljić d.o.o. iz Tuzle, podnio je 30. oktobra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Mals 555905 16 Mals. Apelant je 21. jula 2015. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Gračanici, radi duga. Općinski sud u Gračanici se rješenjem od 14. oktobra 2015. godine oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u predmetnom postupku, te je predmet nakon pravosnažnosti rješenja dostavio Općinskom sudu u Sarajevu, pred kojim je predmetni postupak u toku.
AP-6050/18
12. Mirzeta Džemidžić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 1. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 675658 17 Rs. Apelantkinja je 6. novembra 2017. godine tužbom pokrenula predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu. AP-6102/18
13. Halima Selimović (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 027630 16 U. Apelantkinja je 7. oktobra 2016. godine tužbom pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pokrenula upravni spor, radi poništenja rješenja Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo od 5. septembra 2016. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6163/18
14. Senadin Kijamet (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Mirsad Arslanagić, advokat iz Sarajeva, podnio je 6. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 665130 17 Rs. Apelant je 28. avgusta 2017. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-6164/18
15. Franjo Medić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Mirsad Arslanagić, advokat iz Sarajeva, podnio je 6. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 665836 17 Rs. Apelant je 4. septembra 2017. godine tužbom pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-6174/18
16. Damir Jašarević i Elvis Bosnić, pravni sljednici Šefike Jašarević (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Feho Botonjić, advokat iz Ključa, podnijeli su 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu pod brojem 22 0 V 029418 14 V. Pravna prednica apelanata je 13. avgusta 2014. godine Općinskom sudu u Sanskom Mostu podnijela prijedlog za diobu nekretnina, detaljno navedenih u prijedlogu. Iz stanja spisa proizilazi da je na ročištu održanom 22. septembra 2017. godine punomoćnik apelantkinje (koja je u međuvremenu umrla, a u predmetni postupak su stupili apelanti, njeni zakonski nasljednici) predložio zaključivanje sudske nagodbe o podjeli nekretnina, što su protivpredlagači prihvatili. Iz stanja spisa proizilazi da je Općinski sud u Sanskom Mostu u predmetnom postupku donio rješenje 9. marta 2018. godine kojim određuje zastoj predmetnog postupka. Punomoćnik apelantkinje je više puta urgirao Općinskom sudu u Sanskom Mostu da se predmetni postupak nastavi, tj. da sud donese meritornu odluku na osnovu sudske nagodbe i istu dostavi Službi za geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Ključ na daljnje provođenje. Iz stanja spisa proizilazi da predmetni postupak nije okončan.
AP-6176/18
17. Habiba Imamović (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Galiba Hrvačić-Karačić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 6. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 09 0 U 024188 15 U. Apelantkinja je 30. juna 2015. godine tužbom pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pokrenula upravni spor, radi poništenja rješenja Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo od 3. juna 2015. godine. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
AP-6315/18
18. Envera Hurko (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Mirsad Arslanagić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 7. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Mal 661587 17 Mal. Apelantkinja je 4. avgusta 2017. godine tužbom pokrenula predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi naknade nematerijalne štete. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-6546/18
19. Samir Muhić i Mustafa Novalija (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 15. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 Rs 115851 13 Rsž. Apelant je 31. oktobra 2009. godine tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi potraživanja iz radnog odnosa. U toku postupka doneseno je više odluka na tri sudske instance, te je predmetni postupak, prema stanju spisa u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
Spajanje predmeta
20. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2813/17.
Apelacioni navodi
21. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zbog toga što redovni sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku.
22. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;»
23. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u toku, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
24. Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav
1. Evropske konvencije“.
25. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio preduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.
26. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Evropski sud za ljudska prava. Ustavni sud potsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Evropskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.
27. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.
28. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.
29. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.
30. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatovao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizilaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizilazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala finansirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvješaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovni imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Evropske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25 posto sudija više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 posto više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 posto redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudija. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.
31. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevanti pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.
32. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera preduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realizovanja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioriteteno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generiše nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.
33. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Evropske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Evropskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cjelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.
34. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih niovoa vlasti (VSTV, entiteska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministrasvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usaglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.
35. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresovanih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uslova za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generisalo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.
36. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se preduzimaju i koje je još potrebno preduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u toku u Bosni i Hercegovini.
37. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja aplecija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za preduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba).
38. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.
39. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
40. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević