Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-6112/18 (A. Ć. i drugi)
Odluka donesena 19. 12. 2018.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Građanski postupak
- Prava iz radnog odnosa
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-6112/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 12. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 19. decembra 2018. godine, u predmetu broj AP-6112/18, rješavajući apelacije Amele Ćirić i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Amela Ćirić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 251039 14 Rsž od 3. jula 2018. godine, Hamed Berilo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 251489 14 Rsž od 16. jula 2018. godine, Advija Durmo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 251512 15 Rsž od 25. jula 2018. godine, Envera Gurda protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 239227 13 Rsž od 3. jula 2018. godine, Dževdet Huskić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 239225 13 Rsž od 3. jula 2018. godine, Nina Pajić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253705 14 Rsž od 3. avgusta 2018. godine, Svila Osmanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 270564 14 Rsž od 11. jula 2018. godine, Gabrijela Hrga protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253708 14 Rsž od 11. jula 2018. godine, Nedim Kadrić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253738 14 Rsž od 11. jula 2018. godine i Edina Mujkić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 270547 14 Rsž od 11. jula 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
AP-6112/18
1. Amela Ćirić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 251039 14 Rsž od 3. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom, odbijena je apelantkinjina žalba i potvrđena prvostepena presuda kojom je obavezana tužena (JU „Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica“, Sarajevo) da isplati apelantkinji određene novčane iznose na ime razlike plaće po osnovu uvećanja troškova života, razliku naknade za godišnji odmor, razliku naknade za ishranu u toku rada, kao i da izvrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok je odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad, naknade za poseban dodatak na plaću za otežane uslove rada, naknade za godišnji odmor i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6113/18
2. Hamed Berilo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 251489 14 Rsž od 16. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, odbijen je apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se obaveže tužena (JU „Četvrta Osnovna Škola“ Hrasnica) da mu isplati razliku plaća sa naknadom za minuli rad, razliku naknade za ishranu u toku rada, razliku naknade za korištenje godišnjeg odmora, jubilarnu nagradu, kao i da za apelanta uplati razliku obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6114/18
3. Advija Durmo (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Ilidže, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 251512 15 Rsž od 25. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom preinačena je prvostepena presuda u dijelu u kojem je obavezana tužena (JU „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica) da isplati apelantkinji određene novčane iznose na ime razlike naknade za ishranu u toku rada i po osnovu regresa na način da su dosuđeni iznosi umanjeni, dok je odbijen apelantkinjin zahtjev za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad i zahtjev za uplatu razlike obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6117/18
4. Envera Gurda (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 239227 13 Rsž od 3. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelantkinjin tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tražila da se obaveže tužena (JU Osnovna škola „Podlugovi“ Podlugovi) da joj isplati razliku plaća sa naknadom za minuli rad, razliku naknade za ishranu u toku rada, razliku naknade za korištenje godišnjeg odmora, kao i zahtjev za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6118/18
5. Dževdet Huskić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kaknja, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 239225 13 Rsž od 3. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelantov tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tražio da se obaveže tužena (JU Osnovna škola „Podlugovi“ Podlugovi) da mu isplati razliku plaća sa naknadom za minuli rad, razliku naknade za ishranu u toku rada, razliku naknade za korištenje godišnjeg odmora, kao i da za apelanta uplati razliku obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6119/18
6. Nina Pajić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253705 14 Rsž od 3. avgusta 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom preinačena je prvostepena presuda u dijelu u kojem je obavezana tužena (JU Osnovna škola “Džemaludin Čaušević“ Sarajevo) da isplati apelantkinji određene novčane iznose na ime razlike naknade za ishranu u toku rada i po osnovu regresa na način da su dosuđeni iznosi umanjeni, dok je odbijen apelantkinjin zahtjev za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad, isplatu dodatka na ime naknade za otežane uslove rada i zahtjev za uplatu razlike obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6120/18
7. Svila Osmanović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 270564 14 Rsž od 11. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom preinačena je prvostepena presuda u dijelu u kojem je obavezana tužena (JU „Druga Osnovna škola“ Hrasnica) da isplati apelantkinji određene novčane iznose na ime razlike naknade za ishranu u toku rada i razliku naknade za korištenje godišnjeg odmora na način da su dosuđeni iznosi umanjeni, dok je odbijen apelantkinjin zahtjev za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad, naknadu za korištenje godišnjeg odmora i naknadu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6121/18
8. Gabrijela Hrga (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253708 14 Rsž od 11. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom djelimično je uvažena žalba tužene (JU Osnovna škola „Džemaludin Čaušević“ Sarajevo) i preinačena prvostepena presuda u dijelu u kojem je obavezana tužena da isplati apelantkinji određene novčane iznose na ime razlike naknade za ishranu u toku rada i razliku naknade za korištenje godišnjeg odmora na način da su dosuđeni iznosi umanjeni, dok je odbijen apelantkinjin zahtjev za isplatu razlike plaće po osnovu povećanja troškova života (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6122/18
9. Nedim Kadrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253738 14 Rsž od 11. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom, odbijena je apelantova žalba i potvrđena prvostepena presuda kojom je obavezana tužena (JU „Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica“, Sarajevo) da mu isplati određene novčane iznose na ime razlike naknade za ishranu u toku rada, razliku naknade za godišnji odmor, dok je odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad, razlike naknade za godišnji odmor i zahtjev za uplatu razlike obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
AP-6123/18
10. Edina Mujkić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 5. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 270547 14 Rsž od 11. jula 2018. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom preinačena je prvostepena presuda u dijelu u kojem je obavezana tužena (JU Osnovna škola „Grbavica II“ Sarajevo) da isplati apelantkinji određeni novčani iznos na ime razlike naknade za ishranu u toku rada na način da je dosuđeni iznos umanjen, dok je odbijen apelantkinjin zahtjev za isplatu razlike plaća sa naknadom za minuli rad, naknadu za korištenje godišnjeg odmora i naknadu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (sve navedeno za određene vremenske periode).
Spajanje predmeta
11. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-6112/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
Apelacioni navodi
12. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u predmetnim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da svi apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (nediskriminacija), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentovali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i proizvoljnoj primjeni materijalnog prava.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
14. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
15. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se pozvali apelanti u predmetnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
16. Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3491/15 od 26. oktobra 2016. godine, AP-723/17 od 15. juna 2017. godine, AP-3936/17 od 6. decembra 2017. godine i AP-1169/18 od 10. aprila 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
17. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević