Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-6950/18 (M. B. i drugi)
Odluka donesena 10. 01. 2019.
- Nema povrede
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Prava iz radnog odnosa
- Građanski postupak
- Radni spor
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-6950/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 01. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. januara 2019. godine, u predmetu broj AP-6950/18, rješavajući apelacije Majde Balvanović i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Majda Balvanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253713 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine, Edin Skalonjić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 187268 18 Rev od 26. jula 2018.
godine, Anesa Borišić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253740 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine, Alma Pamuk protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 252714 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine, Edhem Kerić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253776 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine, Hajrija Tupković protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 275838 16 Rsž od 12. septembra 2018. godine, Safet Hadžić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 198538 18 Rev od 18. septembra 2018.
godine, Sabiha Kadrić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195415 18 Rev od 18. septembra 2018. godine, Safija Marukić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195406 18 Rev od 18. septembra 2018. godine, Sanela Muratović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 218908 18 Rev od 20. septembra 2018. godine, Sabit Agić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 187359 18 Rev od 20. septembra 2018.
godine, Ferid Ramić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 190927 18 Rev od 18. septembra 2018.
godine, Remzija Bečirović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 196328 18 Rev od 20. septembra 2018. godine, Hikmeta Dlakić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191379 18 Rev od 25. septembra 2018. godine, Rizah Agović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 187960 18 Rev od 25. septembra 2018.
godine i Seldina Kovačević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191164 18 Rev od 20. septembra 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
AP-6950/18
1. Majda Balvanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 253713 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine. AP-6957/18
2. Edin Skalonjić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 187268 18 Rev od 26. jula 2018. godine.
AP-6958/18
3. Anesa Borišić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253740 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine.
AP-6959/18
4. Alma Pamuk (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilidže, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 252714 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine.
AP-6961/18
5. Edhem Kerić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253776 14 Rsž od 31. avgusta 2018. godine.
AP-7016/18
6. Hajrija Tupković (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilidže, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 29. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 275838 16 Rsž od 12. septembra 2018. godine.
AP-7245/18
7. Safet Hadžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilijaša, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 7. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 198538 18 Rev od 18. septembra 2018. godine.
AP-7246/18
8. Sabiha Kadrić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 7. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195415 18 Rev od 18. septembra 2018. godine.
AP-7248/18
9. Safija Marukić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 7. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195406 18 Rev od 18. septembra 2018. godine.
AP-7329/18
10. Sanela Muratović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 11. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 218908 18 Rev od 20. septembra 2018. godine. AP-7330/18
11. Sabit Agić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 11. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 187359 18 Rev od 20. septembra 2018. godine.
AP-7331/18
12. Ferid Ramić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Konjica, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 11. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 190927 18 Rev od 18. septembra 2018. godine.
AP-7332/18
13. Remzija Bečirović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 11. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 196328 18 Rev od 20. septembra 2018. godine. AP-7375/18
14. Hikmeta Dlakić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tarčina, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 14. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191379 18 Rev od 25. septembra 2018. godine.
AP-7376/18
15. Rizah Agović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 14. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 187960 18 Rev od 25. septembra 2018. godine.
AP-7377/18
16. Seldina Kovačević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 14. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191164 18 Rev od 20. septembra 2018. godine. Spajanje predmeta
17. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-6950/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
18. U konkretnim slučajevima, obavezane su tužene (JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „MJEDENICA“ Sarajevo i osnovne škole sa područja Kantona Sarajevo) da isplate apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa tužbeni zahtjevi odbijeni ili su tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni u cjelosti.
Apelacioni navodi
19. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (nediskriminacija), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.
20. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
21. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
22. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
23. Ustavni sud smatra da su Vrhovni sud i Kantonalni sud u obrazloženjima svih odluka osporenih predmetnim apelacijama dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoja odlučenja, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3491/15 od 26. oktobra 2016. godine, AP-723/17 od 15. juna 2017. godine, AP-3936/17 od 6. decembra 2017. godine i AP-1169/18 od 10. aprila 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
24. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
25. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević