Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-480/17 (PRO-M d.o.o. Živinice i drugi)
Odluka donesena 13. 02. 2019.
- Pravično suđenje - razuman rok
- Pitanje o kojem je Ustavni sud već odlučivao
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-480/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 02. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. februara 2019. godine, u predmetu broj AP-480/17, rješavajući apelacije PRO-M d.o.o. Živinice i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli PRO- M d.o.o. Živinice, Ismet Rizvić, Hasan Rizvić i Hakija Rizvić, Jusuf Ikanović, Šaban Bojić i Reuf Konaković, Zahida Tursunović, Remza Mujčinović, Himza Salihović, Ervin Salihović i Elvir Salihović, Hamša Ćerimović, Mina Ćerimović, Sadika Hrnjić, Remzija Memedović, Raza Fejzić, Sadeta Ahmetović, Uzeir Ćerimović, Zenaid Ćerimović i Sadik Ćerimović, Jasmina Alić i Mehmedalija Alić, Nezira Kamenica, Mirzet Kamenica i Adisa Smajlović, Usmir Tutundžić, Sonja Čugalj, Dragutina Možina i Suzana Možina-Rusjan, Liana Amidžić, H. M., Salih Dolić, Hamdija Duraković i Sulejman Liđan, A. M., Igor Kvasnij, Sabrija Subašić, Sedija Alihodžić, Sabira Subašić, Ešefa Subašić, Sabrija Subašić, Zerina Suljkanović, Arnela Mujkić, Midhet Suljkanović i Sanela Omerašević, Husein Rakman, Božana Martinović, Jasmina Gliha Ferhatović, Miloje Tatić, Fikret Kurtović, Ilija Vranjković, B. M., Ismet Komić, Abdulferhat Latifović, D. Ć., K. H., I. B., A. Ć. i K. Ć., Slobodanka Stajić, Z.
B., Zdenko Tibold, J. V., Marko Parađik, Mato Parađik, Mijo Parađik i Manda Pušeljić i Mevlida Karamuja zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6.
stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
AP-480/17
1. PRO-M d.o.o. Živinice (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 7. februara 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Tuzli, nakon što je Kantonalni sud u Tuzli rješenjem broj 03 0 Dn 04 008772 12 Gž od 28. juna 2016. godine predmet vratio na ponovni postupak. U konkretnom predmetu se radi o provođenju upisa založnog prava hipoteke na apelantovoj imovini po zahtjevu koji je NLB Tuzlanske banke d.d. Tuzla podnijela 27. decembra 2004. godine. Predmet je u više navrata vraćan na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu, predmetni postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Tuzli.
AP-869/17
2. Ismet Rizvić, Hasan Rizvić i Hakija Rizvić (u daljnjem tekstu: apelanti) podnijeli su 3. marta 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 005962 16 P3 od 18. novembra 2016. godine i rješenja o ispravci navedene presude od 19. januara 2017. godine i 25. decembra 2017. godine. Apelanti su 26. juna 2007. godine, tužbom pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši radi diobe i predaje u posjed. Tijekom postupka predmet je, nakon usvojene revizije, Presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine vraćen drugostepenom sudu na ponovni postupak, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
AP-1630/17
3. Jusuf Ikanović, Šaban Bojić i Reuf Konaković (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Sanel Bektić, advokat iz Tuzle, podnijeli su 28. aprila 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog dužine trajanja postupka koji je okončan presudom Općinskog suda u Tuzli broj 127 0 Rs 032899 16 Rs 2 od 10. marta 2017. godine. Apelanti su 12. aprila 2011. godine tužbom pokrenuli postupak protiv tužene radi novčanih potraživanja iz radnog odnosa. Tijekom postupka predmet je presudom Kantonalnog suda u Tuzli vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak, te je okončan Presudom od 10. marta 2017. godine.
AP-2221/17
4. Zahida Tursunović, Remza Mujčinović, Himza Salihović, Ervin Salihović i Elvir Salihović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 6. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 P 051055 15 P od 29. novembra 2017. godine. Apelanti su 9. marta 2015. godine tužbom pokrenuli postupak protiv tužene radi naknade štete. U predmetu je donesena prvostepena presuda, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-2227/17
5. Hamša Ćerimović, Mina Ćerimović, Sadika Hrnjić, Remzija Memedović, Raza Fejzić, Sadeta Ahmetović, Uzeir Ćerimović, Zenaid Ćerimović i Sadik Ćerimović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 6. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 P 051028 15 P od 6. decembra 2017. godine. Apelanti su 10. marta 2015. godine tužbom pokrenuli postupak protiv tužene radi naknade štete. U predmetu je donesena prvostepena presuda, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-2231/17
6. Jasmina Alić i Mehmedalija Alić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 6. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 P 049023 14 P od 27. novembra 2017. godine. Apelanti su 17. decembra 2014. godine tužbom pokrenuli postupak protiv tužene radi naknade štete. U predmetu je donesena prvostepena presuda, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-2233/17
7. Nezira Kamenica, Mirzet Kamenica i Adisa Smajlović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 6. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 P 049037 14 P od 7. decembra 2017. godine. Apelanti su 17. decembra 2014. godine tužbom pokrenuli postupak protiv tužene radi naknade štete. U predmetu je donesena prvostepena presuda, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.
AP-2306/17
8. Usmir Tutundžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 8. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Federalnim ministarstvom za pitanje boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata (u daljnjem tekstu. Ministarstvo). Apelant je tužbom od 29. novembra 2012. godine pokrenuo upravni spor protiv rješenja Ministarstva u predmetu utvrđivanja lične invalidnine. Tijekom postupka donesena je presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 U 003167 12 U od 30. novembra 2015. godine kojim je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno rješavanje, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Ministarstvom.
AP-2526/17
9. Sonja Čugalj, Dragutina Možina i Suzana Možina-Rusjan (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa ZAK Lazo S. Radić i Mladen Baštinac, podnijele su 20. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Okružnim sudom u Banjaluci, po zahtjevu za zaštitu prava koji je Grad Banjaluka podnio protiv zaključka Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, PJ Banjaluka (u daljnjem tekstu: RUGIIP) broj 10-473- 43/04 od 13. januara 2017. godine. U predmetnom postupku koji se vodi radi eksproprijacije nekretnina, prednik apelantica nije prihvatio ponuđenu naknadu za ekspropriranu imovinu, zbog čega je predmet proslijeđen Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je donio Rješenje broj 71 0 V 014792 07 V od 2. juna 2009. godine. Tijekom postupka predmet je, po zahtjevu za vanredno preispitivanje, u dva navrata vraćen na ponovni postupak. U ponovnom postupku, po Presudi Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 008053 13 Uvp od 24. decembra 2014. godine, tuženi je, protiv Zaključka RUGIIP broj 10-473-43/04 od 13. januara 2017. godine, Okružnom sudu u Banjaluci podnio zahtjev za zaštitu prava, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Okružnim sudom u Banjaluci.
AP-2763/17
10. Liana Amidžić (u daljnjem tekstu: apelantica), iz Bihaća, koju zastupa Ferid Mujagić, advokat iz Bihaća, podnijela je 30. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, po reviziji koju je apelantica izjavila protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 029987 17 Gž 2 od 17. aprila 2017. godine. Apelantica je 2. novembra 2005. godine Općinskom sudu u Bihaću podnijela tužbu radi utvrđenja. Tijekom postupka donesene su prvostepena i drugostepena presuda, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine po reviziji.
AP-2826/17
11. H. M. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Zurijeta Salkanović, advokat iz Živinica, podnijela je 5. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je okončan presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 001817 15 Rev od 28. aprila 2017. godine. Apelant je 28. oktobra 2009. godine podnio tužbu protiv tuženog radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. Tijekom postupka donesene su prvostepena i drugostepena presuda, kao i presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 28. aprila 2017. godine kojom je predmet okončan.
AP-3013/17
12. Salih Dolić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, podnio je 14. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću. Tužitelj je 22. novembra 2013. godine protiv apelanta podnio tužbu radi naknade štete. Tijekom postupka donesena je prvostepena presuda, koja je presudom Kantonalnog suda u Bihaću djelomično ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak. U ponovnom postupku doneseno je rješenje Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 021929 16 P 2 od 27. aprila 2016. godine, protiv kojega je apelant podnio žalbu, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
AP-3064/17
13. Hamdija Duraković i Sulejman Liđan (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa ZAK Mirsad Kadić i Nisveta Kadić, podnijeli su 19. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Bihaću u predmetu broj 17-0-V- 004349-12-V-4. Apelanti su naveli da je u vanparničnom predmetu koji se vodio radi određivanja naknade za eksproprirane nekretnine, doneseno Rješenje Okružnog suda u Bihaću Gž-573/81 od 29. septembra 1981. godine koje nikad nije dostavljeno predniku apelanata, zbog čega se postupak ne može smatrati okončanim, pa su apelanti od Općinskog suda u Bihaću tražili da im se izvrši dostava navedenog rješenja, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Općinskim sudom. AP-3672/17
14. A. M. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Stoca, kojeg zastupa Marko Raguž, advokat iz Stoca, podnio je 30. augusta 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, po reviziji koju je apelant izjavio protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 53 0 P 045877 13 Gž od 21. septembra 2016. godine. Apelant je 8. februara 2012. godine pokrenuo postupak protiv tužene radi naknade štete. Tijekom postupka donesene su prvostepena i drugostepena presuda, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.
AP-4024/17
15. Igor Kvasnij (u daljnjem tekstu: apelant), iz rijeke, Republika Hrvatska, kojeg zastupa Milka Maglov, advokat iz Banjaluke, podnio je 21. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka pred Okružnim sudom u Banjaluci. Apelant je Okružnom sud u u Banjaluci 15. septembra 2017. godine podnio tužbu protiv Rješenja Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica broj 18.05/2-R13/17 od 25. maja 2017. godine, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Okružnim sudom u Banjaluci.
AP-4084/17
16. Sabrija Subašić, Sedija Alihodžić, Sabira Subašić, Ešefa Subašić, Sabrija Subašić, Zerina Suljkanović, Arnela Mujkić, Midhet Suljkanović i Sanela Omerašević (daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Zijad Omerović, advokat iz Gračanice, podnijeli su 28. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, po žalbi protiv presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 03 0 K 001251 14 K 3 od 27. maja 2016. godine. Konkretni postupak se vodi na temelju Optužnice Višeg javnog tužilaštva u Tuzli broj Kt-184/92 od 23. jula 1992. godine (novi broj T03 0 KT 0007026 92). Tijekom postupka presudama Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine presude Kantonalnog suda su sedam puta ukidane i predmet je vraćan na ponovni postupak, te je prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.
AP-4143/17
17. Husein Rakman (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tešnja, kojeg zastupa Drinka Lekić, advokat iz Tešnja, podnio je 5. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Tešnju. Apelant je 29. maja 2014. godine Općinskom sudu u Tešnju podnio tužbu radi naknade štete. Tijekom postupka donesena je prvostepena presuda koja je presudom Kantonalnog suda u Zenici broj 39 0 P 037440 17 Gž od 14. septembra 2017. godine ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Tešnju.
AP-4890/17
18. Božana Martinović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sardegna, Italija, podnijela je 23. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Osnovnim sudom u Trebinju. Apelantica je 27. aprila 2013. godine podnijela tužbu protiv tužene radi utvrđenja. Tijekom postupka donesena je prvostepena preuda, koja je presudom Okružnog suda u Trebinju broj 95 0 P 027148 16 Gž 2 od 2. februara 2017. godine ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, te je prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Osnovnim sudom u Trebinju.
AP-4939/17
19. Jasmina Gliha Ferhatović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Denis Bogilović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 28. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu. Apelantica je 29. juna 2011. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Sarajevu protiv tužene radi poništenja odluke i isplate plaće. Tijekom postupka donesena je prvostepena odluka koja je rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 201613 16 Rsž 2 od 28. aprila 2016. godine ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak, te je prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu.
AP-5056/17
20. Miloje Tatić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sitneša, Srbac, podnio je apelaciju 30. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske u predmetima broj RS 11 0 U 018083017 Uvp i 11 0 U 017982 17 Uvp. Apelant je kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske, Područna jedinica Srbac pokrenuo postupak uknjižbe prava vlasništva na nekretninama. Tijekom postupka donesene su prvostepena i drugostepena odluka organa uprave, te presuda Okružnog suda u Banjaluci u upravnom sporu broj 11 0 U 018083 16 U od 4. aprila 2017. godine. Apelant je protiv presude Okružnog suda podnio zahtjev za vanredno preispitivanje presude, te je prema stanju u spisu postupak trenutno u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. AP-5519/17
21. Fikret Kurtović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 25. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je trenutno u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću. Apelant je 2010. godine kod Kantonalnog ministarstva za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida, Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Bihać pokrenuo postupak za donošenje rješenje o isplati invalidnina i izuzetnog materijalnog osiguranja. Tijekom postupka predmet je u tri navrata presudama Kantonalnog suda u Bihaću vraćan na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu u tijeku pred Kantonalnim sudom u Bihaću po apelantovoj tužbu protiv Rješenja Federalnog ministarstva za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida broj UP-II-03-41-410/17 od 24. augusta 2017. godine.
AP-28/18
22. Ilija Vranjković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banja Luke podnio je 3. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je trenutno u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, po zahtjevu za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda broj 11 0 U 02122 17 U od 27. novembra 2017. godine. Apelant je, u postupku usklađivanja mirovine, 2. novembra 2016. godine izjavio prigovor protiv rješenja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Filijala Banja Luka broj LBO 1022388629 od 2. novembra 2016. godine. Tijekom postupka je doneseno rješenje drugostepenog organa uprave protiv kojega je apelant pokrenuo upravni spor. Apelantova tužba je presudom Okružnog suda broj 11 0 U 02122 17 U od 27. novembra 2017. godine odbijena, pa je apelant podnio zahtjev za vanredno preispitivanje presude, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.
AP-807/18
23. Ilija Vranjković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 8. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. Apelant je, u postupku priznavanja prava na starosnu penziju, podnio žalbu protiv rješenja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Filijala Banja Luka broj 1022388629 od 10. januara 2006. godine. Tijekom postupka je doneseno rješenje drugostepenog organa uprave protiv kojega je apelant pokrenuo upravni spor. Apelantova tužba je presudom Okružnog suda broj 011-0-U-06-000 483 od 12. marta 2007. godine uvažena i osporeni akt je poništen i predmet vraćen na ponovni postupak. U ponovnom postupku donesena su prvostepeno i drugostepeno rješenje organa uprave, te presuda Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 020983 17 U od 1. decembra 2017. godine, protiv koje je apelant podnio zahtjev za vanredno preispitivanje presude, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Vrhovnim sudom u Republike Srpske.
AP-1099/18
24. B. M. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sardegna, Italija, podnijela je 20. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja ostavinskog postupka koji je u tijeku pred Osnovnim sudom u Trebinju, Odjeljenje u Nevesinju. Ostavinski postupak iza apelantičinog prednika pokrenut je pred Osnovnim sudom u Nevesinju 2011. godine. S obzirom da je između nasljednika došlo do spora oko dijela imovine ostavitelja, Osnovni sud u Trebinju, Odjeljenje u Nevesinju je rješenjem broj 095-1-O-06-000-145 od 28. decembra 2006. godine postupak obustavio i nasljednike uputio na parnicu. Tijekom parničnog postupka predmet je više puta vraćan na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Osnovnim sudom u Trebinju, odjeljenje u Nevesinju.
AP-1121/18
25. Ismet Komić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubljane, Republika Slovenija, podnio je 20. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi. Apelant je 21. maja 2013. godine Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi podnio prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka iza umrle M. K.. Tijekom postupka doneseno je rješenje o obustavi postupka, te je apelant upućen na parnicu radi utvrđivanja ostavinske mase. Nakon što je ostavinski postupak nastavljen, doneseno je rješenje Općinskog suda u Bosanskoj Krupi kojim je odlučeno da se neće raspravljati zaostavština iza M. K. jer je ista umrla bez imovine. Postupajući po apelantovoj žalbi protiv navedenog rješenja Kantonalni sud u Bihaću je rješenjem broj 18 0 O 021135 17 Gž od 23. maja 2017. godine prvostepeno rješenje ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu predmet u tijeku pred Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi.
AP-1125/18
26. Abdulferhat Latifović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sapne, podnio je 20. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja vanparničnog postupka koji je u tijeku pred Osnovnim sudom u Zvorniku predmetu broj 83 0 V 017270 16 V2 i dužine trajanja ostavinskog postupka pred Osnovnim sudom u Sarajevu broj 65 0 O 541092 15 O. Apelant je vanparnični postupak za izdvajanje nekretnine iz suvlasništva pokrenuo podnošenjem prijedloga Osnovnom sudu u Zvorniku 8. januara 2013. godine. U tijeku postupka doneseno je rješenje prvostepenog suda, koje je po apelantovoj žalbi rješenjem Okružnog suda u Bijeljini broj 83 0 V 017270 17 Gž od 20. novembra 2017. godine ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Osnovnim sudom u Zvorniku. Vezano za ostavinski postupak, Ustavni sud zapaža da je 19. januara 2016. godine spis iza preminulog A. L. dodijeljen notaru Sefedinu Suljeviću kao povjereniku suda na postupanje, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku kod notara Sefedina Suljevića.
AP-1298/18
27. D. Ć., K. H., I. B., A. Ć. i K. Ć. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Širokog Brijega, koje zastupaju Sanja Iličić-Lukenda i Luka Božić, advokati iz Čitluka, podnijeli su 12. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine po reviziji izjavljenoj protiv Presude Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 004911 17 Gž3 od 27. novembra 2017. godine. Apelanti su podnijeli tužbu 1. decembra 2008. godine radi naknade štete. Tijekom postupka predmet je u dva navrata vraćan na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu trenutno u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine po reviziji izjavljenoj protiv drugostepene presude. AP-1851/18
28. Slobodanka Stajić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Doboja, podnijela je 22. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je trenutno u tijeku pred Osnovnim sudom u Doboju. Apelantica je 14. septembra 2015. godine Osnovnom sudu u Doboju podnijela tužbu radi naplate duga. Tijekom postupka donesena je prvostepena presuda protiv koje je apelantica podnijela žalbu, pa je rješenjem Okružnog suda u Doboju broj 85 0 P 053049 16 P 2 od 5. decembra 2017. godine žalba uvažena i predmet vraćen na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu predmet u tijeku pred Osnovnim sudom u Doboju.
AP-2036/18
29. Zdravka Bago (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 5. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je trenutno u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu. Apelantica je 31. decembra 2012. godine podnijela tužbu i prijedlog za određivanje mjere osiguranja, te je, prema stanju u spisu, postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Sarajevu (o prijedlogu za određivanje mjere osiguranja su donesene prvostepena i drugostepena odluka).
AP-3918/18
30. Zdenko Tibold (u daljnjem tekstu: apelant) iz Viteza podnio je 16. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je okončan Rješenjem Općinskog suda u Travniku broj 51 0 Rs 041734 10 Rs od 17. maja 2018. godine. Apelant je 4. decembra 2017. godine podnio prijedlog za dopunu presude Općinskog suda u Travniku broj 01-0-P-06-000822 od 27. augusta 2007. godine, o kojemu je sud odlučio Rješenjem broj 51 0 Rs 041734 10 Rs od 17. maja 2018. godine, a prema stanju u spisu apelant protiv navedenog rješenja nije podnio žalbu. AP-4258/18
31. J. V. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Safeta Alijagić, advokat iz Bihaća, podnio je 27. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Apelant je 30. decembra 2004. godine Federalnom zavodu PIO/MIO, Kantonalna administrativna služba za Hercegovačko- Neretvanski kanton podnio zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Tijekom postupka predmet je u tri navrata presudama Kantonalnog suda u Mostaru vraćen na ponovni postupak, te je, prema stanju u spisu u tijeku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine po zahtjevu za vanredno preispitivanje presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 070 U 012609 15 U od 6. marta 2018. godine.
AP-4387/18
32. Marko Parađik, Mato Parađik, Mijo Parađik i Manda Pušeljić (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Živan Blagojević, advokat iz Šamca, podnijeli su 31. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Orašju. Apelanti su 12. decembra 2006. godine Općinskom sudu u Orašju podnijeli tužbu protiv tužene radi isplate prometne vrijednosti zemljišta. Tijekom postupka donesena je prvostepena presuda koja je Presudom Kantonalnog suda u Odžaku broj 25 0 P 004475 18 Gž 2 od 25. maja 2018. godine djelomično ukinuta i predmet je u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje, te je, prema stanju u spisu postupak u tijeku pred Općinskim sudom u Orašju.
AP-4451/18
33. Mevlida Karamuja (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Kaknja, koju zastupa Zahid Hadžić, advokat iz Visokog, podnijela je 6. augusta 2018. apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je okončan Presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 04 0 U 006065 14 Uvp od 11. maja 2018. godine. Apelantica je 10. januara 2013. godine Federalnom zavodu za PIO/MIO, Kantonalna administrativna služba Zenica podnijela zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovnu. Tijekom postupka doneseno je prvostepeno i drugostepeno rješenje organa uprave, presuda Kantonalnog suda u Zenici, te je postupak okončan Presudom Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 11. maja 2018. godine.
Spajanje predmeta
34. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-480/17.
Apelacioni navodi
35. Svi apelanti su naveli da se apelacije podnose zbog pretjerano dugih postupaka pred redovnim sudovima koji su još uvijek u tijeku, čime se krši njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Pojedini apelanti su naveli da su iz istog razloga prekršena i neka druga ustavna prava.
36. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;
37. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u toku, dok su pojedini postupci okončani, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije.
38. Ustavni sud podsjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istovrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Europske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav 1. Europske konvencije“.
39. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio poduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za poduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTV BiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.
40. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju promatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Europski sud za ljudska prava. Ustavni sud podsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Europskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definirani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Europskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.
41. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv. repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.
42. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.
43. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.
44. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatirao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizlaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizlazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala financirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se financira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvještaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitetu sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovini imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Europske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25% sudaca više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 % više redovnih sudskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 % redovnih sudskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudaca. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uvjeta za postupanje sudova u razumnom roku.
45. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevantni pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.
46. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera poduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realiziranja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioritetno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generira nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.
47. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Europske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Europskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cijelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.
48. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih nivoa vlasti (VSTV, entitetska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministarstvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usuglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.
49. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresiranih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uvjeta za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generiralo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.
50. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se poduzimaju i koje je još potrebno poduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u toku u Bosni i Hercegovini.
51. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja apelacija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za poduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba ).
52. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.
53. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
54. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević