Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7518/18 (A-SDA-POMAK-ZAJEDNO)
Odluka donesena 10. 01. 2019.
- Izbori
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-7518/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 01. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. januara 2019. godine, u predmetu broj AP-7518/18, rješavajući apelaciju A-SDA-POMAK-ZAJEDNO , na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija A-SDA-POMAK- ZAJEDNO podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 030989 18 Iž od 6. novembra 2018. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. A-SDA-POMAK-ZAJEDNO (u daljnjem tekstu: apelant) iz Cazina, kojeg zastupa Nermin Ogrešević, predsjednik koalicije A-SDA-POMAK-ZAJEDNO iz Cazina, podnio je 19. decembra 2018. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 030989 18 Iž od 6. novembra 2018. godine.
2. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) donijela je Odluku broj 05-1-07-1-583/18 od 2. novembra 2018. godine kojom je odbila kao neosnovan apelantov zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića na biračkom mjestu 002A041 u osnovnoj izbornoj jedinici Cazin za nivo Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine-Skupština kantona 1 po političkim subjektima i kandidatima. Navedenom odlukom je utvrđeno da u predmetnom zahtjevu ne postoje opravdani razlozi za ponovno brojanje glasačkih listića, odnosno da apelant, kao podnosilac zahtjeva, nije priložio dokumentaciju kojom ukazuje na nepravilnosti zbog kojih bi se ponovno brojali glasački listići, niti je apelant dokazao da je na biračkim mjestima učinjena povreda odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
3. Apelant je protiv Odluke CIK-a broj 05-1-07-1-583/18 od 2. novembra 2018. godine izjavio žalbu Sudu BiH.
4. Rješenjem Suda BiH broj S1 3 Iž 030989 18 Iž od 6. novembra 2018. godine odbijena je apelantova žalba izjavljena protiv Odluke CIK-a broj 05-1-07-1-583/18 od 2. novembra 2018. godine.
5. Sud BiH je u obrazloženju osporenog rješenja naveo da je CIK izvršila provjeru navoda iz apelantovog zahtjeva koji su se odnosili na nepravilnosti u OIJ Cazin, te da je pravilno utvrdila kako prigovor da, npr. „kandidat SDA N.H. ima visok procenat osvojenih glasova, te da to može biti rezultat nepravilnog brojanja i evidentiranja glasova“, ne predstavlja povredu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Sud BiH je ukazao da, kako to proizilazi iz stanja spisa, nikakve primjedbe o nepravilnostima u toku glasanja nisu evidentirane u relevantnoj izbornoj dokumentaciji. U vezi sa navedenim, Sud BiH je istakao da Obrazac za zbirne rezultate sa spornog biračkog mjesta za nivo Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine - Kanton 1 nije prepravljan, da je uredno popunjen i da su rezultati sa spornog biračkog mjesta identično uneseni u JIIS aplikaciju po kojoj su i utvrđeni izborni rezultati. Pored navedenog, Sud BiH je istakao da nisu osnovani ni apelantovi žalbeni razlozi o nejednakom postupanju CIK-a koja je, prema navodima apelanta, različito postupala, jer je ranije usvojila jedan zahtjev apelanta za ponovnim brojenjem. Naime, Sud BiH je istakao da se u konkretnom slučaju ne radi o nejednakom postupanju u jednakim stvarima, pošto je u zahtjevu za ponovno brojanje, koje mu je CIK usvojila, apelant isticao kandidate SDA i rezultate unutar svoje stranke, dok sada traži ponovno brojanje za sve političke subjekte i njihove kandidate za nivo Skupštine kantona 1 na biračkom mjestu 002A041 u osnovnoj izbornoj jedinici Cazina, ali bez ijednog relevantnog dokaza koji bi opravdao nalog CIK-a za ponovno brojanje glasačkih listića. S obzirom na navedeno, Sud BiH je zaključio da su apelantovi žalbeni navodi uopšteni i paušalni, zbog čega je njegova žalba neosnovana, a pobijana odluka CIK-a pravilna i zakonita. Apelacioni navodi
6. U konkretnom slučaju apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), sloboda mišljenja, savjesti i vjere iz člana II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 9. Evropske konvencije, sloboda izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije, te član 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Apelant navodi da je njegov posmatrač u spornoj Izbornoj jedinici primijetio da birački odbor upisuje više glasova unutar liste određenim kandidatima, npr. kandidatu SDA, te da je na navedene nepravilnosti reagirao nekoliko puta, ali da te primjedbe od strane biračkog odbora nisu upisne u zapisnik, kao i da broj glasova na zapisniku za pojedine kandidate nije odgovarao broju glasačkih listića, što je bitno uticalo na dodjelu mandata unutar liste. Apelant smatra da je birački odbor na navedeni način postupao suprotno odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, zbog čega traži da se ukine osporeno rješenje Suda BiH i donese odluka kojom će se naložiti ponovno brojanje glasačkih listića.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h). apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. S obzirom da apelant smatra da je osporenim rješenjem Suda BiH, kojim je odbijena njegova žalba protiv odluke CIK-a, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom primjenjive na predmetni postupak.
9. S tim u vezi, Ustavni sud prije svega podsjeća na ustaljenu praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) koja podržava stav da se politička prava ne smatraju građanskim pravima. Evropski sud je takav stav zauzeo u predmetu Pierre-Bloch v. France (vidi, Pierre-Bloch protiv France, aplikacija broj 24194/94, presuda iz 1997. godine), koji u bitnom nije mijenjao ni u novijoj praksi ostajući dosljedan stavu da sporovi vezani uz prava i obaveze koje izviru iz pasivnog biračkog prava u pravilu ne spadaju u okvire građanskog, ni krivičnog aspekata člana 6. Evropske konvencije (vidi, između ostalih, Mutalibov protiv Azerbejdžana aplikacija broj 31799/03, presuda iz 2004. godine; Paksas protiv Litva aplikacija broj 34932/04, presuda iz 2011. godine i Karimov protiv Azerbejdžana, aplikacija broj 12535/06, presuda iz 2014. godine). Ustavni sud zapaža da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzimao sličan stav (vidi, između ostalih, Ustavni sud, odluke br. AP 3804/08 od 15. juna 2010. godine, AP 4702/11 od 23. februara 2012. godine, AP- 4195/16 od 23. novembra 2016. godine i AP-5005/16 od 1. februara 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Stoga, Ustavni sud zaključuje da se radi o sporu koji je izvan okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije, a član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, zbog čega su navodi apelanta inkompatibilni ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U odnosu na navode o kršenju člana 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Ustavni sud ukazuje da je navedeni član u relevantnom dijelu glasi da svaki građanin ima pravo i mogućnost, bez ikakve diskriminacije spomenute u članu 2. i bez neosnovanih ograničenja: …b) da bira i da bude biran na povremenim istinskim, općim, jednakim i tajnim izborima, koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača. S obzirom da je u konkretnom slučaju apelant politička stranka, a ne građanin u smislu navedenih odredaba, Ustavni sud smatra da se garancije iz člana 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima ne mogu primijeniti na predmetni postupak. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje na stajalište Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda prema kojem prvim Fakultativnim protokolom uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima dodijeljena je Odboru za ljudska prava (HRC-u) nadležnost za razmatranje prigovora u pogledu navodnih povreda Pakta od strane države stranke Protokola (članci 1. i 2. Fakultativnog protokola). To je izričito ograničeno na pravo pojedinaca na podnošenje predstavki. Stoga se prigovori koje u svoje ime podnose nevladine organizacije, udruge, političke stranke ili korporacije u pravilu proglašavaju nedopuštenima zbog nedostatka stranačke sposobnosti (vidjeti, primjerice, Osobe s invaliditetom u Italiji protiv Italije (predstavka br. 163/1984). Imajući u vidu navedeno, ovi navodi apelanta su, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U odnosu na slobodu mišljenja, savjesti i vjere iz člana II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 9. Evropske konvencije i slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak u kojem je odlučivano o apelantovom zahtjevu za ponovno brojanje glasačkih listića, ni na koji način ne može dovesti u vezu sa ovim pravima, te da su, stoga, i ovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević