Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2667/17 (I. J.)
Odluka donesena 13. 02. 2019.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2667/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 02. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. februara 2019. godine, u predmetu broj AP-2667/17, rješavajući apelaciju Ike Jurilja, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ike Jurilja podnesena "zbog nedostavljanja Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 64 0 Rs 013103 16 od 12. jula 2016. godine", zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Ika Jurilj (u daljnjem tekstu: apelant) iz Širokog Brijega, podnio je 26. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) "zbog nedostavljanja Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 64 0 Rs 013103 16 R od 12. jula 2016. godine".
2. Vrhovni sud, odlučujući o prijedlogu Kantonalnog suda u Širokom Brijegu o delegaciji drugog stvarno nadležnog suda za rješavanje u postupku žalbe protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ponavljanje postupka, donio je Rješenje broj 64 0 Rs 013103 16 R od 12. jula 2016. godine kojim je za suđenje u predmetnoj pravnoj stvari odredio Kantonalni sud u Livnu.
3. Vrhovni sud, postupajući po apelantovom zahtjevu za pristup informacijama, je dopisom od 25. aprila 2017. godine obavijestio apelanta da je već ranije (10. januara 2017. godine) apelant obaviješten da je Vrhovni sud donio Rješenje broj 64 0 Rs 013103 16 R od od 12. jula 2016. godine, te da je cio spis 30. augusta 2016. godine proslijeđen Kantonalnom sudu u Livnu. Vrhovni sud je u prilogu navedenog dopisa apelantu dostavio fotokopiju navedene odluke.
4. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelant navodi da mu je zbog nedostavljanja Rješenja Vrhovnog suda broj 64 0 Rs 013103 16 R od 12. jula 2016. godine bilo onemogućeno da podnese pravni lijekizuzeće sudaca (Kantonalnog sudu u Livnu).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. U konkretnom slučaju, apelant smatra da mu je zbog nedostavljanja rješenja Vrhovnog suda (kojim je određen Kantonalni sud u Livnu za odlučivanje o apelantovoj žalbi protiv prvostepenog rješenja kojim je odbijen apelantov prijedlog za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka) povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U vezi s tim, prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori jeste primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanta. Ustavni sud podsjeća da je konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava i obaveze, tj. ne raspravlja se o meritumu pritužbe (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva), nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP 1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu da se navedeno rješenje Vrhovnog suda odnosi na postupak povodom prijedloga za ponavljanje postupka (u kojem se, dakle, ne odlučuje o osnovanosti apelantovog tužbenog zahtjeva, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi da se dozvoli ponavljanje postupaka), te da se tim rješenjem odlučivalo samo o procesnim pitanjima (tj. samo o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari), Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima ili obavezama u smislu značenja prava na pravično suđenje. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da su apelantovi navodi o kršenju prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Imajući u vidu da su apelantovi navodi o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević