Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7496/18 (R. R. i drugi)

Odluka donesena 10. 01. 2019.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Prava iz radnog odnosa
  • Radni spor
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-7496/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 01. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. januara 2019. godine, u predmetu broj AP-7496/18, rješavajući apelacije Rabije Ramić i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka

a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Rabija Ramić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 249635 14 Rsž od 9. maja 2018. godine, Elvira Handan protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 245935 13 Rsž od 8. novembra 2017. godine, Suada Medošević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 258457 13 Rsž od 30. jula 2018. godine, Nevzeta Redžepagić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 259656 13 Rsž od 2. avgusta 2018. godine, Selma Buđevac protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 252387 13 Rsž od 10. septembra 2018. godine, Elvis Alić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 307625 14 Rsž od 27. juna 2018. godine, Adnan Fejzić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 210802 13 Rsž od 1. avgusta 2018. godine, Nermina Torlak protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 252577 14 Rsž od 2. jula 2018. godine, Abedin Karić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 252641 14 Rsž od 7. septembra 2018. godine, Remzija Čukojević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 262848 13 Rsž od 24. jula 2018. godine, Senada Nalbantić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 259667 13 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Aziza Hurem protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195110 16 Rev od 2. oktobra 2018.

godine, Hanka Jogić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 206886 14 Rsž od 24. jula 2018. godine i Elvis Alić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 307785 14 Rsž od 28. juna 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

AP-7496/18

1. Rabija Ramić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 249635 18 Rev od 20. novembra 2018. godine kojim je odbačena revizija apelantice izjavljena protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 249635 14 Rsž od 9. maja 2018. godine. Imajući u vidu Odluku o dopustivosti broj AP-4239/18 od 11. oktobra 2018. godine, konstatuje se da je konačna odluka u predmetnoj pravnoj stvari naprijed navedena odluka Kantonalnog suda.

AP-7497/18

2. Elvira Handan (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnijela je 20. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 245935 18 Rev od 16. novembra 2018. godine kojim je odbačena revizija apelantice izjavljena protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 245935 13 Rsž od 8. novembra 2017. godine. Imajući u vidu Odluku o dopustivosti broj AP-532/18 od 27. februara 2018. godine, konstatuje se da je konačna odluka u predmetnoj pravnoj stvari naprijed navedena odluka Kantonalnog suda.

AP-7604/18

3. Suada Medošević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 258457 13 Rsž od 30. jula 2018. godine.

AP-7609/18

4. Nevzeta Redžepagić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 259656 13 Rsž od 2. avgusta 2018. godine. AP-7610/18

5. Selma Buđevac (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 252387 13 Rsž od 10. septembra 2018. godine.

AP-7611/18

6. Elvis Alić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 307625 14 Rsž od 27. juna 2018. godine.

AP-7612/18

7. Adnan Fejzić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pazarića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 210802 13 Rsž od 1. avgusta 2018. godine.

AP-7613/18

8. Nermina Torlak (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 252577 14 Rsž od 2. jula 2018. godine.

AP-7614/18

9. Abedin Karić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 252641 14 Rsž od 7. septembra 2018. godine.

AP-7615/18

10. Remzija Čukojević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 262848 13 Rsž od 24. jula 2018. godine.

AP-7618/18

11. Senada Nalbantić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 259667 13 Rsž od 3. oktobra 2018. godine. AP-7621/18

12. Aziza Hurem (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195110 16 Rev od 2. oktobra 2018. godine.

AP-7622/18

13. Hanka Jogić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 206886 14 Rsž od 24. jula 2018. godine.

AP-7628/18

14. Elvis Alić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 307785 14 Rsž od 28. juna 2018. godine Spajanje predmeta

15. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-7496/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

16. U konkretnim slučajevima, obavezane su tužene (osnovne škole sa područja Kantona Sarajevo) da isplate apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa tužbeni zahtjevi odbijeni ili su tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni u cjelosti.

Apelacioni navodi

17. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (nediskriminacija), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

18. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

19. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

20. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

21. Ustavni sud smatra da su Vrhovni sud i Kantonalni sud u obrazloženjima svih odluka osporenih predmetnim apelacijama dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoja odlučenja, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3491/15 od 26. oktobra 2016. godine, AP-723/17 od 15. juna 2017. godine, AP-3936/17 od 6. decembra 2017. godine i AP-1169/18 od 10. aprila 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

22. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

23. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7496/18 (R. R. i drugi) | Sudska praksa | Aktio