Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu U-20/18 (M. N., Z. B., B. B., Đ. K., N. L., J. V., M. M., N. L., P. K. i drugi)
Odluka donesena 10. 01. 2019.
- Neovlašteni podnosilac
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-20/18
Ocjena ustavnosti
Odluka o dopustivosti
10. 01. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednk Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. januara 2019. godine, u predmetu broj U-20/18, rješavajući apelaciju Momčila Novakovića, Zaima Backovića, Borislava Bojića, Đorđa Krčmara, Nenada Lalića, Jovana Vukovljaka, Miroslava Milovanovića, Nikole Lovrinovića i Predraga Kožula, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 10. stav (3), člana 19. stav (1) i člana 58 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Momčila Novakovića, Zaima Backovića, Borislava Bojića, Đorđa Krčmara, Nenada Lalića, Jovana Vukovljaka, Miroslava Milovanovića, Nikole Lovrinovića i Predraga Kožula za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 16/16), zato što ga je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Momčilo Novaković, Zaim Backović, Borislav Bojić, Đorđe Krčmar, Nenad Lalića, Jovan Vukovljak, Miroslav Milovanović, Nikola Lovrinovića, Predrag Kožul (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva), ali i Salko Sokolović i Sadik Ahmetović, svi zastupani po Marku Dragiću, advokatu iz Donje Dubice, podnijeli su je 10. oktobra 2018. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu usklađenosti Zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 16/16, u daljnjem tekstu: osporeni zakon) sa odredbom člana IX stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine.
2. Podnosioci zahtjeva smatraju da osporeni zakon (član 1.“U Zakonu o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine član 48. briše se.“ i član 2. „ Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.“) nije u skladu sa članom IX stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine. Kako podnosioci zahtjeva navode odredba člana 48. Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine naslovljena kao „Naknada za vrijeme produženog radnopravnog statusa izabranih lica i imenovanih zvaničnika“ garantovala je pravo izabranih zvaničnika i nosilaca dužnosti na naknadu za produženje radnopravnog statusa nakon prestanka javne dužnosti u institucijama Bosne i Hercegovine dok ne steknu radnopravni status kod drugog subjekta ili ne ispune uslove za penziju, a najduže godinu dana od dana prestanka javne dužnosti. Stav 2. člana 48. Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđivao je dva pravapravo na osnovnu neto platu sa dodatkom na minuli rad i pravo na uplatu poreza i doprinosa nakon prestanka mandata, kao pretpostavke produženju radnopravnog odnosa. Podnosioci zahtjeva ukazuju da je osporenim zakonom stvorena pretpostavka prestanka radno pravnog statusa navedenih lica sa danom prestanka mandata i gubitka prava, brisane su odredbe socijalne sigurnosti izabranih zvaničnika i nosilaca dužnosti, što je u suprotnosti sa odredbom člana IX stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine. Takođe, podnosioci zahtjeva su ukazali na nedopustivu retroaktivnu intervenciju osporenog zakona u pravo izabranih zvaničnika i nosilaca dužnosti na produženi radno pravni status stečen prije stupanja na snagu osporenog zakona, u skladu sa tada važećim članom 48. Zakona o naknadama i platama u institucijama Bosne i Hercegovine. Podnosioci zahtjeva su ukazali i na Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje rad navedenim licima u roku od šest mjeseci od dana prestanka funkcije koju su obavljali.
3. Dana 30. novembra 2018. godine lica koja su prvobitno podnijela zahtjev, Salko Sokolović i Sadik Ahmetović obavijestili su Ustavni sud da odustaju od zahtjeva za ocjenu ustavnosti, odnosno da traže da se njihovi potpisi brišu sa zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. stav 1. tačka c) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
-Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
Član 19. stav 1. tačka c) Pravila Ustavnog suda glasi:
Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
c) zahtjev je podnijelo neovlašteno lice;
5. Iz navedenog proizlazi da podnosioci zahtjeva ne ispunjavaju uslove u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, obzirom da se nakon odustajanja od zahtjeva za ocjenu ustavnosti Salke Sokolovića i Sadika Ahmetovića radi o devet članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, dakle, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, ne radi se jednoj četvrtini članova /delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, konkretno Predstavničkog doma koji se sastoji iz 42 člana, koji imaju pravo da pokrenu spor ove vrste pred Ustavnim sudom. Slijedi da je zahtjev podnosioca zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 16/16) nedopušten u smislu člana 19. stav (1) tačka c) Pravila Ustavnog suda, jer je podnesen od strane neovlaštenog lica.
6. Imajući u vidu odredbu člana 19. stav (1) tačka c) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko ga je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
7. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević