Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7640/18 (M. S., N. M., M. C., N. H., M. A., E. B., D. D., A. H., A. R.-K., I. A., A. H., L. Š., E. H., Sedija ramić, sanela i A. A., M. B. i N. M.)
Odluka donesena 13. 02. 2019.
- Nema povrede
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Prava iz radnog odnosa
- Radni spor
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-7640/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 02. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. februara 2019. godine, u predmetu broj AP-7640/18, rješavajući apelacije Mehmedalije Salihovića i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Mehmedalija Salihović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 190943 18 Rev od 2.
oktobra 2018. godine, Nerma Metiljević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 252395 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Mevla Cocalić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253245 14 Rsž od 17. oktobra 2018. godine, Nedžad Halilović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 259615 13 Rsž od 15. oktobra 2018. godine, Mediha Arnautalić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 251573 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Elvedin Brkić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253763 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Dževad Džafić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 258387 14 Rsž od 15. oktobra 2018. godine, Advija Hadžić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 264331 14 Rsž od 17. oktobra 2018. godine, Amra Razman-Kulo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 262408 14 Rsž od 25. oktobra 2018. godine, Izeta Alibegović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 239217 14 Rsž od 19. oktobra 2018. godine, Almina Hajduk protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 261219 14 Rsž od 15. oktobra 2018. godine.
Larisa Šaborić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 232987 14 Rsž od 19. oktobra 2018. godine, Emina Hamzić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 253746 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Sedija Ramić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 250896 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine, Sanela Ademović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 262500 14 Rsž od 25. oktobra 2018. godine;
Merima Balkić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195434 18 Rev od 9. oktobra 2018.
godine, Nermina Mušanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191416 18 Rev od 23.
oktobra 2018. godine i Alija Ademović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 191956 18 Rev od 23. oktobra 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
AP-7640/18
1. Mehmedalija Salihović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 25. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 190943 18 Rev od 2. oktobra 2018. godine.
AP-68/19
2. Nerma Metiljević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilidže, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 252395 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine.
AP-70/19
3. Mevla Cocalić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253245 14 Rsž od 17. oktobra 2018. godine.
AP-73/19
4. Nedžad Halilović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 259615 13 Rsž od 15. oktobra 2018. godine.
AP-74/19
5. Mediha Arnautalić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 251573 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine.
AP-76/19
6. Elvedin Brkić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253763 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine.
AP-78/19
7. Dževad Džafić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 258387 14 Rsž od 15. oktobra 2018. godine.
AP-79/19
8. Advija Hadžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilidže, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 264331 14 Rsž od 17. oktobra 2018. godine.
AP-84/19
9. Amra Razman-Kulo (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 262408 14 Rsž od 25. oktobra 2018. godine.
AP-85/19
10. Izeta Alibegović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 239217 14 Rsž od 19. oktobra 2018. godine.
AP-86/19
11. Almina Hajduk (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 261219 14 Rsž od 15. oktobra 2018. godine.
AP-87/19
12. Larisa Šaborić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 232987 14 Rsž od 19. oktobra 2018. godine.
AP-88/19
13. Emina Hamzić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 253746 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine.
AP-89/19
14. Sedija Ramić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 250896 14 Rsž od 3. oktobra 2018. godine.
AP-90/19
15. Sanela Ademović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 262500 14 Rsž od 25. oktobra 2018. godine.
AP-140/19
16. Merima Balkić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 11. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 195434 18 Rev od 9. oktobra 2018. godine.
AP-141/19
17. Nermina Mušanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 11. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191416 18 Rev od 23. oktobra 2018. godine.
AP-142/19
18. Alija Ademović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 11. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 191956 18 Rev od 23. oktobra 2018. godine.
Spajanje predmeta
19. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 7640/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
20. U konkretnim slučajevima, obavezane su tužene (JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „MJEDENICA“ Sarajevo, JU Centar „Vladimir Nadzor“ Sarajevo i osnovne škole sa područja Kantona Sarajevo) da isplate apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa tužbeni zahtjevi odbijeni ili su u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi apelanata odbijeni ili su tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni u cjelosti.
Apelacioni navodi
21. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da svi apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, neki apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, itd.), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.
22. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
23. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
24. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
25. U konkretnim slučajevima, a imajući u vidu činjenice konkretnih predmeta, Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u obrazloženjima svih odluka osporenih predmetnim apelacijama dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoje odlučenje, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP- 3491/15 od 26. oktobra 2016. godine, AP-723/17 od 15. juna 2017. godine, AP-3936/17 od 6. decembra 2017. godine i AP-1169/18 od 10. aprila 2018. godine dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
26. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
27. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević