Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7643/18 (A. B., S. Ž., Mirsad kaljanac, D. Z., S. V., R. M., A. M., M. T., R. B., M. V., E. Š., Ž. M. i U. H.)

Odluka donesena 13. 02. 2019.

Nema povrede
Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Prava iz radnog odnosa
  • Radni spor
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-7643/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 02. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. februara 2019. godine, u predmetu broj AP-7643/18, rješavajući apelacije Armedina Begića i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Armedin Begić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 206832 18 Rev od 4. oktobra 2018.

godine, Safet Žigović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 235734 14 Rsž od 31. oktobra 2018. godine, Mirsad Kaljanac protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 264352 15 Rsž od 15. oktobra 2018. godine, Denaid Zukić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 133369 18 Rsž 2 od 17. oktobra 2018. godine, Sahrudin Vražalica protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 137615 18 Rsž 2 od 27. septembra 2018.

godine, Ramčo Muratović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 206829 13 Rsž od 17. oktobra 2018. godine, Avdo Mujkić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 161951 18 Rsž 2 od 17. oktobra 2018. godine, Mirso Topalović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 129246 17 Rsž 2 od 8. oktobra 2018. godine, Rifet Buljubašić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 158292 18 Rsž 2 od 28. septembra 2018. godine, Midhad Veletovac protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 158293 18 Rsž 2 od 22. oktobar 2018. godine, Elvedin Šarkinović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 198664 18 Rsž 2 od 15. oktobar 2018. godine, Željko Martinović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 312748 14 Rsž od 10. oktobar 2018. godine i Uzeir Hasanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 125829 18 Rsž 2 od 18. oktobar 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

AP-7643/18

1. Armedin Begić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 24. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 206832 18 Rev od 4. oktobra 2018. godine. AP-69/19

2. Safet Žigović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 235734 14 Rsž od 31. oktobra 2018. godine.

AP-72/19

3. Mirsad Kaljanac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 264352 15 Rsž od 15. oktobra 2018. godine.

AP-75/19

4. Denaid Zukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 133369 18 Rsž 2 od 17. oktobra 2018. godine.

AP-77/19

5. Sahrudin Vražalica (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 137615 18 Rsž 2 od 27. septembra 2018. godine.

AP-80/19

6. Ramčo Muratović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 206829 13 Rsž od 17. oktobra 2018. godine.

AP-81/19

7. Avdo Mujkić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 161951 18 Rsž 2 od 17. oktobra 2018. godine.

AP-82/19

8. Mirso Topalović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 129246 17 Rsž 2 od 8. oktobra 2018. godine.

AP-83/19

9. Rifet Buljubašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 158292 18 Rsž 2 od 28. septembra 2018. godine.

AP-91/19

10. Midhad Veletovac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 158293 18 Rsž 2 od 22. oktobra 2018. godine.

AP-92/19

11. Elvedin Šarkinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 198664 18 Rsž 2 od 15. oktobra 2018. godine.

AP-93/19

12. Željko Martinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 312748 14 Rsž od 10. oktobra 2018. godine.

AP-94/19

13. Uzeir Hasanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 125829 18 Rsž 2 od 18. oktobra 2018. godine.

Spajanje predmeta

14. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-7643/18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

15. U konkretnim slučajevima, obavezan je tuženi KJKP „Gradski saobraćaj“ d.o.o. Sarajevo da isplati apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa i/ili u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni.

Apelacioni navodi

16. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je zaključio da svi apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

17. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

18. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

19. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja se pozivaju apelanti u predmetnim apelacijama odnose isključivo na način na koji je u konkretnim predmetima utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

20. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da su Vrhovni sud i Kantonalni sud u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dali detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobra 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-399/18 od 10. aprila 2018. godine i AP-2309/18 od 6. juna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

21. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

22. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7643/18 (A. B., S. Ž., Mirsad kaljanac, D… | Sudska praksa | Aktio