Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1575/17 (P. P. i drugi)

Odluka donesena 27. 02. 2019.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 17. EK (Zabrana zloupotrebe prava)
Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek)
Član 2. EK i član II/3.a) Ustava BiH (Pravo na život)
Član 3. EK i član II/3.b) Ustava BiH (Zabrana mučenja)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Naknada štete
  • Izvršni postupak
  • Izvršenje
  • Ratna šteta
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1575/17

Apelacija

Odluka o meritumu

27. 02. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1575/17, rješavajući apelacije Petka Prdića i drugih, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sudija Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sudija na sjednici održanoj 27. februara 2019. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbijaju se kao neosnovane apelacije koje su podnijeli:

Petko Prdić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 214599 16 Gž od 12. septembra 2017. godine;

Mirko Pašić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 172595 15 Gž od 17. marta 2017. godine;

Sead Kukić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 208028 17 Gž od 19. februara 2018. godine;

G. N. i J. N. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 231216 16 Gž od 27. juna 2017. godine;

Duško Damjanović i Vesna Rujević protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 191999 16 Gž od 12. jula 2017. godine;

Suljo Ribić, Munib Ribić i Rufija Ribić protiv Rješenja Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 120682 11 I od 26. marta 2012. godine;

Džemal Hajdarpašić zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 151771 12 I od 4. marta 2013. godine;

N. D. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 212414 16 Gž od 22. septembra 2017. godine;

Neđo Vesić zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 223934 15 I od 14.

oktobra 2015. godine;

Jovo Vasić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 190218 15 Gž od 23. decembra 2016. godine;

S. Z., D. Z. i D. M. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 222182 17 Gž od 23. novembra 2017. godine;

Gojko Vesić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 218399 16 Gž od 26. oktobra 2017. godine;

Goran Stojčević zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 244565 16 I od 1.

septembra 2016. godine;

Predrag Granatić zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 179865 13 I od 10.

oktobra 2014. godine;

Boško Mrđa protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 235471 16 Gž od 25. decembra 2017. godine;

M. Š. i V. Š. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 213762 16 Gž od 4. januara 2018. godine;

Slobodan Đekić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 230293 16 Gž od 25. decembra 2017. godine;

Goran Vukadinović zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 192542 14 I od 22. jula 2014. godine;

M. V., M. V., R. V. i M. D. protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 259435 17 Gž od 30. marta 2018. godine;

Kosta Milaković, Jeka Milaković i Dario Milaković protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 065948 18 Gž od 20. aprila 2018. godine;

Žarko Gavrić zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 088264 10 I od 11. juna 2010. godine;

Vlatko Golić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 259886 18 Gž od 11. jula 2018. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod AP 1575/17

1. Petko Prdić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kneževa, kojeg zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnio je 25. aprila 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja pravosnažne Presude Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 P 131791 11 P od 19. aprila 2012. godine. Apelant je 20. novembra 2017. godine dopunio apelaciju na način što je osporio Rješenje Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 I 214599 16 Gž od 12. septembra 2017. godine. Navedenim rješenjem Okružnog suda odbijena je apelantova žalba i potvrđeno je Rješenje Osnovnog suda broj 71 0 I 214599 15 I od 2. februara 2016. godine kojim je odbijen apelantov prigovor i rješenje o izvršenju Osnovnog suda od 11. juna 2015. godine u cijelosti održano na snazi. Rješenjem Osnovnog suda broj 71 0 I 214599 15 I od 11. juna 2015. godine određeno je predloženo izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu s odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 2450/17

2. Mirko Pašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Laktaša, kojeg zastupa Jelena Todić, advokat iz Banjaluke, podnio je 14. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 172595 15 Gž od 17. marta 2017. godine kojim je, između ostalog, odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 172595 13 I od 31. decembra 2014. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 172595 13 I od 15. jula 2013. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 2506/17 i AP 2103/18

3. Sead Kukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa Osman Mulahalilović, advokat iz Brčkog, podnio je 19. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 208028 15 I od 20. marta 2015. godine. Takođe, apelant je 6. aprila 2018. godine podnio novu apelaciju (AP 2103/18) Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 208028 17 Gž od 19. februara 2018. godine kojim je odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 208028 15 I od 16. oktobra 2017. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 208028 15 I od 20. marta 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 4115/17

4. Apelantkinje G. N. i J. N. (u daljnjem tekstu: apelantkinje) iz Banjaluke, koje zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnijele su 2. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 231216 16 Gž od 27. juna 2017. godine kojim je odbijena žalba apelantkinja protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 231216 16 I od 15. jula 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 231216 16 I od 8. februara 2016. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 4175/17

5. Duško Damjanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Laktaša, kojeg zastupa Vesna Rujević, advokat iz Banjaluke, koja je istovremeno i apelantkinja, podnijeli su 9. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 191999 16 Gž od 12. jula 2017. godine kojim je odbijena žalba apelanata protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 191999 14 I od 25. avgusta 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 191999 14 I od 2. februara 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske. Apelant je sa punomoćnikom – apelantkinjom 24. septembra 2014. godine zaključio sporazum o prenosu potraživanja (ovjeren kod notara) kojim je na apelantkinju prenio svoje potraživanje vezano za troškove postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

AP 4508/17

6. Suljo Ribić, Munib Ribić i Rufija Ribić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Zenice i Ilidže, koje zastupa Adis Ribić, advokat iz Travnika, podnijeli su 1. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 120682 11 I od 26. marta 2012. godine kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 120682 11 I od 27. juna 2011. godine i određeno izvršenje na način da će se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa izvršiti izdavanjem obveznica sa rokom dospijeća 13 godina, isplatom u 10 jednakih rata, počevši od devete godine prije krajnjeg datuma dospijeća, uz godišnju kamatu u visini od 1,5%, sa pravom prijevremenog otkupa. AP 4516/17

7. Džemal Hajdarpašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Milorad Đukić, advokat iz Banjaluke, podnio je 1. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 151771 12 I od 4. marta 2013. godine. Iz stanja spisa proizlazi da je Rješenjem Osnovnog suda broj 71 0 I 151771 12 I od 28. decembra 2015. godine djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 151771 12 I od 4. marta 2013. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 4930/17

8. Apelant N. D. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnio je 24. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 212414 16 Gž od 22. septembra 2017. godine kojim je, između ostalog, odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 212414 15 I od 13. jula 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 212414 15 I od 13. maja 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 4956/17

9. Neđo Vesić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kneževa, kojeg zastupa Milorad Đukić, advokat iz Banjaluke, podnio je 27. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 223934 15 I od 14. oktobra 2015. godine. Iz stanja spisa proizlazi da je Rješenjem Okružnog suda broj 71 0 I 223934 16 Gž od 13. septembra 2017. godine odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 223934 15 I od 5. februara 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 223934 15 I od 14. oktobra 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 38/18

10. Jovo Vasić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Batkovića – Bijeljina, kojeg zastupa Đorđe Vasić, advokat iz Bijeljine, podnio je 29. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 190218 15 Gž od 23. decembra 2016. godine kojim je odbijena žalba izvršenika protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 190218 14 I od 25. juna 2015. godine u dijelu kojim je odbijen njegov prigovor (u odnosu na predmet i sredstvo izvršenja). Navedenim rješenjem Osnovnog suda djelimično je usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 190218 14 I od 31. oktobra 2014. godine i određeno izvršenje na način da će se izmirenje apelantovog potraživanja sprovesti do visine iznosa na poziciji budžeta predviđenoj za te namjene, u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta Republike Srpske i odlukom o usvajanju budžeta Republike Srpske, gradova i opština.

AP 280/18

11. Apelanti S. Z., D. Z. i D. M. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Drvara i Zemuna, koje zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 11. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 222182 17 Gž od 23. novembra 2017. godine kojim je odbijena žalba apelanata protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 222182 15 I od 16. februara 2017. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 222182 15 I od 5. novembra 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 463/18

12. Gojko Vesić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Milorad Đukić, advokat iz Banjaluke, podnio je 22. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 218399 16 Gž od 26. oktobra 2017. godine kojim je, između ostalog, odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 218399 15 I od 20. maja 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 218399 15 I od 28. jula 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 1330/18

13. Goran Stojčević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čelinca, kojeg zastupa Miroslav Prerad, advokat iz Banjaluke, podnio je 27. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 244565 16 I od 1. septembra 2016. godine. Iz stanja spisa proizlazi da je Rješenjem Osnovnog suda broj 71 0 I 244565 16 I od 9. decembra 2016. godine djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 244565 16 I od 1. septembra 2016. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 1422/18

14. Predrag Granatić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Zoran Opačić, advokat iz Banjaluke, podnio je 5. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 179865 13 I od 10. oktobra 2014. godine kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 179865 13 I od 1. aprila 2014. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske. AP 1601/18

15. Boško Mrđa (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bosanskog Petrovca, kojeg zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnio je 8. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 235471 16 Gž od 25. decembra 2017. godine kojim je, između ostalog, djelimično usvojena apelantova žalba i preinačeno Rješenje Osnovnog suda broj 71 0 I 235471 16 I od 28. jula 2016. godine u dijelu kojim je određeno izvršenje radi naplate troškova parničnog i izvršnog postupka (održano na snazi rješenje o izvršenju Osnovnog suda od 6. aprila 2016. godine u pogledu naplate troškova postupka). Istim rješenjem Okružnog suda odbijena je u ostalom dijelu apelantova žalba i potvrđeno je rješenje Osnovnog suda od 28. jula 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 235471 16 I od 6. aprila 2016. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 1611/18

16. Apelanti M. Š. i V. Š. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Banjaluke, koje zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 8. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 213762 16 Gž od 4. januara 2018. godine kojim je odbijena žalba apelanata protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 213762 15 I od 1. marta 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 213762 15 I od 5. juna 2015. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 1632/18

17. Slobodan Đekić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Raškovaca, kojeg zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnio je 8. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 230293 16 Gž od 25. decembra 2017. godine kojim je, između ostalog, djelimično usvojena apelantova žalba i preinačeno Rješenje Osnovnog suda broj 71 0 I 230293 16 I od 12. maja 2016. godine u dijelu kojim je određeno izvršenje radi naplate troškova parničnog i izvršnog postupka (održano na snazi rješenje o izvršenju Osnovnog suda od 29. januara 2016. godine u pogledu naplate troškova postupka). Istim rješenjem Okružnog suda odbijena je u ostalom dijelu apelantova žalba i potvrđeno je rješenje Osnovnog suda od 12. maja 2016. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 230293 16 I od 29. januara 2016. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 2932/18

18. Goran Vukadinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja, kojeg zastupa Miroslav Prerad, advokat iz Banjaluke, podnio je 21. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 192542 14 I od 22. jula 2014. godine. Iz stanja spisa proizlazi da je Rješenjem Okružnog suda broj 71 0 I 192542 15 Gž od 9. novembra 2016. godine djelimično usvojena apelantova žalba i preinačeno Rješenje Osnovnog suda broj 71 0 I 192542 14 I od 22. maja 2015. godine tako što je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 192542 14 I od 22. jula 2014. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 3278/18

19. Apelanti M. V., M. V., R. V. i M. D. (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 11. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 259435 17 Gž od 30. marta 2018. godine kojim je odbijena žalba apelanata protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 259435 17 I od 5. oktobra 2017. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 259435 17 I od 22. avgusta 2017. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 3408/18

20. Kosta Milaković, Jeka Milaković i Dario Milaković (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Banjaluke, koje zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 20. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 065948 18 Gž od 20. aprila 2018. godine kojim je odbijena žalba apelanata protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 065948 09 I od 23. novembra 2017. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 065948 09 I od 27. avgusta 2009. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

AP 3520/18

21. Žarko Gavrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Istočnog Sarajeva, kojeg zastupa Đorđo Šuman, advokat iz Banjaluke, podnio je 28. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nesprovođenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 088264 10 I od 11. juna 2010. godine. Iz stanja spisa proizlazi da je Rješenjem Osnovnog suda broj 71 0 I 088264 10 I od 1. aprila 2014. godine djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 088264 10 I od 11. juna 2010. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske. AP 6144/18

22. Vlatko Golić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, podnio je 2. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda broj 71 0 I 259886 18 Gž od 11. jula 2018. godine kojim je odbijena apelantova žalba protiv Rješenja Osnovnog suda broj 71 0 I 259886 17 I od 24. aprila 2018. godine u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na Rješenje o izvršenju broj 71 0 I 259886 17 I od 24. maja 2017. godine i određeno izvršenje na način da se izmirenje cjelokupnog evidentiranog iznosa treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina u skladu sa odredbama člana 14.a Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

23. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Vlade Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vlada RS) i Osnovnog suda zatraženo je u periodu od 20. septembra 2017. godine do 31. decembra 2018. godine da dostave odgovore na apelacije.

24. Vlada RS (Ministarstvo finansija) i Osnovni sud su u periodu od 25. septembra 2017. godine do 25. januara 2019. godine dostavili tražene odgovore.

25. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog pitanja, Ustavni sud je, u smislu člana 32 stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP 1575/17, AP 2450/17, AP 2506/17, AP 4115/17, AP 4175/17, AP 4508/17, AP 4516/17, AP 4930/17, AP 4956/17, AP 38/18, AP 280/18, AP 463/18, AP 1330/18, AP 1422/18, AP 1601/18, AP 1611/18, AP 1632/18, AP 2103/18, AP 2932/18, AP 3278/18, AP 3408/18, AP 3520/18 i AP 6144/18 (ukupno 23 predmeta) u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 1575/17. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti da brže i ekonomičnije donese odluku o apelacijama bez negativnih posljedica na ustavna prava apelanata.

III.Činjenično stanje

26. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.

27. Postupajući po prijedlozima apelanata na osnovu izvršnih isprava – pravosnažnih presuda, Osnovni sud je donio rješenja o izvršenju (koja su vezana za naknadu materijalne i nematerijalne štete koja je nastala u periodu od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine – ratna šteta) kojima su određena predložena izvršenja na novčanim sredstvima koja se nalaze na transakcijskim računima poslovnih banaka Republike Srpske kao izvršenika.

28. U većini predmeta apelanti osporavaju rješenja Okružnog suda kojim su odbijene žalbe apelanata protiv rješenja Osnovnog suda u dijelu kojim je djelimično usvojen prigovor izvršenika izjavljen na navedena rješenja o izvršenju Osnovnog suda i kojim su rješenja o izvršenju izmijenjena u skladu s odredbama člana 14.a važećeg Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske, te je određeno izvršenje na način da se izmirenje predmetnog duga treba izvršiti u periodu od najmanje 20 godina. U obrazloženju osporenih rješenja navedeno je da se predmetna potraživanja odnose na potraživanja naknade štete nastale u ratnom periodu, da se smatraju unutrašnjim dugom, te da je Zakonom o unutrašnjem dugu propisan postupak naplate predmetnih potraživanja. Dalje je navedeno da Zakon o unutrašnjem dugu predstavlja lex specialis propis u skladu s kojim se vrši isplata potraživanja naknade materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, koja su priznata pravosnažnim sudskim odlukama, kao i da je navedeni zakon stupio na snagu 13. januara 2012. godine i da je njime uređen postupak, način i rokovi utvrđivanja i izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske prema fizičkim i pravnim licima i određeno da se izmirenje unutrašnjeg duga vrši u skladu s odredbama tog zakona na način koji obezbjeđuje i podržava makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost Republike Srpske.

29. U pojedinim predmetima, prema stanju predmetnih spisa, prvostepeni sud je donio rješenja kojim je odlučio o prigovoru izvršenika.

30. Prema stanju spisa, predmetna rješenja o izvršenju nisu sprovedena.

IV.Apelacije a)Navodi iz apelacija

31. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama, odnosno nesprovođenjem predmetnih rješenja o izvršenju povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pored navedenog, u nekim predmetima apelanti smatraju da im je povrijeđeno pravo na život iz člana II/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Evropske konvencije, pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni iz člana II/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3 Evropske konvencije, pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije, zatim da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana 14 Evropske konvencije, te ukazuju na povredu prava iz člana 17 Evropske konvencije. Apelanti u većini predmeta navode da su njihova potraživanja utvrđena u fiksnim iznosima pravosnažnim sudskim presudama, te da izvršni sudovi nisu ovlašćeni da donose rješenja koja nisu u skladu s izvršnim ispravama, niti su ovlašćeni da mijenjaju predmet i sredstvo izvršenja bez saglasnosti apelanata. U vezi s tim, apelanti smatraju da se donošenjem Zakona o unutrašnjem dugu ukazuje na namjeru da se onemogući apelantima da na bilo koji način naplate dosuđenu naknadu, odnosno u nekim slučajevima apelanti smatraju da im je uskraćena zakonska zatezna kamata koja je prema Zakonu o unutrašnjem dugu ograničena na iznos glavnog duga. U većini predmeta apelanti su zatražili naknadu nematerijalne štete zbog neizvršenja pravosnažnih presuda, kao i naknadu troškova postupka sastavljanja apelacije.

b) Odgovori na apelacije

32. Vlada RS nije dostavila odgovor na pojedine apelacije (AP 2450/17, AP 4175/17, AP 4956/17, AP 280/18, AP 463/18, AP 1422/18, AP 2932/18, AP 3520/18 i AP 6144/18), već je dostavila tabelarni pregled plana izvršenja za apelante iz navedenih apelacija, koji je u stvari dostavilo Ministarstvo finansija. U pojedinim predmetima (AP 1575/17, AP 2506/17, AP 4115/17, AP 4508/17, AP 4516/17, AP 4930/17, AP 38/18, AP 1330/18, AP 1601/18, AP 1611/18, AP 1632/18, AP 2103/18, AP 3278/18 i AP 3408/18) Vlada RS (Ministarstvo finansija) dostavila je odgovor u kojem je navela podatke za navedene predmete (broj rješenja o izvršenju, broj pod kojim je evidentiran u bazi podataka i godinu za kada je planirana isplata potraživanja) koji su uvršteni u navedeni tabelarni pregled plana izvršenja Ministarstva finansija. Takođe, Vlada RS je u svojim odgovorima navela da je Republika Srpska 15. septembra 2016. godine donijela novi plan izmirenja za isplatu ratne štete na predviđeni rok od 13 godina kako bi implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi. U vezi s tim je istaknuto da Komitet ministara Savjeta Evrope, koji prati sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, smatra da revidirani plan izmirenja od 15. septembra 2016. godine pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koji se odnose na ratnu štetu, odnosno Planom izmirenja je postignuta ravnoteža između javnog interesa i interesa pojedinaca koji imaju potraživanja po osnovu ratne štete, tako da pod ovim uslovima nema kršenja ljudskih prava prema Konvenciji.

33. Osnovni sud je, između ostalog, naveo hronološki tok predmetnih postupaka, kao i da je predmetna rješenja o izvršenju proslijedio Ministarstvu finansija na daljnje postupanje.

V.Relevantni propisi

34. Ustav Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02 ispravka, 30/02 ispravka, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05 i 48/11) u relevantnom dijelu glasi:

IV. PRAVA I DUŽNOSTI REPUBLIKE

Član 66.

Prava i dužnosti Republike vrše Ustavom određeni republički organi.

Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa.

V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE

Član 69.

Državna vlast u Republici organizuje se na načelu podjele vlasti.

[...] Izvršnu vlast vrši Vlada.

[...].

35. Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14 i 66/18) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Član 12. tačka 5.

Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. [...] Podobnost izvršne isprave za izvršenje Član 27. stav 1.

(1) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

36. Zakon o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14) u relevantnom dijelu glasi:

Član 1. stav.1.

(1) Ovim zakonom se uređuje postupak, način i rokovi utvrđivanja i izmirivanja unutrašnjeg duga Republike Srpske (u daljnjem tekstu:

unutrašnji dug) prema fizičkim i pravnim licima, u ukupnom iznosu do 1.557.500.000 KM.

Član 3. stav 1. tačka v) (1) Pod unutrašnjim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:

v) obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine u iznosu do 600.000.000 KM.

Član 7. st. 2. i 3.

(2) Izvršenje na teret sredstava budžeta Republike Srpske koja se odnose na sva potraživanja propisana Zakonom o unutrašnjem dugu provest će se u visini predviđenih sredstava na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta za tekuću fiskalnu godinu.

(3) Više povjerilaca koji ostvaruju pravo na novčana potraživanja iz budžeta namiruju se onim redom kojim su stekli to pravo, odnosno redom evidentiranja, s tim da zastarijevanje ne teče do konačnog namirenja punog iznosa predviđenog sudskom odlukom.

Član 11.

(1) Materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, u iznosu do 600.000.000 KM, predstavlja naknadu štete pravnim i fizičkim licima kojima je pravosnažnim sudskim odlukama ili vansudskim poravnanjima priznato pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, kao i pravnim i fizičkim licima kojima se pravo na naknadu štete uređuje Zakonom o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19.

juna 1996. godine („Službeni glasnik RS” br. 103/05, 1/09, 49/09 i 118/09). (2) Pravo na naknadu štete priznato pravosnažnim sudskim odlukama, izvršnim rješenjima ili vansudskim poravnanjima, u kojima je, pored Republike Srpske, solidarni dužnik jedinica lokalne samouprave, predstavlja unutrašnji dug Republike Srpske i izvršava se u skladu sa ovim zakonom.

Član 13.

Kamate određene pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama na osnovu materijalne i nematerijalne štete obračunavaju se u toku verifikacije u skladu sa sudskim odlukama, a najviše do iznosa svakog utvrđenog pojedinačnog duga.

Član 14a.

(1) Pravnim i fizičkim licima kojima je priznato pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete u periodu ratnih dejstava od 20.

maja 1992. do 19. juna 1996. godine pravosnažnim sudskim presudama i izvršnim sudskim rješenjima, obaveze propisane članom 11. ovog zakona izmiruju se zajedno sa ostalim potraživanja u gotovini.

(2) Prilikom utvrđivanja dinamike izvršavanja obaveza iz stava 1. ovog člana primjenjuju se opšti kriterijumi:

a) redoslijed prijema i evidentiranja u bazu podataka Ministarstva finansija i

b) potpunost i kompletnost potrebne dokumentacije.

(3) Plan isplate obaveza iz stava 1. ovog člana donosi ministar finansija u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(4) Obaveze iz stava 1. ovog člana izmiruju se u obimu definisanom u budžetu Republike Srpske za ovu namjenu u skladu sa propisima o izvršenju budžeta za pojedinačne godine, a izmirenja cjelokupnog evidentiranog iznosa izvršiće se u periodu od najmanje 20 godina.

(5) Izuzetno od stava 1. ovog člana, obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992.

do 19. juna 1996. godine, propisane članom 11. ovog zakona, mogu biti izmirene u obveznicama ako pravna i fizička lica kojima je priznato pravo pravosnažnim sudskim presudama i izvršnim sudskim rješenjima izjave svoju saglasnost o tome.

37. Tabela sa kolonama relevantnim Ustavnom sudu – spisak apelanata prema Planu izvršenja (podaci koje je dostavilo Ministarstvo finansija kao odgovor na pojedine apelacije, kao i podaci iz odgovora Vlade Republike Srpske – Ministarstva finansija za pojedine apelacije):

APELACIJA IME I

PREZIME

BROJ IZVRŠNOG

RJEŠENJA

DATUM STATUS/ Glavnica + kamata AP 1575/17 Petko Prdić 71 0 I 214599 15 I (evidentirano u bazi podataka 16.10.2017.)

11.6.2015.

Akcioni plan - isplata 2030.

godine AP 2450/17 Mirko Pašić 71 0 I 172595 13 I 15.6.2013.

emitovan/12 emisija AP 2506/17 i AP 2103/18 Sead Kukić 71 0 I 208028 15 I 20.3.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine

AP 4115/17 G. N. i J. N.71 0 I 231216 16

I 8.2.2016.

Akcioni plan - isplata 2029.

godine AP 4175/17 Duško Damjanović 71 0 I 191999 14 I 2.2.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 4508/17Suljo Ribić i dr.71 0 I 120682 11 I 27.6.2011.

Akcioni plan - isplata 2023.

godine AP 4516/17 Džemal Hajdarpašić 71 0 I 151771 12 I 4.3.2013.

Akcioni plan - isplata 2025.

godine

AP 4930/17 N. D. 71 0 I 212414 15

I 13.5.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 4956/17 Neđo Vesić 71 0 I 223934 15 I 14.10.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 38/18 Jovo Vasić 71 0 I 190218 14 I 31.10.2014.

Akcioni plan - isplata 2027.

godine AP 280/18 S. Z. i dr.71 0 I 222182 15 I 5.11.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 463/18 Gojko Vesić 71 0 I 218399 15 I 28.7.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 1330/18 Goran Stojčević71 0 I 244565 16 I 1.9.2016.

Akcioni plan - isplata 2029.

godine AP 1422/18Predrag Granatić71 0 I 179865 13 I 1.4.2014.

emitovan/12 emisija AP 1601/18 Boško Mrđa 71 0 I 235471 16 I 6.4.2016.

Akcioni plan - isplata 2029.

godine

AP 1611/18 M. Š. i V. Š.71 0 I 213762 15

I 5.6.2015.

Akcioni plan - isplata 2028.

godine AP 1632/18 Slobodan Đekić71 0 I 230293 16 I 29.1.2016.

Akcioni plan - isplata 2029.

godine AP 2932/18 Goran Vukadinović 71 0 I 192542 14 I 22.7.2014.

Akcioni plan - isplata 2027.

godine AP 3278/18 M. V. i dr. 71 0 I 259435 1722.8.2017.

Akcioni plan - isplata 2030.

I godine AP 3408/18Kosta Milaković i dr.

71 0 I 065948 09 I 27.8.2009.

Akcioni plan - isplata 2021.

godine AP 3520/18 Žarko Gavrić 71 0 I 088264 10 I 11.6.2010.

Akcioni plan - isplata 2022.

godine AP 6144/18 Vlatko Golić 71 0 I 259886 17 I 24.5.2017.

Akcioni plan - isplata 2030.

godine VI.Dopustivost i meritum

38. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da je u svojoj novijoj praksi identično pravno pitanje – nesprovođenja rješenja o izvršenju na teret sredstava budžeta Republike Srpske, odnosno nemogućnosti da se izvrše pravosnažne sudske presude koje se odnose na naknadu materijalne i nematerijalne ratne štete u Republici Srpskoj razmatrao u predmetu AP 4769/16 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4769/16 od 7. septembra 2017. godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 4769/16 u pogledu dopustivosti apelacije u cijelosti se odnose i na ovu odluku, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti predmetnih apelacija, poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.

39. U konkretnim slučajevima, apelanti smatraju da im je osporenim rješenjima, tj. zbog nemogućnosti da se izvrše pravosnažne sudske presude koje se odnose na naknadu materijalne i nematerijalne ratne štete u Republici Srpskoj, odnosno zbog nesprovođenja rješenja o izvršenju pravosnažnih presuda, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

40. Ustavni sud primjećuje da je odredbama člana 11 Zakona o unutrašnjem dugu propisano: „Materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, u iznosu do 600.000.000 KM…“, da je odredbama člana 14.a stav 1 istog zakona, između ostalog, propisano „obaveze propisane članom 11. ovog zakona izmiruju se zajedno sa ostalim potraživanja u gotovini.“, te da je odredbama istog člana stav 4 propisano „obaveze iz stava 1. ovog člana izmiruju se u obimu definisanom u budžetu Republike Srpske za ovu namjenu u skladu sa propisima o izvršenju budžeta za pojedinačne godine, a izmirenja cjelokupnog evidentiranog iznosa izvršiće se u periodu od najmanje 20 godina“. Dakle, Zakonom o unutrašnjem dugu Republika Srpska je utvrdila visinu duga i obavezala se da će ga izmiriti u periodu od najmanje 20 godina.

41. Ustavni sud, takođe, primjećuje da Vlada Republike Srpske na zahtjev Ustavnog suda (u predmetima: AP 2450/17, AP 4175/17, AP 4956/17, AP 280/18, AP 463/18, AP 1422/18, AP 2932/18, AP 3520/18 i AP 6144/18) nije dostavila odgovor na apelacije, već je Ministarstvo finansija Republike Srpske dostavilo informaciju o svakom pojedinačnom predmetu u vidu tabele u kojoj je, između ostalog, prikazan broj i datum izvršnog rješenja i godina u kojoj apelanti kao imaoci izvršnog naslova mogu očekivati isplatu prema planu izvršenja (vidi tačku 37 ove odluke). Za ostale predmete (AP 1575/17, AP 2506/17, AP 4115/17, AP 4508/17, AP 4516/17, AP 4930/17, AP 38/18, AP 1330/18, AP 1601/18, AP 1611/18, AP 1632/18, AP 2103/18, AP 3278/18 i AP 3408/18) Vlada RS (Ministarstvo finansija) dostavila je odgovor u kojem je navela podatke za navedene predmete (broj rješenja o izvršenju, broj pod kojim je evidentiran u bazi podataka i godinu za kada je planirana isplata potraživanja) koji su takođe uvršteni u navedeni tabelarni pregled plana izvršenja. Naime, iz navedenog tabelarnog pregleda proizlazi mogućnost izmirenja prema planu izvršenja u periodu od 2021. do 2030. godine, dok je za dva predmeta (AP 2450/17 i AP 1422/18) određeno izvršenje putem emisije obveznica (iako Ministarstvo finansija nije preciziralo da se radi o planu od 15. septembra 2016. godine, nesporno je da se radi o tom planu imajući u vidu rok izvršenja koji je naveden u tabeli).

42. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na odgovor Ministarstva finansija Republike Srpske dostavljen na apelacije koje su razmatrane u citiranoj odluci AP 4769/16. U navedenoj odluci, tačka 27, navedeno je: „[...] sudski predmeti koji se odnose na unutrašnji dug – ratna šteta realizuju u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu kao lex specialis u odnosu na Zakon o izvršnom postupku. Osim toga, navedeno je da su pred Evropskim sudom za ljudska prava vođeni postupci protiv Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske koji su se odnosili na dug period neizvršavanja predmeta ratne štete, odnosno povredu prava povjerilaca zbog neizvršavanja sudskih odluka. U saradnji s Evropskim sudom, Republika Srpska je konstantno uređivala zakonska i podzakonska rješenja koja uređuju izvršenje unutrašnjeg duga. S obzirom na navedeno, Republika Srpska je 15. septembra 2016. godine donijela novi plan izmirenja za isplatu ratne štete na predviđeni rok od 13 godina kako bi implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi. Naime, navedenim planom predviđa izvršenje konačnih presuda isplatom ratne štete u gotovini u periodu od 13 godina, počevši od 2016. godine, redoslijedom kojim su primljene u Ministarstvu finansija. Presude primljene do kraja 2004. godine, kod kojih je već došlo do kašnjenja dužeg od 10 godina u vrijeme donošenja presude Đurić i drugi, bile bi izvršene tokom 2016. godine, pod uslovom da su povjerioci dostavili potrebnu dokumentaciju. Osim toga, Republika Srpska se obavezala da će isplatiti 50,00 € na ime nematerijalne štete za kašnjenja u izvršenju, kao i zateznu kamatu po godišnjoj stopi od 0,5% u slučaju kašnjenja u izvršenju presuda prema Planu izmirenja. Presude primljene nakon 15. septembra 2016. godine izvršiće se pod istim uslovima nakon izvršenja presuda uključenih u Plan izmirenja. Komitet ministara Savjeta Evrope koji prati sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava smatra da revidirani plan izmirenja od 15. septembra 2016. godine pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koji se odnose na ratnu štetu, odnosno planom izmirenja je postignuta ravnoteža između javnog interesa i interesa pojedinaca koji imaju potraživanja po osnovu ratne štete, tako da pod ovim uslovima nema kršenja ljudskih prava po Konvenciji. Osim toga, Ministarstvo u odgovoru napominje da ukoliko je tražilac izvršenja saglasan da se njegovo izvršenje izmiri emisijom obveznica u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu, potrebno je da popuni i ovjeri obrazac izjave i formular s ličnim podacima i dostavi ga Ministarstvu finansija Republike Srpske. Dalje su naveli da nijedna stranka nema prioritet u odnosu na ostale, što znači da će tražioci izvršenja s navedenih izvršnih rješenja koji su prikazani u tabeli, koja je dostavljena u prilogu dopisa, imati iste prethodno navedene mogućnosti. Osim toga, ako se obezbijede sredstva u budžetu Republike Srpske može se redoslijed izmirenja izvršavati i brže – može se skratiti rok izvršenja, tj. može se realizovati više izvršenja u konkretnoj godini. Na kraju je istaknuto da stranke prilikom donošenja odluke o načinu realizacije njihovog potraživanja po osnovu ratne štete imaju u vidu prednosti emisije obveznica, odnosno da sve obveznice koje emituje Republika Srpska kotiraju na ꞌBanjalučkoj berziꞌ a.d. Banjaluka i njima je moguće trgovati, mogu se izmiriti poreske obaveze nastale do 31. decembra 2007. godine, otkupljivati stanovi do 60% vrijednosti i otkupljivati poslovne zagrade, poslovne prostorije i garaže, te plaćati naknada za legalizaciju objekata u skladu sa važećim propisima“.

43. Nadalje, u citiranoj odluci broj AP 4769/16 Ustavni sud je ukazao da je Evropski sud u predmetu Knežević i drugi protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, aplikacija br. 15663/12, odluka od 14. marta 2017. godine), razmatrajući aplikaciju podnesenu zbog neizvršenja pravosnažnih presuda domaćih sudova kojima je aplikantima dosuđena naknada materijalne i nematerijalne štete, jednoglasno odlučio izbrisati aplikaciju s liste predmeta jer sud ne vidi posebne okolnosti u pogledu poštovanja ljudskih prava utvrđenih u Konvenciji i njenim protokolima koje bi zahtijevale nastavak razmatranja ovog slučaja. U navedenoj odluci Evropski sud, podsjećajući da je u presudi Đurić i drugi pohvalio Plan izmirenja iz oktobra 2012. godine koji je predvidio vremenski okvir izvršenja u trajanju od 13 godina, smatra da se novim planom izmirenja od 15. septembra 2016. godine Republika Srpska vratila tom prijedlogu. Nadalje, Evropski sud je mišljenja da je tužena država implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi u skladu s Konvencijom, što je takođe i mišljenje Odbora ministara koji je smatrao da „revidirani plan izmirenja pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koje se odnose na ratnu štetu“. Evropski sud smatra da će se konačna presuda u korist aplikanata izvršiti prema novom planu izmirenja, što je u skladu sa članom 6 stav 1 Konvencije i članom 1 Protokola broj 1 uz Konvenciju.

44. Ustavni sud naglašava da se razlozi dati u citiranoj odluci broj AP 4769/16 u cijelosti odnose i na ove konkretne slučajeve, pa se umjesto posebnog obrazloženja u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda. Imajući u vidu sve navedeno, te slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zapaža da je evidentno da će apelanti, a u skladu s preduzetim mjerama, moći naplatiti svoja potraživanja prema Planu od 15. septembra 2016. godine, koji u smislu navedene prakse pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koje se odnose na ratnu štetu, pa u vezi s tim Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju neosnovani.

Ostali navodi

45. U nekim od apelacija apelanti smatraju da im je povrijeđeno pravo na život iz člana II/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Evropske konvencije, pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni iz člana II/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3 Evropske konvencije, pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije, zatim da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana 14 Evropske konvencije, te zabrane zloupotrebe prava iz člana 17 Evropske konvencije. Međutim, s obzirom na zaključke Ustavnog suda u vezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, što je Ustavni sud već obrazložio u prethodnim tačkama ove odluke, te imajući u vidu da apelanti osim paušalnih navoda nisu ponudili argumente ni dokaze koji bi ukazivali na vjerovatnoću da je došlo do povrede navedenih prava, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o kršenju navedenih prava neosnovani. Pitanje kompenzacije

46. Ustavni sud ukazuje da, prema članu 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud u odluci kojom usvaja apelaciju može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja navedenih prava, apelantima ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

47. U pogledu zahtjeva apelanata da im se dosude troškovi nastali podnošenjem apelacije, Ustavni sud podsjeća da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije, iz čega proizlazi da te troškove snose isključivo apelanti.

VII.Zaključak

48. Ustavni sud zaključuje da apelantima nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, kao ni pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

49. Takođe, Ustavni sud zaključuje da nema kršenja čl. 2, 3, 13, 14 i 17 Evropske konvencije jer apelanti kršenje tih prava vezuju s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu.

50. Na osnovu člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

51. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-1575/17 (P. P. i drugi) | Sudska praksa | Aktio