Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-303/19 (G. D. i drugi)
Odluka donesena 10. 04. 2019.
- Nema povrede
- Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Radni spor
- Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
- Član 14. EK – zabrana diskriminacije
- Prava iz radnog odnosa
- Građanski postupak
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-303/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 04. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. aprila 2019. godine, u predmetu broj AP-303/19, rješavajući apelacije Gaje Dragića i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka
a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Gajo Dragić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 195122 18 Rev od 23. oktobra 2018.
godine, Nusret Hasić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 471679 16 Rsž od 13. novembra 2018. godine, Omer Cucak protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 170949 18 Rsž 2 od 15. novembra 2018. godine, Samir Bajramović protiv Presude Kantonalnog sud u Sarajevu broj 65 0 Rs 308889 14 Rsž od 4. decembra 2018. godine, Samir Pločo protiv Presude Kantonalnog sud u Sarajevu broj 65 0 Rs 293849 14 Rsž od 23. novembra 2018. godine, Amir Vilić protiv Presude Kantonalnog sud u Sarajevu broj 65 0 Rs 293833 13 Rsž od 23. novembra 2018. godine, Ifet Džafo protiv Presude Kantonalnog sud u Sarajevu broj 65 0 Rs 123994 18 Rsž2 od 10. decembra 2018. godine, Hajrija Buljat rođ. Nimanoj, Zulfija Uštović rođ. Nimanoj i Šemsija Fatkić rođ. Nimanoj protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 122813 18 Rsž 2 od 16. novembra 2018.
godine, Ahmet Marić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 129091 18 Rsž od 26. oktobra 2018. godine, Salko Bunda protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 154869 18 Rsž 2 od 29. novembra 2018. godine, Edem Zeherović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 170950 18 Rsž 2 od 30. novembra 2018. godine, Belma Delihasanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 315217 15 Rsž od 28. novembra 2018. godine, Enes Ridžal protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 343156 15 Rsž od 9. novembra 2018. godine, Safet Selimović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 142367 13 Rsž 2 od 30. novembra 2018. godine, Muhamed Islamović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 332816 15 Rsž od 25. maja 2018. godine, Tvrtko Stanić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 170936 18 Rsž 2 od 12. novembra 2018. godine i Ifet Mršo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 125772 18 Rsž 2 od 29. novembra 2018. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
AP-303/19
1. Gajo Dragić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Istočnog Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 21. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 195122 18 Rev od 23. oktobra 2018. godine.
AP-401/19
2. Nusret Hasić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 28. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 471679 16 Rsž od 13. novembra 2018. godine.
AP-405/19
3. Omer Cucak (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 28. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 170949 18 Rsž 2 od 15. novembra 2018. godine.
AP-569/19
4. Samir Bajramović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 8. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 308889 14 Rsž od 4. decembra 2018. godine.
AP-675/19
5. Samir Pločo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 293849 14 Rsž od 23. novembra 2018. godine.
AP-676/19
6. Amir Vilić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 293833 13 Rsž od 23. novembra 2018. godine.
AP-677/19
7. Ifet Džafo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 123994 18 Rsž2 od 10. decembra 2018. godine.
AP-678/19
8. Hajrija Buljat rođ. Nimanoj, Zulfija Uštović rođ. Nimanoj i Šemsija Fatkić rođ. Nimanoj (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijele su 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 122813 18 Rsž 2 od 16. novembra 2018. godine.
AP-679/19
9. Ahmet Marić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 129091 18 Rsž od 26. oktobra 2018. godine.
AP-680/19
10. Salko Bunda (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 154869 18 Rsž 2 od 29. novembra 2018. godine AP-681/19
11. Edem Zeherović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 170950 18 Rsž 2 od 30. novembra 2018. godine.
AP-682/19
12. Belma Delihasanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 315217 15 Rsž od 28. novembra 2018. godine.
AP-683/19
13. Enes Ridžal (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 343156 15 Rsž od 9. novembra 2018. godine.
AP-706/19
14. Safet Selimović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidž, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 13. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 142367 13 Rsž 2 od 30. novembra 2018. godine.
AP-707/19
15. Muhamed Islamović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 13. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 332816 15 Rsž od 25. maja 2018. godine.
AP-710/19
16. Tvrtko Stanić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 13. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 P 170936 18 Rsž 2 od 12. novembra 2018. godine.
AP-711/19
17. Ifet Mršo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 13. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 125772 18 Rsž 2 od 29. novembra 2018. godine.
Spajanje predmeta
18. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-303/19. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
19. U konkretnim slučajevima, obavezan je KJKP „Gradski saobraćaj“ Sarajevo da isplati apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa i/ili u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni.
Apelacioni navodi
20. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Imajući u vidu apelacione navode, Ustavni sud je zaključio da svi apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je proizvoljno primijenjeno materijalno pravo.
21. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
22. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
23. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja se pozivaju apelanti u predmetnim apelacijama odnose isključivo na način na koji je u konkretnim predmetima utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
24. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da su Vrhovni sud i Kantonalni sud u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dali detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobra 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-399/18 od 10. aprila 2018. godine i AP-2309/18 od 6. juna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovan.
25. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
26. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević