Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-888/18 (F. Č., N. K., F. K. i M. K., N. P., E. S.-S., Z. S.-Š. i S. S.-B., M. G., E. Ć., I. K., K. F. i drugi)

Odluka donesena 10. 04. 2019.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršenje
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-888/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 04. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. aprila 2019. godine, u predmetu broj AP-888/18, rješavajući apelacije F. Č. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

– Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koji su podnijeli F. Č., Nezir Krdžić, Fikreta Krdžić, Mensud Krdžić, Nedžmija Paćuka, Ediba Saračević-Silajdžić, Zlata Saračević-Šetkić, Sunita Saračević-Bejdić, Muamera Gazija, E. Ć., Izudin Kolašinac, Kemal Fazlagić, Mirko Dobrijević, Ildahid Hebib, Nihad Redžović, Rasim Šehić, Vanja Štimac, Mila Kadrović, Sehija Đulančić, Midheta Smajlović-Bajramović, Edin Smajlović, Sanela Jeina i O.Đ. podnesene zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.

OBRAZLOŽENJE

AP-888/18

1. F. Č. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Nusret Kolašinac advokat iz Sarajeva, podnijela je 15. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po prijedlogu za ponavljanje postupka protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 320690 13 P od 9. maja 2014. godine i dopunske presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 320690 13 P od 29. avgusta 2014. godine. Apelantica je 23. januara 2013. godine pred Općinskom sudu u Sarajevu ponijela tužbu radi utvrđivanja i podjele bračne stečevine. Tokom postupka, donesena je prvostepena presuda i dopunska presuda, kao i rješenje broj 65 0 P 501737 15 P od 3. juna 2016. godine kojim je utvrđeno da se postupak u predmetnoj pravnoj stvari prekida, te da će se isti nastaviti na prijedlog zainteresovane stranke tj. nakon donošenja odluke o prijedlog za ponavljanje postupka u predmetu broj 65 0 P 320690 13 P, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po prijedlogu tuženog za ponavljanje postupka. AP-1059/18

2. Nezir Krdžić, Fikreta Krdžić i Mensud Krdžić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Vogošće, koje zastupa Senija Poropat advokat iz Vogošće, podnijeli su 20. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupaka koji su u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po žalbama protiv presuda Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 P 371970 13 P od 19. decembra 2014. godine i 65 0 P 360116 13 Gž od 19. januara 2015. godine. Tokom postupka donesene su prvostepene presude, te su, prema stanju u spisu, predmetni postupci u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po podnesenim žalbama protiv prvostepenih presuda.

AP-1459/18

3. Nedžmija Paćuka, Ediba Saračević-Silajdžić, Zlata Saračević-Šetkić i Sunita Saračević- Bejdić (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijele su 8. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije BiH po izjavljenoj reviziji na Presudu Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 300490 15 Gž od 27. septembra 2017. godine. Apelanti su naveli da su podnijeli tužbu Općinskom sudu u Sarajevu radi naknade štete. U toku postupka, donesene su prvostepena i drugostepena presuda, te je, prema navodima apelacije, predmetni postupak u toku pred Vrhovnim sudom Federacije BiH po izjavljenoj reviziji protiv drugostepene presude.

AP-1708/18

4. Muamera Gazija (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 19. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po izjavljenoj žalbi na rješenje Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Mal 311184 12 Mal od 5. marta 2018. godine. Apelantica je 10. decembra 2012. godine Općinskom sudu u Sarajevu podnijela tužbu protiv tuženih (Federacija BiH i Kanton Sarajevo), radi duga. U toku postupka, doneseno je prvostepeno rješenje, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po podnesenoj žalbi protiv prvostepenog rješenja.

AP-1937/18

5. E. Ć. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 30. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 O 664503 17 O. Apelant je 12. jula 2017. godine Općinskom sudu u Sarajevu podnio prijedlog za donošenje dopunskog rješenja, uvida i kopiranje dokumentacije u ostavinskom postupku iza umrlog ostavitelja S.Ć. (oca apelanta). Prema stanju spisa predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.

AP-2084/18

6. Izudin Kolašinac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nusret Kolašinac advokat iz Sarajeva, podnio je 9. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. U predmetnom postupku Kantonalni sud u Sarajevu je jednom poništio prvostepenu presudu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 183557 12 P 2 od 11. jula 2012. godine i predmet vratio na ponovno suđenje, nakon čega je Općinski sud u Sarajevu u ponovljenom postupku donio presudu, protiv koje je apelant podnio žalbu, te je prema navodima apelacije predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

AP-2088/18

7. Kemal Fazlagić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nusret Kolašinac advokat iz Sarajeva, podnio je 9. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije BiH pod brojem 65 0 P 222847 11 P. Apelant je pokrenuo predmetni postupak, podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Sarajevu radi utvrđivanja. U toku postupka, donesene su prvostepena i drugostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Vrhovnim sudom Federacije BiH po izjavljenoj reviziji protiv drugostepene presude.

AP-2338/18

8. Mirko Dobrijević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nusret Kolašinac advokat iz Sarajeva, podnio je 18. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Apelant je podnio tužbu Općinskom sudu u Sarajevu, radi utvrđivanja nosioca stanarskog prava i prava na otkup stana. U toku postupka Općinski sud u Sarajevu je donio rješenje broj 65 0 P 321394 13 P od 23. septembra 2014. godine kojim je postupak u ovoj pravnoj stvari prekinuo do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Upravom za stambena pitanja Kantona Sarajevo, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po podnesenoj žalbi protiv prvostepenog rješenja od 23. septembra 2014. godine.

AP-2379/18

9. Ildahid Hebib (u daljnjem tekstu: apelant) Sarajeva, kojeg zastupa Enes Džafić advokat iz Sarajeva, podnio je 20. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Apelant je 21. maja 2012. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Sarajevu protiv tuženog, radi potraživanja iz radnog odnosa. Tokom postupka donesena je presuda Općinskog suda u Sarajevu broj 65-0-Rs-258797-12-P od 15. marta 2013. godine, protiv koje je tuženi podnio žalbu, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

AP-2380/18

10. Nihad Redžović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Enes Džafić advokat iz Sarajeva, podnio je 20. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Apelant je 2. aprila 2012. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Sarajevu protiv tuženog, radi potraživanja iz radnog odnosa. Tokom postupka donesena je presuda Općinskog suda u Sarajevu broj 65-0-Rs-243947-12-P od 30. novembra 2012. godine, protiv koje je tuženi podnio žalbu, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

AP-2390/18

11. Rasim Šehić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 23. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu. Apelant je 28. februara 2010. godine, tužbom pokrenuo predmetni parnični postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom postupku Kantonalni sud u Sarajevu je jednom ukinuo prvostepenu presudu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 129249 10 Rs od 7. januara 2013. godine i predmet vratio na ponovno suđenje, te je predmetni postupak, prema stanju spisa, ponovo u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.

AP-2396/18

12. Vanja Štimac (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 23. aprila 2018. godine Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu po izjavljenoj žalbi na rješenje Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Mal 311177 12 Mal od 4. aprila 2018. godine. Apelantica je 10. decembra 2012. godine Općinskom sudu u Sarajevu podnijela tužbu protiv tuženih (Federacija BiH i Kanton Sarajevo), radi duga. U toku postupka, doneseno je prvostepeno rješenje, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom po podnesenoj žalbi protiv prvostepenog rješenja.

AP-2904/18

13. Mila Kadrović i Sehija Đulančić (u daljnjem tekstu: apelantice), podnijele su 22. maja 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je prije podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 320742 13 Rsž od 28. marta 2018. godine. Apelantice su 24. januara 2013. godine Općinskom sudu u Sarajevu podnijele tužbu protiv tuženog, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud u Sarajevu je u predmetnom postupku donio presudu broj 65 0 Rs 320742 13 Rs od 15. novembra 2013. godine protiv koje je tuženi izjavio žalbu koju je Kantonalni sud u Sarajevu presudom od 28. marta 2018. godine odbio i prvostepenu presudu potvrdio. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak okončan.

AP-4187/18

14. Midheta Smajlović-Bajramović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Mirsad Arslanagić advokat iz Sarajeva, podnijela je 25. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je prije podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 Mal 014626 12 Gž od 18. jula 2018. godine. U predmetnom postupku Općinski sud u Sarajevu je donio presudu broj 065-0-Mal-10-013271 od 1. decembra 2011. godine protiv koje je tužitelj izjavio žalbu koju je Kantonalni sud u Sarajevu presudom od 18. jula 2018. godine odbio i prvostepenu presudu potvrdio. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak okončan.

AP-4188/18

15. Edin Smajlović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Mirsad Arslanagić advokat iz Sarajeva, podnio je 25. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je prije podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 Mal 014626 12 Gž od 18. jula 2018. godine. U predmetnom postupku Općinski sud u Sarajevu je donio presudu broj 065-0-Mal-10-013271 od 1. decembra 2011. godine protiv koje je tužitelj izjavio žalbu koju je Kantonalni sud u Sarajevu presudom od 18. jula 2018. godine odbio i prvostepenu presudu potvrdio. Iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak okončan. AP-5010/18

16. Sanela Jeina (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Maida Galijatović i Nerma Bavčić advokati iz Sarajeva, podnijela je 4. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 P 427439 14 P. Apelantica je 16. aprila 2014. godine Općinskom sudu u Sarajevu ponijela tužbu radi utvrđivanja i podjele bračne stečevine, te iz stanja spisa proizilazi da je predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.

AP-970/19

17. O. Đ. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bugojna, kojeg zastupa Mustafa Jusufbašić advokat iz Bugojno, podnio je 5. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Livnu, Odjeljenje suda u Tomislavgradu pod brojem 68 2 P 007702 18 P 4. Tužitelji su 12. decembra 2013. godine Općinskom sudu u Livnu, Odjeljenje suda u Tomislavgradu podnijeli tužbu protiv apelanta radi utvrđivanja vlasništva i predaje u posjed. U toku postupka doneseno je više odluka na dvije sudske instance, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak vraćen i u ponovnom postupku je u toku pred Općinskim sudom u Livnu, Odjeljenje suda u Tomislavgradu.

Spajanje predmeta

18. S obzirom na to da navedene apelacije odnose na istog apelanta i pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 888/18.

Apelacioni navodi

19. Svi apelanti su naveli da se apelacije podnose zbog pretjerano dugih postupaka pred redovnim sudovima koji su još uvijek u toku, čime se krši njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pojedini apelanti su naveli da su iz istog razloga prekršena i neka druga ustavna prava.

20. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;»

21. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u toku, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

22. Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav

1. Evropske konvencije“.

23. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio preduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.

24. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Evropski sud za ljudska prava. Ustavni sud potsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Evropskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.

25. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.

26. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.

27. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.

28. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatovao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizilaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizilazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala finansirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvješaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovni imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Evropske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25 posto sudija više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 posto više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 posto redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudija. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.

29. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevanti pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.

30. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera preduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realizovanja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioriteteno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generiše nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.

31. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Evropske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Evropskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cjelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.

32. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih niovoa vlasti (VSTV, entiteska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministrasvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usaglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.

33. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresovanih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uslova za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generisalo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.

34. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se preduzimaju i koje je još potrebno preduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u toku u Bosni i Hercegovini.

35. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja aplecija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za preduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba i presuda Evropskog suda za ljudska prava Burmych protiv Ukrajine od 12. oktobra 2017. godine).

36. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.

37. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

38. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-888/18 (F. Č., N. K., F. K. i M. K., N… | Sudska praksa | Aktio