Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-897/18 (M. R.)

Odluka donesena 10. 04. 2019.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-897/18

Apelacija

Odluka o meritumu

10. 04. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. aprila 2019. godine, u predmetu broj AP 897/18, rješavajući apelaciju Milene Radoičić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnijela Milena Radoičić zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu kao predmet broj 65 0 I 630447 17 I.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Milena Radoičić (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Almir Gagula, advokat iz Sarajeva, podnijela je 15. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 65 0 I 630447 17 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je 5. marta 2018. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju, a 20. marta 2019. godine zatražena je informacija o statusu predmetnog postupka.

3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 20. marta 2018. godine, a informaciju o statusu predmetnog postupka sud je dostavio 27. marta 2019. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Uvodne napomene

5. Ustavni sud je u predmetu broj AP 2305/17 razmatrao apelaciju koju je apelantica podnijela zbog dužine trajanja istog izvršnog postupka kao i u predmetnoj apelaciji.

6. Apelantica je posredstvom punomoćnika 23. februara 2017. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika „Lok“ – Institut za organizaciju i ekonomiku d.o.o. Sarajevo, a na osnovu pravosnažne i izvršne presude Općinskog suda broj 65 0 Rs 496723 15 Rs od 14. aprila 2016. godine. U prijedlogu za izvršenje apelantica je predložila da sud utvrdi izvršenikovu imovinu, te da od Registra vrijednosnih papira FBiH zatraži dostavljanje podataka o vrijednosnim papirima koji su u izvršenikovom vlasništvu. Općinski sud je zaključkom od 15. marta 2017. godine naložio Registru vrijednosnih papira FBiH da dostavi informacije o izvršenikovoj imovini, pokretnoj, nepokretnoj, novčanim primanjima, vrijednosnim papirima, a sve u skladu s podnesenim zahtjevom apelanticinog punomoćnika. Prema informacijama koje je pribavio, Općinski sud je 13. juna 2017. godine zaključkom pozvao apelanticinog punomoćnika da prijedlog za izvršenje uredi na način da ga uskladi s izrekom izvršne isprave. Postupajući po navedenom zaključku, apelanticin punomoćnik je 16. juna 2017. godine podnio podnesak kojim je uredio prijedlog za izvršenje, te je Općinski sud predloženo izvršenje dopustio rješenjem od 17. jula 2017. godine i donio je zaključak radi zabilježbe izvršenja na predloženom predmetu i sredstvu, odnosno dionicama, a koji je dostavio Registru vrijednosnih papira FBiH.

7. Ocjenjujući dužinu trajanja postupka od podnošenja prijedloga za izvršenje (23. februara 2017. godine) do donošenja rješenja o izvršenju (17. jula 2017. godine), Ustavni sud je u predmetu broj AP 2305/17 u Velikom vijeću, na sjednici održanoj 7. septembra 2017. godine, donio odluku o dopustivosti i meritumu kojom je odbio kao neosnovanu apelanticinu apelaciju podnesenu zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u predmetu broj 65 0 I 630447 17 I. Naime, Ustavni sud je utvrdio da u okolnostima konkretnog slučaja zbog neokončanja izvršnog postupka u periodu od šest mjeseci još uvijek nije povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje. Činjenice u predmetnom postupku nakon donošenja navedene odluke Ustavnog suda

8. Iz stanja spisa proizlazi da je apelantica navedeno rješenje o izvršenju blagovremeno zaprimila i da je protiv njega 27. jula 2017. godine izjavila prigovor. Navedeno rješenje o izvršenju Općinski sud je više puta pokušavao poštom da dostavi izvršeniku (14. augusta, 8. oktobra i 15. novembra 2017. godine), ali su se pismena vraćala sudu sa naznakom da je izvršenik odselio s navedene adrese. Općinski sud je zaključkom od 12. septembra 2017. godine naložio apelantici da dostavi izvršenikovu tačnu adresu, te je apelantica 25. septembra 2017. godine dostavila sudu uređen prijedlog za izvršenje u kojem je navela adresu istu kao i u prijedlogu za izvršenje jer je to adresa koja je upisana u Registru privrednih društava kao izvršenikovo sjedište.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud više puta pokušavao izvršeniku putem pošte da dostavi pored rješenja o izvršenju i prigovor na odgovor (8. oktobra i 15. novembra 2017. godine), nakon čega su rješenje o izvršenju i prigovor izvršeniku dostavljeni putem oglasne table suda. Nakon dostavljanja navedene sudske odluke i izjavljenog pravnog lijeka izvršeniku putem oglasne table, Općinski sud je rješenjem od 13. marta 2018. godine odbio kao neosnovan apelanticin prigovor i rješenje o izvršenju od 17. jula 2017. godine ostavio na snazi. Općinski sud je 22. maja 2018. godine rješenje o izvršenju nakon njegove pravosnažnosti dostavio Privrednoj banci d.d. Sarajevo kao eminentu dionica, kao i Registru vrijednosnih papira FBiH od kojeg je zahtijevao i informaciju o dionicama koje su predmet izvršenja.

10. Registar vrijednosnih papira FBiH je dopisom od 12. juna 2018. godine obavijestio sud da je Sarajevska berza (SASE) nadležna za davanje podataka o uvrštenosti dionica u promet na berzi, te je sud zaključkom od 12. septembra 2018. godine od Sarajevske berze zahtijevao dostavu podataka vezanih za dionice koje su predmet izvršenja. Iz stanja spisa proizlazi da je Sarajevska berza podneskom od 26. septembra 2018. godine obavijestila sud da se prema oznaci vrijednosnog papira radi o emitentu otvorenom dioničarskom društvu Privredna banka d.d. Sarajevo, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na berzansko tržište i kojima se trguje na Sarajevskoj berzi.

11. Općinski sud je zaključkom od 18. oktobra 2018. godine odredio brokersku kuću Raiffeisen banku da provede rješenje o izvršenju na način da će izvršiti prodaju vrijednosnih papira – slobodno prenosivih dionica izvršenika po tržišnoj vrijednosti dionice, ali ne ispod cijene po kojoj se posljednji put trgovalo, i to u obimu koji je potreban za namirenje. Raiffeisen banka je 7. novembra 2018. godine obavijestila sud da je postupila po zaključku, da je na berzi izložen nalog za prodaju dionica na način detaljno naveden u dopisu, te je navela da je vremensko važenje naloga 180 dana.

12. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetni izvršni postupak u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelantica je u apelaciji navela tok predmetnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke, te je navela da joj je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica navodi da Općinski sud u predmetnom postupku nije preduzimao procesne radnje u skladu s relevantnim odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP), odnosno da rješenje o izvršenju i prigovor nisu izvršeniku dostavljeni putem oglasne table, već je sud više puta bezuspješno pokušavao dostavu putem pošte na adresu s koje su se pismena vraćala kao neuspješna dostava. U vezi s tim, apelantica navodi da je izvršenikova adresa koja je navedena u prijedlogu za izvršenje i u uređenom prijedlogu za izvršenje ustvari adresa koja je u Registru privrednih društava upisana kao izvršenikovo sjedište.

b) Odgovori na apelaciju

14. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko naveo hronologiju predmetnog izvršnog postupka, kako je navedeno u činjeničnom dijelu odluke, i istakao da u postupku nisu povrijeđena apelanticina prava na koja se u apelaciji poziva jer je sud procesne radnje preduzimao u skladu s relevantnim odredbama ZIP-a.

15. U informaciji koju je Općinski sud dostavio 27. marta 2019. godine sud je naveo hronologiju predmetnog postupka nakon donošenja navedene odluke Ustavnog suda, te je istakao da vremensko važenje naloga za prodaju dionica nije isteklo, te da Raiffeisen banka nije obavijestila sud da je došlo do prometovanja predmetnih dionica, zbog čega sud u ovoj fazi postupka nije u mogućnosti da nastavi s provođenjem izvršnog postupka sve dok ne istekne vremensko važenje naloga od 180 dana, o čemu će ga obavijestiti brokerska kuća.

V.Relevantni propisi

16. Zakon o izvršnom postupku FBiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 ispravka, 33/06, 39/06 ispravka, 39/09, 35/12 i 46/16). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o izvršnom postupku sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

17. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

19. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

20. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dopušteno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tačke 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva.

21. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

22. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII.Meritum

23. Apelantica smatra da je zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka došlo do povrede njenog prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

24. U konkretnom slučaju apelantica smatra da je do povrede njenog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka. Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka br. 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da izvršenje presude koju izrekne bilo koji sud mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

25. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). Period koji treba uzeti u obzir

26. Nakon što je Ustavni sud o dužini trajanja predmetnog postupka ranije donio odluku u predmetu broj AP 2305/17, to će u odnosu na dužinu trajanja postupka uzeti u obzir samo period nakon donošenja odluke Ustavnog suda, tj. nakon 7. septembra 2017. godine. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnog postupka je period od jedne i po godine.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

27. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom postupku.

28. Ocjenjujući apelanticino ponašanje, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak za nju od značaja jer pokušava da namiri svoja potraživanja utvrđena pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom. Ustavni sud zapaža da je apelantica Općinskom sudu dostavila izvršenikovu adresu na koju se navedeno rješenje o izvršenju i prigovor izjavljen protiv rješenja o izvršenju nisu mogli dostaviti, što je u odlučujućoj mjeri doprinijelo dužini trajanja predmetnog postupka. Međutim, ta okolnost se ne može pripisati na teret apelantici jer je ona sudu dostavila izvršenikovu adresu koja je u Registru privrednih društava upisana kao njegovo sjedište i to je jedina adresa koju je apelantica u okolnostima konkretnog slučaja mogla dostaviti sudu.

29. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu tako i u praksi i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud, Scollo protiv Italije, 1995. god.). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantiraju izvršenje u svim okolnostima (vidi Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.

30. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da Općinski sud u predmetnom postupku nije imao periode veće pasivnosti, te da je na dužinu trajanja postupka utjecala okolnost da se izvršeniku rješenje o izvršenju, kao i prigovor izjavljen protiv rješenja o izvršenju nisu mogli dostaviti poštom, a što se u okolnostima konkretnog slučaja ne može pripisati ni kao krivica Općinskog suda. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud navedenu sudsku odluku, te izjavljeni pravni lijek izvršeniku dostavio putem oglasne table suda, nakon čega je u razumnom roku donio odluku o izjavljenom prigovoru na navedeno rješenje o izvršenju. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud izvršni postupak učinkovito i ekonomično provodio i nakon donošenja navedene odluke Ustavnog suda, tj. rješenje o izvršenju je blagovremeno dostavio Privrednoj banci d.d. Sarajevo, Registru vrijednosnih papira FBiH, Sarajevskoj berzi, te je zaključkom od 18. oktobra 2018. godine odredio brokersku kuću Raiffeisen banku kojoj je naložio da provede rješenje o izvršenju na način što će izvršiti prodaju dionica, nakon čega je na berzi izložen nalog za prodaju predmetnih dionica kako bi apelantica namirila svoja potraživanja. Ustavni sud zapaža da vremensko važenje naloga datog za prodaju dionica još uvijek nije istekao (180 dana), te da na berzi predmetne dionice još uvijek nisu prodate, a što nije krivica Općinskog suda, već predstavlja objektivnu okolnost prodaje vrijednosnih papira na berzi.

31. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, koji nakon donošenja navedene odluke Ustavnog suda traje jednu i po godinu, još uvijek nije došlo do kršenja apelanticinog prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud nije imao duži period neaktivnosti u preduzimanju procesnih radnji i namirenja apelanticinog potraživanja utvrđenog pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom.

32. Uzimajući u obzir sve navedene faktore, Ustavni sud zaključuje da u ovom slučaju zbog dužine trajanja predmetnog postupka još uvijek nije povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku.

VIII.Zaključak

33. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku još uvijek nema kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je Općinski sud i nakon donošenja Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda broj AP 2305/17 od 7. septembra 2017. godine u razumnim rokovima preduzimao procesne radnje radi okončanja predmetnog postupka, odnosno namirenja apelanticinih potraživanja utvrđenih pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom, a što u okolnostima konkretnog slučaja zavisi od prodaje vrijednosnih papira na Sarajevskoj berzi gdje je izložen nalog za prodaju dionica čije je vremensko važenje u toku.

34. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

35. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-897/18 (M. R.) | Sudska praksa | Aktio