Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5140/17 (Z.P. i J.P.)

Odluka donesena 15. 10. 2019.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Neovlašteno lice
  • Izvršenje
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5140/17

Apelacija

Odluka o meritumu

15. 10. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. oktobra 2019. godine, u predmetu broj AP 5140/17, rješavajući apelaciju D.P. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tač. a) i b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je:

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Z.P. i J.P.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Osnovnim sudom u Prijedoru u predmetu broj 77 0 I 004256 08 I, a sada se vodi pred Osnovnim sudom u Kozarskoj Dubici u predmetu broj 79 0 I 002630 18 I.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 79 0 I 002630 18 I u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74.

Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Z.P. i J.P. isplati iznos od 1.650,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici i Vladi Republike Srpske da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija u odnosu na apelanta D.P., koju je u njegovo ime podnio advokat Čedo Niškanović, zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Osnovnim sudom u Prijedoru u predmetu broj 77 0 I 004256 08 I, a sada se vodi pred Osnovnim sudom u Kozarskoj Dubici u predmetu broj 79 0 I 002630 18 I, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. D.P., Z.P. i J.P. (u daljnjem tekstu: apelanti ili D.P. i apelantice) iz Kozarske Dubice, koje je zastupao Čedo Niškanović, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 8. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Osnovnim sudom u Prijedoru pod brojem 77 0 I 004256 08 I, a koji se sada vodi pred Osnovnim sudom u Kozarskoj Dubici pod brojem 79 0 I 002630 18 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Prijedoru zatraženo je 11. januara 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju, dok je od Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici zatraženo 24. maja 2018, te 26. februara 2019. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud u Prijedoru je dostavio odgovor na apelaciju 18. januara 2018. godine.

4. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je dostavio odgovor na apelaciju 30. maja 2018. i 5. marta 2019. godine. Osim toga, Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je dostavio obavještenje o toku postupka 9. aprila i 3. jula 2019. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata, te dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

I.Postupak pred Osnovnim sudom u Prijedoru

6. Apelanti su 16. januara 2008. godine, na osnovu pravosnažnih i izvršnih presuda Osnovnog i Okružnog suda u Prijedoru, podnijeli prijedlog za izvršenje protiv B.B.

7. Apelanti su 6. marta 2008. godine obavijestili sud da je B.B. smrtno stradao, da je iza njega pokrenut ostavinski postupak i da svoj prijedlog za izvršenje usmjeravaju prema njegovim nasljednicima. Sud je 29. maja 2008. godine provjerio ovu tvrdnju nakon čega je u spis uloženo pravosnažno rješenje o nasljeđivanju.

8. Apelanti su podneskom od 25. juna 2008. godine kao izvršenike označili D.B. i B.B. (u daljnjem tekstu: izvršenice), nasljednice B.B., te su predložili izvršenje na pokretnoj i nepokretnoj imovini utvrđenoj u rješenju o nasljeđivanju, a posebno na skrivenoj imovini.

9. Osnovni sud u Prijedoru je 20. februara 2009. godine donio rješenje o izvršenju na pokretnim stvarima, a kao izvršenice su označene D.B. i B.B.

10. Izvršenice su 6. marta 2009. godine izjavile prigovor protiv rješenja o izvršenju. Apelanti su 21. marta 2011. godine dostavili odgovor na prigovor uz napomenu da je punomoćnik apelanata prigovor tek zaprimio, te su ujedno sudu uputili urgenciju da okonča izvršni postupak.

11. Osnovni sud u Prijedoru je zaključkom od 21. marta 2012. godine zatražio uređenje prijedloga za izvršenje, koji su apelanti dostavili 28. marta 2012. godine i predložili izvršenje na pokretnim i nepokretnim stvarima izvršenica u Kozarskoj Dubici. Takođe, ponovili su urgenciju da sud sprovede rješenje o izvršenju.

12. Apelanti su 24. avgusta 2015. godine Osnovnom sudu u Prijedoru uputili urgenciju da predmet uzme u rad.

13. Osnovni sud u Prijedoru je zaključkom od 4. decembra 2015. godine pozvao punomoćnika apelanata da dostavi punomoć za zastupanje, dok je zaključkom od 7. marta 2016. godine naložio apelantima da dostave izvod iz zemljišnoknjižnog uloška za nekretninu na kojoj su predložili izvršenje, a koji su oni dostavili 17. marta 2016. godine.

14. Osnovni sud u Prijedoru je 7. decembra 2017. godine donio rješenje kojim se proglasio mjesno nenadležnim, budući da se predmetne nekretnine na kojima je predloženo izvršenje nalaze na području Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici.

II.Postupak pred Osnovnim sudom u Kozarskoj Dubici

15. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je 28. marta 2018. godine zaprimio predmet, a 29. maja 2018. godine zaključkom je određen nastavak izvršnog postupka pred ovim sudom.

16. Izvršenica D.B. je po prijemu zaključka o nastavku izvršnog postupka sudu dostavila podnesak u kojem je iznijela više prigovora na dotadašnji tok postupka i ujedno obavijestila sud da je jedan od apelanata preminuo (D.P.).

17. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je podnesak izvršenice dostavio apelantima na izjašnjenje o prigovorima, kao i o navodu da je apelant D.P. preminuo. Punomoćnik apelanata je uz odgovor dostavio neovjerenu kopiju drugostepene presude, a vezano za smrt apelanta D.P. uputio je sud da informacije pribavi službenim putem.

18. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je uvidom u CMS sistem utvrdio da je apelant D.P. preminuo 6. aprila 2013. godine i da je iza njega vođen ostavinski postupak.

19. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je pozvao apelanticu Z.P., koja je potvrdila da je D.P. preminuo, te je obavijestila sud da je ona proglašena za nasljednicu u ostavinskom postupku, kao i da će nju i apelanticu J.P. u daljem toku postupka zastupati advokat Filip Niškanović.

20. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je novog punomoćnika apelantica obavijestio o smrti D.P. i zatražio postupanje u skladu sa članom 34. stav 3. Zakona o izvršnom postupku.

21. Apelantice su podneskom od 29. marta 2019. godine djelimično uredile prijedlog za izvršenje. Međutim, obavijestile su sud da će prijedlog konačno urediti po donošenju dopunskog rješenja o nasljeđivanju iza D.P.

22. Apelantice su podneskom od 28. maja 2019. godine uredile prijedlog za izvršenje na način da su precizirale stranke u postupku, te se izjasnile da ostaju kod prijedloga za izvršenje i svih podnesaka i navoda datih u toku postupka.

23. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici je 28. juna 2019. godine donio rješenje o izvršenju kojim je odredio izvršenje na pokretnoj i nepokretnoj imovini izvršenica.

24. Predmetni postupak je u toku.

IV.Apelacija III.Navodi iz apelacije

25. Apelanti navode da im je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na ličnu slobodu i sigurnost iz člana 5. Evropske konvencije. Apelanti navode da je u vrijeme podnošenja apelacije prošlo 10 godina od pokretanja izvršnog postupka zbog čega su oni pretrpjeli nenadoknadivu štetu, a izvršenice korist i mogućnost da svoje nekretnine prometuju ili opterete kreditima i hipotekama. Apelanti traže naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja izvršnog postupka.

IV.Odgovori na apelaciju

26. Osnovni sud u Prijedoru u svom odgovoru na apelaciju opisuje tok predmetnog izvršnog postupka (navedeno u činjeničnom dijelu odluke). Takođe, navodi da prilikom ocjene trajanja postupka u obzir treba uzeti preopterećenost suda starim i neriješenim predmetima, obavezu sudova da postupaju po predmetima sa starijim inicijalnim aktima, te činjenicu da je dolazilo do promjene postupajućih sudija u konkretnom predmetu.

27. Osnovni sud u Kozarskoj Dubici u svojim odgovorima na apelaciji detaljno opisuje tok predmetnog izvršnog postupka pred Osnovnim sudom u Prijedoru i pred tim sudom (navedeno u činjeničnom dijelu odluke) na način da je hronološki pobrojao sve radnje koje su oba suda preduzimala. Osnovni sud navodi da je konkretan predmet u nadležnosti ovog suda, kao novoosnovanog, od kraja marta 2018. godine zbog čega smatra da se utvrđivanje eventualnog kršenja prava na pravično suđenje ne bi trebalo odnositi na taj sud. Takođe, navodi da će intenzivno raditi na tome da u što kraćem roku okonča postupak izvršenja.

V.Relevantni propisi

28. Zakon o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 58/18 - rješenje USBiH i 66/18).

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

29. Zakon o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 37/12, 14/14 – OUS, 44/15 i 100/17) u relevantnom dijelu glasi:

Član 48.

[...] (3) Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudskom upravom. VI.Dopustivost U odnosu na apelanta D.P.

30. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na apelanta D.P. Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

31. Ustavni sud zapaža, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta, da je apelant D.P. umro 6. aprila 2013. godine, a da je advokat Čedo Niškanović (koji je zastupao apelante u postupku pred redovnim sudom) u ime apelanata (D.P. i apelantica) 8. decembra 2017. godine podnio predmetnu apelaciju. Dakle, advokat Čedo Niškanović je podnio predmetnu apelaciju i u ime apelanta D.P., koji je umro prije podnošenja apelacije. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, podsjeća da je odredbama člana 63. stav (1) tačka d) i stav (2) Pravila Ustavnog suda propisano da će Ustavni sud donijeti odluku kojom obustavlja postupak povodom apelacije kada u toku postupka apelant umre s tim da će nastaviti postupak ako nasljednik u roku od 30 dana od dana smrti podnese pisani zahtjev da preuzima nastavak postupka. S obzirom na to da advokat Čedo Niškanović ne bi bio ovlašten da kao punomoćnik apelanta D.P. nastavi postupak u slučaju da je apelant umro u toku postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud ukazuje da samim tim advokat nije ovlašten da podnese apelaciju u ime apelanta koji je umro prije podnošenja apelacije (bez obzira na to što je zastupao apelanta u postupku pred redovnim sudom). Osim toga, Ustavni sud ukazuje da je predmetnu apelaciju podnio advokat u ime troje apelanata (apelanta D.P. i apelantica Z.P. i J.P.), koji su svi bili označeni kao tražioci izvršenja, dok su apelantice i dalje označene kao tražioci izvršenja, tako da će Ustavni sud u nastavku odluke posebno ispitati dopustivost apelacije u odnosu na apelantice. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da je apelaciju u ime apelanta D.P., koji je, dakle, umro prije podnošenja apelacije, podnijelo neovlašteno lice.

32. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

U odnosu na apelantice Z.P. i J.P.

33. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

34. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu trajanja izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je, takođe, u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Republici Srpskoj ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 33060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

35. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

36. Apelantice smatraju da im je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

37. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

[…]

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

38. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1)Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] .

Relevantni principi

39. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Takođe, Evropski sud je ukazao da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju hitan karakter (vidi, Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, Serija A broj 228-B, stav 18, i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51). Period koji treba uzeti u obzir

40. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 16. januara 2008. godine, kada su apelanti podnijeli prijedlog za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle, period od 11 godina i devet mjeseci. Pri tome Ustavni sud napominje da je postupak pred Osnovnim sudom u Prijedoru trajao duže od 10 godina, dok se pred Osnovnim sudom u Kozarskoj Dubici predmet vodi od marta 2018. godine, dakle, oko jednu godinu i šest mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

41. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom predmetu.

42. Ocjenjujući ponašanje apelantica, Ustavni sud ne nalazi elemente koji bi ukazivali na to da su apelantice svojim ponašanjem doprinijele dužini trajanja predmetnog postupka. Naprotiv, apelantice su u relativno kratkim rokovima postupale po nalogu suda, te u više navrata urgirale da Osnovni sud u Prijedoru preduzme radnje radi okončanja predmetnog postupka.

43. Nadalje, analizirajući ponašanje sudova u predmetnom postupku, Ustavni sud nalazi da je Osnovni sud u Prijedoru rješenje o izvršenju donio 20. februara 2009. godine, dakle, nakon jedne godine od podnošenja prijedloga za izvršenje, te da je nakon tri godine, 21. marta 2012. godine, zaključkom pozvao apelante da urede prijedlog za izvršenje, što su oni učinili već 28. marta 2012. godine. Osnovni sud u Prijedoru je nakon tri godine zaključkom od 4. decembra 2015. godine pozvao punomoćnika apelanata da dostavi punomoć za zastupanje, da bi nakon jedne godine, 7. marta 2016. godine, pozvao apelante da dostave izvod iz zemljišnoknjižnog uloška za nekretnine na kojima predlažu izvršenje, da bi u konačnici, nakon još jedne godine, 7. decembra 2017. godine, donio rješenje kojim se proglasio mjesno nenadležnim i predmet proslijedio Osnovnom sudu u Kozarskoj Dubici. Dakle, u periodu od skoro 10 godina (od podnošenja prijedloga za izvršenje do donošenja rješenja o nenadležnosti) Osnovni sud u Prijedoru je donio rješenje o izvršenju, tri zaključka (kojima je pozvao apelante da izvrše određenu izmjenu ili dopunu, što su oni blagovremeno učinili) i rješenje o nenadležnosti tog suda. Slijedom iznesenog, Ustavni sud u navedenom periodu nalazi neopravdanu neaktivnost Osnovnog suda u Prijedoru. Pri tome Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud u Prijedoru u odgovoru na apelaciji naveo da se pri ocjeni trajanja postupka u obzir treba uzeti opštepoznata preopterećenost sudova starim i neriješenim predmetima, te činjenicu da je dolazilo do promjene postupajućeg sudije. Međutim, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedene okolnosti ne mogu smatrati objektivno prihvatljivim razlozima da bi se opravdalo ovakvo postupanje Osnovnog suda u Prijedoru.

44. Uzimajući u obzir činjenicu da je predmetni postupak proslijeđen na nadležno postupanje Osnovnom sudu u Kozarskoj Dubici 28. marta 2018. godine i da je taj sud predmet odmah uzeo u rad, komunicirao sa strankama i pribavio relevantne informacije za nastavak postupka, Ustavni sud smatra da Osnovni sud u Kozarskoj Dubici nije doprinio dužini trajanja postupka.

45. Ustavni sud zaključuje da je u postupku, koji traje duže od 11 godina, a u kojem Osnovni sud u Prijedoru nije učinkovito postupao, odnosno nije u razumnim rokovima preduzimao procesne radnje, niti je ponudio razloge koji bi se mogli smatrati relevantnim za takvu neaktivnost, povrijeđeno pravo apelantica na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

46. Iako nije utvrdio odgovornost Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici pred kojim se postupak trenutno vodi, Ustavni sud smatra svrsishodnim naložiti tom sudu da po hitnom postupku preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka s obzirom na to da predmetni postupak traje više od 11 godina. Naime, budući da je u predmetnom postupku utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje i kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka, svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka u odnosu na navode o povredi prava na suđenje u razumnom roku bila bi dovedena u pitanje (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2915/07 od 2. decembra 2009. godine, tačka 42, dostupna na www.ustavnisud.ba).

Pitanje naknade nematerijalne štete

47. Ustavni sud podsjeća da, prema članu 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda, u odluci kojom usvaja apelaciju Ustavni sud može odrediti naknadu na ime nematerijalne štete. Prema članu 74. stav (2) Pravila Ustavnog suda, ako Ustavni sud odredi da je potrebno dodijeliti novčanu naknadu, odredit će je na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda.

48. S obzirom na odluku u ovom predmetu, vodeći se principima pravičnosti, uzimajući u obzir ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, prosječna primanja i parametre životnog standarda građana, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, apelanticama treba isplatiti iznos od 1.650,00 KM.

49. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, apelanticama plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

Ostali navodi

50. Apelantice, takođe, navode da im je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno i pravo na imovinu. Imajući u vidu utvrđenje u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nema potrebe ispitivati je li u ovom predmetu došlo i do povrede prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana

1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

VIII.Zaključak

51. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na "suđenje u razumnom roku" kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije, jer postupak, koji je hitne prirode, traje duže od 11 godina, a u kojem Osnovni sud u Prijedoru nije učinkovito postupao, odnosno nije u razumnim rokovima preduzimao procesne radnje, niti je ponudio razloge koji bi se mogli smatrati relevantnim za takvu neaktivnost.

52. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka d), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

53. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-5140/17 (Z.P. i J.P.) | Sudska praksa | Aktio