Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3141/17 (V.S.,M. I. i drugi)

Odluka donesena 24. 04. 2019.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Vanparnični postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3141/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 04. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 24. aprila 2019. godine, u predmetu broj AP-3141/17, rješavajući apelacije V. S. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i d), člana 63. stav (1) tačka d) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli V.S., Milorad Ilić, Dževada Đaltura, Dragan Đajić, Željko Janković, Branislav Tomašević, Lazar Bucalo, Siniša Đurđević, Danka Janković, Danko Pilipović, Miroslav Peulić, Ivica Boruta, Nenad Perušić, Sanja Raković, Branko Zvonar, Branko Krešić, Draško Bukša, Stojanka Savić, Stojan Ilić, Radovan Smiljanić, Radoslav Jorgić, Milorad Plavšić, Branislav Šipka, Saša Došen, Dragana Bojanić, Dijana Zvonar, Borka Đajić, Vinko Zrnić, Dragana Slavnić, Aleksa Radišić, Đuđo Mijatović, Sretko Radić, Dijana Kostrešević, Miladin Kostrešević, Jovo Guzijan, Zlatko Mihajlović, Radenko Peulić, Božana Vučković, Velibor Rudić, Slavica Čvoro, Mirko Mučalović, Milan Stupar, Mirjana Koljančić, Spasoja Petrić, Duško Ćorić, Predrag Tomić, Vlado Mamić, Borislav Pavlović, Dragana Grbić, Tomislav Dmitrović, Goran Vranješ, Mirko Batoz, Jelenko Kasalović, Ranko Jurišić, Milenko Goronjić, Veroslav Kecman, Pero Đurić, Marko Daničić, Goran Zgonjanin, Zoran Petrović, Saša Zekanović, Darko Bolta, Goran Velaula, Brane Jeftić, Vladimir Grujičić, Radovan Stojnić, Dragan Banjac, Miroslav Mamuza, Marinko Medarević, Slavko Švraka, Pero Trivković, Slavko Jovičić, Gojko Jovičić, Milorad Todorović, Zgorka Popić, Dario Mirić, Stanimir Majdančević, Drago Zimonjić, Nedeljko Kolović, Milivoje Golubović, Rajko Lazarević, Rado Krstić, Pero Mijatović, Mladen Lazić, Radoslav Kalajdžić, Slavko Stanković, Vidosav Vučinović, Dragan Petričević, Slaviša Popić, Mirko Bilalović, Milutin Šiljak, Milorad Bajić, Đorđo Kravljača, Stamenko Đukić, Tihomir Šaran, Snježana Đukić, Danica Vučinović, Daliborka Šaran, Jovan Vidaković, Pero Malinović, Vladan Vidaković, Zoran Milačak, Nebojša Stjepanović, Željko Simić, Zlatko Tomić, Sretko Ivković, Željko Milkić, Zlatko Čolić, Božo Nikolić, Zdravko Janjić, Slaviša Janjić, Ljubomir Kuzmić, Tošo Panić, Ozrenka Ivanović, Siniša Čolić, Alen Suvajac, Oliver Škrbić, Dragoljub Tomić, Drago Pejić, Branislav Lukić, Nedeljko Manojlović, Slobodan Dimitrić, Milan Radulović, Sreto Tanasić, Branislav Gavrić, Dragan Zeljaja, Goran Pejčić, Petar Petković, Igor Vasiljević, Jadranka Đuranović, Milorad Janić, Anđelko Grujičić, Desa Kajganić, Goran Bojinović, Dragan Radić, Zoran Bakanović, Obrad Marjanović, Predrag Bošnjak, Slavko Stjepanović, Dragan Bjelić, Radislav Zarić, Petar Stjepanović, Miroslav Peulić, Dragan Filipović, Dejan Filipović, Mirko Nikolić, Mitar Nikolić, Milenko Mitrović, Rade Petković, Boris Vidović, Rade Panić, Anđelko Antonić, Milka Nikolić, Goran Kazimirović, Darko Jović, Goran Glišić, Vlado Ubiparipović, Strajko Goronja, Niko Savić, Radenko Puškić, Božić Velibor, Duško Vasić, Tihomir Manojlović, Simo Gojković, Milenko Jovanović, Željko Starčević, Dragiša Kaišarević, Jasmin Mulasmajić, Dušan Đurđević, Milivoje Radulović, Mirko Gostić, Mile Starčević, Nikola Milačak, Svetislav Davidović, Zdravko Marković, Vaso Milanović, Sreto Jotić, Nenad Đorđević, Goran Ćirić, Branko Narić, Darko Radojčić, Slobodan Matić, Boro Pašalić, Milenko Božić, Zoran Lukić, Aleksandar Šarčević, Zoran Malinović, Sretko Đurić, Đorđe Gojković, Miroslav Mišić, Vojin Ćirić, Vedran Radić, Lazo Erić, Miroslav Mitrović, Goran Vukojević, Darko Tadić, Željko Vajić, Milan Savković, Zoran Anić, Dragomir Okolić, Dragan Urumović, Siniša Cvjetković, Slavko Božić, Mirko Milanović, Dragić Tripunović, Nebojša Kovačević, Dragan Šujić, Milenko Mršić, Drago Starčević, Momir Manojlović, Milka Ostojić, Slađana Božić, Nikolina Mitrović, Stojan Božičković, Goran Milanović, Pero Đuričić, Dejan Cvijanović, Vencislav Starčević, Milenko Đukić, Milenko Savković, Miloš Soldatović, Zvonko Petrović, Zoran Petrović, Radoslav Petrović, Zoran Đurić, Ilija Lepanović, Slaviša Simić, Milorad Marković, Mladen Kujundžić, Tedo Segdar, Vitomir Smiljanić, Vaso Milivojević, Miljan Karić, Željko Petrović, Željko Stojanović, Danilo Gojković, Predrag Miletić, Željko Topić, Srećko Ćuk, Žarko Starčević, Dragan Janković, Milačak Rodoljub, Duško Čakarević, Dragan Milošević, Radojka Stanarević, Siniša Prodanović, Ružica Vukeljić, Nada Stefanović, Miroslav Ilić, Slavojka Panić, Milan Kuzmić, Dobrila Jović, Nevenka Vasiljević, Brankica Stojanović, Maja Glišić, Sretenka Prešić, Mirjana Šaran, Vesna Blagojević, Jadranka Milačak, Predrag Jović, Nena Grubješić, Dragana Rekanović, Rajko Mitrović, Biljana Blagojević, Mira Vasić, Radmila Đekić, Vanja Todić, Ljubinka Radić, Snježana Ilić, Branislav Lukić, Svetlana Paničić, Danijela Jovičić, Janja Kuzmić, Mirjana Umičević, Saša Pejić, Aleksandar Đukanović, Slađana Stojaković, Ljubiša Tešanović, Branka Popović, Zdenko Stevanović, Dragan Todorović, Irena Vukeljić, Dejan Jovanović, Rada Mihajlović, Biljana Bukejlović, Biljana Bukejlović, Mladen Pančić, Goran Mastilović, Mara Stolica, Jadranka Blagojević, Siniša Šljivić, Tanja Nešić, Nada Kovačević, Miroslav Gajić, Olga Drobac, Novica Vidović, Željko Radić, Milomir Ninković, Dragoljub Nakić, Biljana Ilić, Boro Cvjetković, Nemanja Cvijanović, Zoran Jovanović, Todor Stjepanović, Milan Popović, Slaviša Jović, Mirko Manojlović, Aleksandar Kopanja, Cvjetko Udovčić, Sonja Barunović, Anka Đuranović, Mirela Ilić, Siniša Đurić, Goran Đuričić, Nebojša Bjelić, Dijana Vasiljević, A.Ć., Adil Zejnilović, Azem Šahinović, Nadina Dilberović, Mirko Kajkut, d.o.o. „I- CRNI“ Cazin, Enisa Alibalić, H.H., H.Dž., Brajko Husanović i HEMOFARM AD VRŠAC zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.

Obustavlja se postupak pokrenut apelacijom Edina Suljića zbog kršenja prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke redovnog suda u razumnom roku iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zato što je apelant odustao od apelacije.

OBRAZLOŽENJE

AP-3141/17

1. V. S. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Travnika, podnio je 25. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka radi zaštite prava iz radnog odnosa koji je u toku pred Općinskim sudom u Bugojnu, nakon što je Rješenjem Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 46 0 P 065072 16 Gž od 22. marta 2017. godine prvostepeno rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak. Apelant je 18. juna 1998. godine Općinskom sudu u Bugojnu podnio tužbu, nakon čega je u toku postupka doneseno više odluka na tri sudske instance, te je, predmetni postupak, prema stanju spisa, ponovo u toku pred Općinskim sudom u Bugojnu.

AP-4733/17

2. Milorad Ilić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Šipova, podnio je 15. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je prije podnošenja apelacije okončan Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 012708 15 Uvp od 2. avgusta 2017. godine. Apelant je 23. januara 2015. godine podnio zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 012708 13 U od 29. decembra 2014. godine, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak okončan Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. avgusta 2017. godine.

AP-1922/18

3. Dževad Đaltur i Edin Suljić (u daljnjem tekstu: prvoapelant i drugoapelant ili apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 30. marta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, po žalbi podnesenoj protiv Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 115419 17 P 2 od 19. februara 2017. godine. Apelanti su 26. oktobra 2009. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu u Sarajevu, radi isplate potraživanja iz radnog odnosa. U predmetnom postupku, Općinski sud u Sarajevu je donio Presudu od 18. maja 2011. godine, nakon čega je Kantonalni sud u Sarajevu, odlučujući po žalbi protiv prvostepene presude, donio Presudu broj 65 0 Rs 115419 11 Rsž od 23. decembra 2015. godine kojim je ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Općinski sud u Sarajevu, je u ponovnom postupku donio presudu od 19. feburara 2018. godine, protiv koje su podnesene žalbe, te je, prema stanju spisa, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

4. Pravni zastupnik je podneskom od 29. maja 2018. godine obavijestio Ustavni sud da u odnosu na drugoapelanta povlači apelaciju.

AP-937/19

5. Dragan Đajić, Željko Janković, Branislav Tomašević, Lazar Bucalo, Siniša Đurđević, Danka Janković, Danko Pilipović, Miroslav Peulić, Ivica Boruta, Nenad Perušić, Sanja Raković, Branko Zvonar, Branko Krešić, Draško Bukša, Stojanka Savić, Stojan Ilić, Radovan Smiljanić, Radoslav Jorgić, Milorad Plavšić, Branislav Šipka, Saša Došen, Dragana Bojanić, Dijana Zvonar, Borka Đajić, Vinko Zrnić, Dragana Slavnić, Aleksa Radišić, Đuđo Mijatović, Sretko Radić, Dijana Kostrešević, Miladin Kostrešević, Jovo Guzijan, Zlatko Mihajlović, Radenko Peulić, Božana Vučković, Velibor Rudić, Slavica Čvoro, Mirko Mučalović, Milan Stupar, Mirjana Koljančić, Spasoja Petrić, Duško Ćorić, Predrag Tomić, Vlado Mamić, Borislav Pavlović, Dragana Grbić, Tomislav Dmitrović, Goran Vranješ, Mirko Batoz, Jelenko Kasalović, Ranko Jurišić, Milenko Goronjić, Veroslav Kecman, Pero Đurić, Marko Daničić, Goran Zgonjanin, Zoran Petrović, Saša Zekanović, Darko Bolta, Goran Velaula, Brane Jeftić, Vladimir Grujičić, Radovan Stojnić, Dragan Banjac, Miroslav Mamuza, Marinko Medarević, Slavko Švraka, Pero Trivković, Slavko Jovičić, Gojko Jovičić, Milorad Todorović, Zgorka Popić, Dario Mirić, Stanimir Majdančević, Drago Zimonjić, Nedeljko Kolović, Milivoje Golubović, Rajko Lazarević, Rado Krstić, Pero Mijatović, Mladen Lazić, Radoslav Kalajdžić, Slavko Stanković, Vidosav Vučinović, Dragan Petričević, Slaviša Popić, Mirko Bilalović, Milutin Šiljak, Milorad Bajić, Đorđo Kravljača, Stamenko Đukić, Tihomir Šaran, Snježana Đukić, Danica Vučinović, Daliborka Šaran, Jovan Vidaković, Pero Malinović, Vladan Vidaković, Zoran Milačak, Nebojša Stjepanović, Željko Simić, Zlatko Tomić, Sretko Ivković, Željko Milkić, Zlatko Čolić, Božo Nikolić, Zdravko Janjić, Slaviša Janjić, Ljubomir Kuzmić, Tošo Panić, Ozrenka Ivanović, Siniša Čolić, Alen Suvajac, Oliver Škrbić, Dragoljub Tomić, Drago Pejić, Branislav Lukić, Nedeljko Manojlović, Slobodan Dimitrić, Milan Radulović, Sreto Tanasić, Branislav Gavrić, Dragan Zeljaja, Goran Pejčić, Petar Petković, Igor Vasiljević, Jadranka Đuranović, Milorad Janić, Anđelko Grujičić, Desa Kajganić, Goran Bojinović, Dragan Radić, Zoran Bakanović, Obrad Marjanović, Predrag Bošnjak, Slavko Stjepanović, Dragan Bjelić, Radislav Zarić, Petar Stjepanović, Miroslav Peulić, Dragan Filipović, Dejan Filipović, Mirko Nikolić, Mitar Nikolić, Milenko Mitrović, Rade Petković, Boris Vidović, Rade Panić, Anđelko Antonić, Milka Nikolić, Goran Kazimirović, Darko Jović, Goran Glišić, Vlado Ubiparipović, Strajko Goronja, Niko Savić, Radenko Puškić, Božić Velibor, Duško Vasić, Tihomir Manojlović, Simo Gojković, Milenko Jovanović, Željko Starčević, Dragiša Kaišarević, Jasmin Mulasmajić, Dušan Đurđević, Milivoje Radulović, Mirko Gostić, Mile Starčević, Nikola Milačak, Svetislav Davidović, Zdravko Marković, Vaso Milanović, Sreto Jotić, Nenad Đorđević, Goran Ćirić, Branko Narić, Darko Radojčić, Slobodan Matić, Boro Pašalić, Milenko Božić, Zoran Lukić, Aleksandar Šarčević, Zoran Malinović, Sretko Đurić, Đorđe Gojković, Miroslav Mišić, Vojin Ćirić, Vedran Radić, Lazo Erić, Miroslav Mitrović, Goran Vukojević, Darko Tadić, Željko Vajić, Milan Savković, Zoran Anić, Dragomir Okolić, Dragan Urumović, Siniša Cvjetković, Slavko Božić, Mirko Milanović, Dragić Tripunović, Nebojša Kovačević, Dragan Šujić, Milenko Mršić, Drago Starčević, Momir Manojlović, Milka Ostojić, Slađana Božić, Nikolina Mitrović, Stojan Božičković, Goran Milanović, Pero Đuričić, Dejan Cvijanović, Vencislav Starčević, Milenko Đukić, Milenko Savković, Miloš Soldatović, Zvonko Petrović, Zoran Petrović, Radoslav Petrović, Zoran Đurić, Ilija Lepanović, Slaviša Simić, Milorad Marković, Mladen Kujundžić, Tedo Segdar, Vitomir Smiljanić, Vaso Milivojević, Miljan Karić, Željko Petrović, Željko Stojanović, Danilo Gojković, Predrag Miletić, Željko Topić, Srećko Ćuk, Žarko Starčević, Dragan Janković, Milačak Rodoljub, Duško Čakarević, Dragan Milošević, Radojka Stanarević, Siniša Prodanović, Ružica Vukeljić, Nada Stefanović, Miroslav Ilić, Slavojka Panić, Milan Kuzmić, Dobrila Jović, Nevenka Vasiljević, Brankica Stojanović, Maja Glišić, Sretenka Prešić, Mirjana Šaran, Vesna Blagojević, Jadranka Milačak, Predrag Jović, Nena Grubješić, Dragana Rekanović, Rajko Mitrović, Biljana Blagojević, Mira Vasić, Radmila Đekić, Vanja Todić, Ljubinka Radić, Snježana Ilić, Branislav Lukić, Svetlana Paničić, Danijela Jovičić, Janja Kuzmić, Mirjana Umičević, Saša Pejić, Aleksandar Đukanović, Slađana Stojaković, Ljubiša Tešanović, Branka Popović, Zdenko Stevanović, Dragan Todorović, Irena Vukeljić, Dejan Jovanović, Rada Mihajlović, Biljana Bukejlović, Biljana Bukejlović, Mladen Pančić, Goran Mastilović, Mara Stolica, Jadranka Blagojević, Siniša Šljivić, Tanja Nešić, Nada Kovačević, Miroslav Gajić, Olga Drobac, Novica Vidović, Željko Radić, Milomir Ninković, Dragoljub Nakić, Biljana Ilić, Boro Cvjetković, Nemanja Cvijanović, Zoran Jovanović, Todor Stjepanović, Milan Popović, Slaviša Jović, Mirko Manojlović, Aleksandar Kopanja, Cvjetko Udovčić, Sonja Barunović, Anka Đuranović, Mirela Ilić, Siniša Đurić, Goran Đuričić, Nebojša Bjelić i Dijana Vasiljević (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Milica Cvijanović, Branislav Cvijanović i Vladimir Cvijanović advokati iz Banjaluke, podnijeli su 4. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Okružnim sudom u Doboju po žalbenom postupku na prvostepenu Presudu Osnovnog suda u Doboju broj 85 0 Rs 034035 13 Rs od 26. juna 2018. godine. Apelanti su 31. decembra 2012. godine podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Doboju, radi zaštite prava iz radnog odnosa, naplate potraživanja koja se odnose na troškove regresa, toplog obroka i prevoza. U toku postupka donesena je prvostepena presuda, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Okružnim sudom u Doboju. AP-1012/19

6. A. Ć. (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Ante Čulo, advokat iz Tomislavgrada, podnio je 6. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Livnu kao predmet boj 68 0 V 006196 18 V 3. “Elektroprenos BiH“ a.d. Banjaluka, Operativno područje Mostar je 20. oktobra 2006. godine podnio prijedlog Općini Tomislavgrad da se utvrdi trajno pravo služnosti. Služba za geodetske i imovinsko-prave poslove Općine Tomislavgrad je 2008. godine poslala spis Općinskom sudu u Livnu zbog određivanja naknade za ustanovljavanje trajnog prava služenosti, te je Općinski sud u Livnu po prijemu (26. novembar 2008. godine) predmet registrao pod brojem 68 0 V 006196 08 V, kasnije ga je presignirarao u broj 68 0 V 006196 17 V 2, a sada se vodi kao predmet broj 68 0 V 006196 18 V 3, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Općinskim sudom u Livnu. AP-1036/19

7. Adil Zejnilović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Lukavca, podnio je 8. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Lukavcu kao predmet broj 126 0 P 182847 15 P. Apelant je 28. decembra 2015. godine tužbom pokrenuo postupak, te je, prema stanju spisa, postupak u toku pred Općinskim sudom u Lukavcu. AP-1179/19

8. Azem Šahinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Hamdija Veladžić advokat iz Bihaća, podnio je 13. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom Sarajevu kao predmet broj 65 0 Rs 188991 11 Rs. Apelant je 1. novembra 2010. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Bihaću, radi poništenja odluke o otkazu ugovora o radu, vraćanja na posao, kao i isplate naknade plaće. Rješenjem broj 17 0 Rs 025851 10 Rs od 27. januara 2011. godine Općinski sud u Bihaću se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i spis je dostavljen 9. marta 2011. godine Općinskom sudu u Sarajevu na dalje postupanje. Općinski sud u Sarajevu je 12. septembra 2012. godine donio presudu broj 65 0 Rs 188991 11 Rs, nakon čega je Kantonalni sud u Sarajevu, rješavajući po žalbama apelanta i tužene izjavljenim protiv navedene prvostepene presude, 17. juna 2016. godine donio rješenje broj 65 0 Rs 188991 12 Rsž, kojim je uvažio žalbu apelanta, ukinuo osporavanu odluku i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Općinski sud u Sarajevu je 18. maja 2017. godine, povodom postavljenog zahtjeva apelanta i dostavljenog podneska, donio rješenje broj 65 0 Rs 188991 17 Rs 2 kojim je odbio prijedlog apelanta istaknut na pripremnom ročištu 24. aprila 2017. godine i podneskom od 12. maja 2017. godine za konstatovanje pravosnažnosti i izvršnosti stava I i II presude tog suda od 12. septembra 2012. godine kao i prigovor presuđene stvari. Rješavajući po žalbi apelanta izjavljenoj protiv navedenog rješenja od 18. maja 2017. godine, Kantonalni sud u Sarajevu je 11. septembra 2018. godine donio rješenje broj 65 0 Rs 188991 17 Rsž kojim je izjavljenu žalbu apelanta odbio i potvrdio je prvostepeno rješenje. Prema stanju spisa, postupak u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.

AP-1184/19

9. Nadina Dilberović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 14. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, po žalbi protiv presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 423926 14 P od 11. aprila 2016. godine. Apelantica je 3. aprila 2014. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Sarajevu protiv tužene Općine Novo Sarajevo radi naknade štete. Tokom postupka donesena je prvostepena presuda te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

AP-1213/19

10. Mirko Kajkut (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Zoran Opačić, advokat iz Banjaluke, podnio je 14. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka pred Osnovnim sudom u Banjaluci u predmetu broj P-83973. Predmetni postupak je pokrenut 13. aprila 2010. godine podnošenjem tužbe protiv apelanta. U toku postupka je donesena prvostepena presuda, koja je ukinuta od strane drugostepenog suda, pa je predmetni postupak, prema stanju spisa, u toku pred Osnovnim sudom u Banjaluci.

AP-1223/19 11.d.o.o. „I-CRNI“ Cazin (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nijaz Hadžalić advokat iz Cazina, podnio je 14. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Općinskim sudom u Cazinu kao predmet broj 20 0 Rs 007700 17 Rs 2. Apelant je pravni slijednik društva d.d. „TOP 25 MAJ“ Cazin. Tužitelj je kod Općinskog suda u Cazinu protiv prednika apelanta 8. novembra 1999. godine pokrenuo postupak radi isplate naknade plaća. Postupak se vodio pred Općinskim sudom u Cazinu pod brojem Pr-55/99, zatim kao broj 20 0 Rs 007700 99 Rs, a danas pod brojem 20 0 Rs 007700 17 Rs 2, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Općinskim sudom u Cazinu.

AP-1279/19

12. Enisa Alibalić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzle, podnijela je 20. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Kantonalnim sudom u Tuzli po izjavljenoj žalbi na presudu Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 205320 14 Rs od 2. aprila 2015. godine. Apelantica je 12. juna 2014. godine Općinskom sudu u Tuzli podnijela tužbu radi isplate razlike plate. Općinski sud je donio prvostepenu presudu, protiv koje je tužena 16. aprila 2015. godine izjavila žalbu, te je prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.

AP-1299/19

13. H. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 22. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Kantonalnim sudu u Tuzli povodom zahtjeva za donošenje dopunske presude. Apelant je 2. decembra 2010. godine tužbom pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Tuzli protiv tuženih Grada Tuzla i SE Sarajka d.o.o. Živinice, radi naknade štete. U toku postupka Općinski sud je u Tuzli je donio presudu broj 32 0 P 046654 16 P 3 od 23. januara 2017. godine protiv koje presude je apelant uložio žalbu Kantonalnom sudu u Tuzli koji je donio Presudu broj 32 0 P 046654 17 Gž 3 od 7. novembra 2017. godine. Apelant je Kantonalnom sudu u Tuzli podnio zahtijev za donošenje dopunske presude, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.

AP-1331/19

14. H. Dž. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzle, koju zastupa Minka Pašić advokat iz Tuzle, podnijela je 22. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli kao predmet broj 32 0 P 289683 17 Gž. Apelantica je 27. novembra 2011. godine Općinskom sudu u Tuzli podnijela tužbu protiv tuženog Lido Osiguranje d.d. Sarajevo radi naknade štete. U toku prvostepenog postupka tuženi Lido Osiguranje d.d. Sarajevo je otišao u postupak likvidacije te je na mjesto dotadašnjeg tuženog stupio njegov sljednik Lido Osiguranje d.d. Sarajevo u likvidaciji. Općinski sud u Tuzli je donio presudu broj 32 0 P 110722 14 P 2 od 11. avgusta 2014. godine, protiv koje je tuženi izjavio žalbu koju je Kantonalni sud u Tuzli presudom broj 32 0 P 110722 14 Gž od 7. juna 2016. godine odbio kao neosnovanu te prvostepenu presudu potvrdio. U nastavku postupka apelantica je 9. novembra 2016. godine Općinskom sudu u Tuzli podnijela tužbu protiv Zaštitnog fonda u Federaciji Bosne i Hercegovine Vogošća, te je Općinski sud u Tuzli donio presudu broj 32 0 P 289683 16 P od 4. jula 2017. godine, protiv koje presude je tuženi izjavio žalbu, te je prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.

AP-1336/19

15. Brajko Husanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića, kojeg zastupa Haris H. Salkanović advokat iz Živinica, podnio je 22. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli kao predmet broj 127 0 Rs 057552 17 Rsž. Apelant je 6. maja 2015. godine Općinskom sudu u Banovićima podnio tužbu protiv tuženog „ELEKTROREMONT“ d.d. Banovići radi naplate potraživanja iz radnog odnosa. U toku postupka Općinski sud u Banovićima je donio Presudu broj 127 0 Rs 057552 15 Rs od 6. decembra 2016. godine, protiv koje je tuženi 23. decembra 2016. godine uložio žalbu, te je, prema stanju u spisu, postupak u toku pred Kantonalnim sudom u Tuzli.

AP-1383/19

16. HEMOFARM AD VRŠAC (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Dalibor O. Pejaković advokat iz Banjaluke, podnio je 26. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja postupka koji je u toku pred Okružnim sudom u Banjaluci po prijedlogu za donošenjem dopunske odluke o troškovima postupka u Presudi Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 036748 16 Rsž 2 od 29. septembra 2016. godine. Tužitelj (S.M.) je 21. aprila 2005. godine Osnovnom sudu u Banjaluci podnio tužbu protiv apelanta. U toku postupka doneseno je više odluka na dvije instance, te je, prema stanju spisa, predmetni postupak u toku pred Okružnim sudom u Banjaluci po apelantovom prijedlogu za donošenjem dopunske odluke.

17. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zbog toga što redovni sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku. Pojedini apelanti su naveli da su iz istog razloga prekršena i neka druga ustavna prava.

18. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e) i člana 63. stav (1) tačka d) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;» Član 63. stav (1) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud će donijeti odluku kojom obustavlja postupak o zahtjevu/apelaciji kada je u toku postupka:

d) podnositelj zahtjeva/apelacije odustao od zahtjeva/apelacije;

19. Ustavni sud prvenstveno konstatira da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku od strane redovnih sudova u postupcima koji su pred njima u toku, kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

20. Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih nakon 10. maja 2017. godine) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Pored toga, Ustavni sud je zaključio da „zbog toga što nadležna javna vlast još nije pronašla adekvatan način da riješi ovaj očigledan problem na koji Ustavni sud godinama ukazuje, zatim zbog ograničene ustavne mogućnosti Ustavnog suda da odredi konkretne mjere ubrzanja u svakom konkretnom predmetu, ali i zbog stalnog povećanja broja apelacija koje se odnose na pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka, djelotvornost apelacije, kao pravnog lijeka koji je po ovom pitanju jedini dostupan apelantima, ozbiljno je dovedena u pitanje u smislu stvarnog i efikasnog okončanja sudskih postupaka, kako bi se suštinski ispunili zahtjevi suđenja u razumnom roku. Imajući sve ovo u vidu, Ustavni sud smatra da postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav

1. Evropske konvencije“.

21. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede i određivanje naknade apelantima zbog kršenja ustavnih prava, već je naložio preduzimanje adekvatnih mjera s ciljem izvršenja ove odluke. Tako je zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirao VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa, koji su ove mjere dužni izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od prijema odluke Ustavnog suda.

22. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Evropski sud za ljudska prava. Ustavni sud potsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Evropskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.

23. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.

24. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio da umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Bosni i Hercegovini u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.

25. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.

26. Ustavni sud je, razmatrajući posljednji Izvještaj o izvršenju odluka na sjednici održanoj 17. jula 2018. godine, konstatovao da su nadležni sudovi i organi u većini predmeta poduzeli radnje u skladu sa nalogom iz predmetnih odluka (nadležni sudovi u većini slučajeva okončali predmete, nadležne Vlade isplatile nematerijalnu štetu, poduzete druge radnje u cilju otklanjanja sistemskog kršenja prava na suđenje u razumnom roku). S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je dopisom od 1. decembra 2017. godine obavijestila Ustavni sud o radnjama koje je poduzela u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je Vlada FBiH na sjednici od 13. jula 2017. godine razmatrala Informaciju o statusu izvršenja odluka Ustavnog suda i tom prilikom donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila federalna ministarstva da, u cilju izvršenja odluka Ustavnog suda iz kojih proizilaze obaveze izmjene zakonodavstva u određenoj oblasti, u okviru svojih nadležnosti hitno predlože izmjene zakona u skladu sa stavovima izraženim u odlukama. Dalje, iz dopisa Federalnog ministarstva pravde proizilazi da se provođenje predmetne odluke može razmatrati samo po pitanju normativnog aspekta uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek, kao i da treba zauzeti stav o načinu uvođenja prava na djelotvorni pravni lijek po pitanju dužine trajanja postupka pred sudom. Federalno ministarstvo pravde ističe da, pravo na djelotvoran pravni lijek podrazumijeva i nadoknadu štete koja bi se morala finansirati iz budžeta onog nivoa vlasti iz kojeg se finansira sud na koji se povreda odnosi (uglavnom kantonalni budžet) što za donošenje novog zakonskog rješenja predstavlja veliki problem, te smatra da je neophodno formirati Stručno radno tijelo koje bi zauzelo jedinstven stav u rješavanju ovog pitanja, obzirom na veliki broj subjekata koji su uključeni u izvršenje odluka Ustavnog suda. Također, VSTV BiH je dopisom od 14. decembra 2017. godine obavijestilo Ustavni sud o radnjama koje je poduzelo u skladu sa nalogom iz predmetne odluke. U dopisu je navedeno da je formirana radna grupa za izvršenje odluka Ustavnog suda u vezi sa kršenjem prava na suđenje u razumnom koja ima zadatak da razmatra pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda kojima je VSTV BiH naloženo poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti, kao i predlaganje mjera Vijeću koje je potrebno poduzeti u cilju izvršenja naloga Ustavnog suda. Osim toga, u dopisu je navedeno da je VSTV BiH, u skladu sa navedenim planom, poslalo dopis predsjednicima sudova da prioritetno poštuju rokove Ustavnog suda u rješavanju predmeta u kojima je podnesena apelacija, te je istaknuto da će VSTV BiH kao i do sada nastaviti da kontinuirano prati rješavanje predmeta u sudovima prema njihovoj starosti, kao i implementaciju Akcionog plana za ubrzavanje sudskih postupaka i sprečavanje daljeg kršenja prava stranaka na rješavanje predmeta u razumnom roku. Prema izvještaju VSTV od 20. jula 2018. godine, u periodu od 01. januara. Do 30. juna 2018. godine sudovi u Bosni i Hercegovini su riješili 98.289 najstarijih predmeta, realizirajući tako, u prvih šest mjeseci ove godine, 60% predmeta predviđenih planom rješavanja za 2018. godinu. U tekućoj godini, planom je predviđeno da se riješi 164.823 najstarijih predmeta. U ovom izvješaju je također navedeno da Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV redovno vrši praćenje procesa rješavanja predmeta u okviru planova rješavanja predmeta. Svi sudovi u Bosni i Hercegovni imaju obavezu da sačine plan rješavanja predmeta u skladu sa odredbama Uputstva za izradu planova za rješavanje predmeta, koje je usvojeno na sjednici VSTV održanoj 21. i 22. januara 2015. godine. Zahvaljujući angažmanu VSTV i sudova, te podršci donatora, došlo je do smanjenja broja starih neriješenih predmeta, što je značajno doprinijelo povećanju efikasnosti sudova, a samim tim i pravosuđa u cjelini. Implementacija ove aktivnost je počela 2010. godine u okviru Projekta podrške pravosuđu financiranom iz sredstava IPA 2009 i IPA 2010 Evropske unije, a nastavljena je u okviru Projekta unapređenja efikasnosti pravosuđa kojeg financiraju Kraljevina Norveška i Kraljevina Švedska. Od 2010. godine do danas sudovi su u okviru planova riješili 905.333 najstarija predmeta, što je, u velikoj mjeri, uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. U saopćenju VSTV za javnost od 29. augusta 2018. godine, navedeno je da je u Bosni i Hercegovini potrebno 25 posto sudija više nego što ih ima danas, a na osnovu kalkulacije potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Kalkulacija je izvedena na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda. Kalkulacija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta potrebno 14 posto više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji, odnosno 25 posto redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti ovih pozicija u sudovima. Također, za brže smanjenje broja neriješenih predmeta tzv. zaostataka potrebna su i određena povećanja broja dodatnih sudija. Rezultate kalkulacije VSTV je dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u Bosni i Hercegovini, kako bi se poduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.

27. Ustavni sud podsjeća da je u proteklom periodu, putem svojih odluka donesenih u okviru apelacione nadležnosti, značajno uticao na to da se problem donošenja odluka redovnih sudova u razumnom roku općenito počne efikasnije rješavati i da u tom pravcu postoje relevanti pokazatelji napretka. Također, ekspeditivnije su okončani pojedinačni postupci pred redovnim sudovima u kojima je Ustavni sud razmatrao pitanje donošenja odluke u razumnom roku.

28. Međutim, činjenica je da je i nakon donošenja navedenih odluka i mjera preduzetih od strane navedenih subjekata Ustavni sud i dalje suočen sa izuzetno velikim brojem zahtjeva da ispituje nove konkretne istovrsne slučajeve (u 2018. godini je Ustavni sud primio preko 1700 novih ovakvih predmeta). To jasno ukazuje da poduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, pogotovo što nije uspostavljen djelotvoran pravni lijek na koji je Ustavni sud ukazao u svojim odlukama, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud ističe da svaka osoba unutar određene skupine u načelu je ovlaštena podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja osnovanih ali istovremeno pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada i Ustavnog suda i redovnih sudova. Naime, i pored donošenja i realizovanja planova rješavanja zaostalih predmeta od strane redovnih sudova, oni ostaju u obavezi prioriteteno rješavati predmete u postupcima u kojima je Ustavni sud utvrdio kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Ovakva situacija redovnim sudovima otežava efikasnu realizaciju donesenih planova i generiše nove predmete pred Ustavnim sudom. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba poduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih osoba, a ne samo podnositelja zahtjeva.

29. Ustavni sud naglašava kako je svjestan da je u okviru domaćeg pravnog sistema podnošenje apelacije u slučajevima dugotrajnosti sudskih postupaka trenutno jedini djelotvoran pravni lijek. Međutim, pravo na djelotvoran pravni lijek također odražava ključnu ulogu koju domaći pravosudni sistem ima u ustavnom sistemu i sistemu Evropske konvencije kada se preventivne mjere pokažu neadekvatnim. U tom smislu, potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina, osim obaveze da osigura postojanje djelotvornih pravnih lijekova u svjetlu prakse Ustavnog suda i Evropskog suda, ima i opću obavezu da riješi probleme koji su u osnovi povreda utvrđenih u odlukama Ustavnog suda. Ponovna masovna pojava sličnih predmeta pred Ustavnim sudom, nakon što su odlukama tog suda (posebno navedenim pilot/načelnim odlukama), date indikacije u pogledu općih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se izbjegle buduće povrede, općenito ukazuje na propust da se na domaćem nivou uspostavi djelotvoran pravni lijek. Od ključne je važnosti da Bosna i Hercegovina izvršava odluke Ustavnog suda u cjelosti i u utvrđenom roku. U suprotnom, kada nije osiguran djelotvoran pravni lijek građani su sistematski primorani da se obraćaju Ustavnom sudu zbog pitanja koje bi se moralo prije svega rješavati pred drugim organima u okviru domaćeg pravosudnog sistema. Dakle, na ovaj način se slabi sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen apelacionom nadležnosti Ustavnog suda, jer se ovaj sud opterećuje prekomjernim brojem apelacija, podnesenim zbog pitanja koje bi se moralo efikasno rješavati drugim odgovarajućim pravnim lijekom.

30. Ustavni sud je, 25. oktobra 2018. godine, dobio informaciju od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine o poduzetim koracima u cilju uspostave djelotvornog pravnog lijeka u domaćem pravnom sistemu u pogledu zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku. U ovoj informaciji je, između ostalog, navedeno da je to ministarstvo, cijeneći inicijativu VSTV i zaključak Vijeća ministara BiH, uputilo poziv nadležnim institucijama svih niovoa vlasti (VSTV, entiteska ministarstva pravde, Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, Sud BiH, entitetski vrhovni sudovi, Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH) da imenuju predstavnike za rad u radnoj skupini koja bi trebalo da izradi prijedlog zakonskih odredaba za sprječavanje kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Radna skupina je kompletirana i u oktobru mjesecu 2018. godine je doneseno rješenje o njenoj uspostavi. Ministrasvo je istaklo uvjerenje da će njen rad polučiti jasna i usaglašena zakonska rješenja koja će spriječiti pretjerano duge sudske postupke i nedostatak pravnog lijeka.

31. Za Ustavni sud je nesporno da kršenje prava na pravično suđenje zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, kod zainteresovanih stranaka u postupku može za posljedicu imati i nastanak jednog vida nematerijalne štete, a time i potrebu kompenzacije takve štete odgovarajućom naknadom. Ustavni sud je u svojim Pravilima utvrdio da može odrediti naknadu nematerijalne štete samo u odlukama kojima usvaja apelacije. Međutim, Ustavni sud smatra da se prije svega, mora imati u vidu činjenica da su relevantni subjekti u svim segmentima javne vlasti napravili korake ka stvaranju uslova za postupanje redovnih sudova u razumnom roku ali da za efektivne rezultate tih mjera treba određeni vremenski period. Zatim, da nadležno tijelo VSTV redovno prati realizaciju planova za rješavanje predmeta od strane redovnih sudova i da redovni sudovi postupaju po tim planovima. Stoga, Ustavni sud zaključuje da bi bilo nesvrsishodno da nastavi odlučivati u novim pojedinim predmetima ove vrste i nalagati redovnim sudovima žurno postupanje u tim predmetima jer bi to stvaralo njihovu obavezu da postupaju mimo navedenih planova rješavanja predmeta, generisalo nove postupke pred Ustavnim sudom i drugim sudovima, te općenito ne bi vodilo ka efektivnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno otklanjanju posljedica njihovog kršenja.

32. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je potrebno ostaviti dodatni rok od jedne godine svim navedenim subjektima za potpuno i efektivno izvršenje mjera sistemskog karaktera koje se preduzimaju i koje je još potrebno preduzeti. Do isteka ovog roka Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje dugotrajnosti sudskih postupaka koji su u toku u Bosni i Hercegovini.

33. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje kršenja prava na donošenje odluka u razumnom roku u predmetima koji u vrijeme podnošenja aplecija nisu bili okončani pred redovnim sudovima, te da nema osnova za ponovno odlučivanje sve do isteka roka ostavljenog navedenim subjektima za preduzimanje naloženih mjera. Nakon isteka ovoga roka Ustavni sud će razmotriti izvršenje naloga iz svojih odluka (vidi odluka Ustavnog suda, broj AP 1356/17 od 6. novembra 2018. godine dostupna na www.ustavnisud.ba i presuda Evropskog suda za ljudska prava Byrmach protiv Ukrajine od 12. oktobra 2017. godine).

34. Ustavni sud će na odgovarajući način obavijestiti apelante o svim bitnim promjenama vezanim za ove predmete.

35. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

36. U odnosu na drugoapelanta, Ustavni sud zapaža da je taj drugoapelant odustao od apelacije. Imajući u vidu odredbu člana 63. stav (1) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će Ustavni sud donijeti odluku kojom obustavlja postupak kada je apelant odustao od apelacije, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

37. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3141/17 (V.S.,M. I. i drugi) | Sudska praksa | Aktio