Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5133/17 (B. B.)

Odluka donesena 24. 04. 2019.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5133/17

Apelacija

Odluka o meritumu

24. 04. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 24. travnja 2019. godine, u predmetu broj AP 5133/17, rješavajući apelaciju Bore Brestovca, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neutemeljena apelacija Bore Brestovca podnesena zbog nepoštovanja standarda okončanja u razumnom roku izvršnog postupka pred Općinskim sudom u Tuzli u predmetu broj 32 0 P 048250 17 I 2 kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1.

Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Boro Brestovac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Zajednički odvjetnički ured Gorana Jezdića i Vlade Matuzovića iz Tuzle, podnio je 7. prosinca 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog duljine trajanja izvršnog postupka u predmetu Općinskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 32 0 P 048250 17 I 2.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 1. veljače 2018. i 18. ožujka 2019. godine da dostavi odgovore na apelaciju.

3. Općinski sud je odgovore na apelaciju dostavio 15. veljače 2018. i 27. ožujka 2019. godine. III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacijskih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je 15. ožujka 2013. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje na temelju pravomoćne i izvršne presude radi vraćanja na posao i naplate potraživanja iz radnog odnosa u određenom iznosu, zabilježbom izvršenja u zemljišnim knjigama, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nekretnine označene u prijedlogu za izvršenje i zapljenom, procjenom i prodajom svih pokretnih stvari u vlasništvu „Remontmontaže“ d.d. Tuzla (u daljnjem tekstu: izvršenik).

6. Podneskom od 1. srpnja 2013. godine apelant je urgirao postupanje Općinskog suda.

7. Rješenjem o izvršenju Općinskog suda broj 32 0 P 048250 13 I od 28. kolovoza 2013. godine određeno je predmetno izvršenje, te je izvršena zabilježba izvršenja u zemljišnim knjigama na nekretninama i pokretnim stvarima izvršenika.

8. Popis pokretnih stvari izvršenika izvršen je 22. siječnja 2014. godine.

9. Zaključkom o prodaji od 5. veljače 2014. godine određena je prodaja popisanih pokretnih stvari za 28. veljače 2014. godine.

10. Podneskom od 25. veljače 2014. godine apelant je od Općinskog suda zatražio da se izvršni postupak odloži jer je s izvršenikom postigao sporazum o načinu i roku isplate duga. Općinski sud je rješenjem od 24. ožujka 2014. godine odložio izvršenje do 31. kolovoza 2014. godine.

11. Apelant je 14. travnja 2014. godine podnio prijedlog Općinskom sudu da nastavi izvršni postupak i zakaže ročište za prodaju popisanih pokretnih stvari jer izvršenik nije postupio po zaključenom sporazumu, nakon čega je Općinski sud zaključkom od 11. lipnja 2014. godine nastavio predmetni izvršni postupak, a 16. srpnja 2014. godine dostavio zaključak Poreznoj upravi kako bi se izvršila prijava potraživanja na popisanim stvarima izvršenika.

12. Porezna uprava je 29. srpnja 2014. i 12. siječnja 2015. godine dostavila prijave potraživanja, nakon čega je Općinski sud utvrdio, na temelju rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate Porezne uprave od 8. srpnja 2010. i 27. siječnja 2011. godine, da postoji prioritet u naplati potraživanja u odnosu na naplatu apelantovih potraživanja na popisanim pokretnim stvarima, o čemu je 16. siječnja 2015. godine sačinio službenu zabilješku.

13. Rješenjem od 20. veljače 2015. godine prekinut je izvršni postupak jer je Rješenjem Općinskog suda broj 32 0 Sp 211256 14 Sp od 8. listopada 2014. godine pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad imovinom izvršenika.

14. Na temelju ugovora zaključenog između izvršenika i „Binga“ d.o.o. Tuzla, kao vlasnik nekretnina koje su predmet izvršnog postupka upisan je „Bingo“ d.o.o. Tuzla, koji je 15. kolovoza 2016. godine uložio prigovor treće osobe u kojem je navedeno da je izvršenje na predmetnim nekretninama nedopušteno.

15. Rješenjem Općinskog suda broj 32 0 Sp 211256 14 St od 25. svibnja 2015. godine odbijen je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, nakon čega je, na apelantov prijedlog od 12. svibnja 2017. godine, Općinski sud Rješenjem broj 32 0 P 048250 17 I 2 od 13. prosinca 2017. godine nastavio izvršni postupak izvršenjem na nekretninama izvršenika, te je zaključkom od 2. veljače 2018. godine uputio treću osobu („Bingo“ d.o.o. Tuzla) na parnični postupak.

16. Radi jedinstvene provedbe izvršenja na nekretninama izvršenika Općinski sud je donio rješenje o spajanju postupka kojim je izvršio spajanje konkretnog predmeta s drugim predmetom Općinskog suda.

17. Općinski sud je 18. svibnja 2018. godine održao ročište na kojem je odredio vještačenja po vještacima građevinske i geodetske struke, a kako bi se utvrdila vrijednost nekretnine izvršenika koja je predmet prodaje.

18. Nakon što su vještaci geodetske i građevinske struke dostavili nalaz, Općinski sud je 11. rujna 2018. godine održao ročište u povodu prigovora izvršenika na utvrđenu vrijednost nekretnine od strane vještaka građevinske struke. Na navedenom ročištu apelant je odustao od prigovora na nalaz vještaka građevinske struke, te je uz suglasnost izvršenika predložio odlaganje izvršnog postupka na rok od 30 dana, a radi pokušaja sporazumnog rješenja spora.

19. Općinski sud je rješenjem od 11. rujna 2018. godine, na suglasan prijedlog stranaka, odložio predmetno izvršenje do 11. listopada 2018. godine.

20. Podneskom od 9. listopada 2018. godine apelant je predložio da Općinski sud nastavi postupak i zakaže ročište za prodaju nekretnine.

21. Općinski sud je zaključkom od 19. listopada 2018. godine zakazao prvo ročište za prodaju nekretnine izvršenika za 28. studenog 2018. godine. Na održanom ročištu nije bilo ponuđača zainteresiranih za kupnju predmetne nekretnine, te je ročište proglašeno neuspješnim.

22. Općinski sud je zaključkom od 14. prosinca 2018. godine zakazao drugo ročište za prodaju nekretnine izvršenika za 17. siječnja 2019. godine. Na održanom ročištu nije bilo ponuđača zainteresiranih za kupnju predmetne nekretnine, te je ročište proglašeno neuspješnim.

23. Općinski sud je zaključkom od 21. siječnja 2019. godine zakazao treće ročište za prodaju nekretnine izvršenika za 19. veljače 2019. godine. Na održanom ročištu apelant i izvršenik su predložili ponovno odlaganje izvršenja do 4. ožujka 2019. godine radi pokušaja mirnog rješavanja spora.

24. Podneskom od 27. veljače 2019. godine apelant je predložio da Općinski sud nastavi izvršni postupak, nakon čega je Općinski sud zaključkom od 19. ožujka 2019. godine zakazao treće ročište za prodaju nekretnine izvršenika za 8. travnja 2019. godine.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

25. Apelant smatra da mu je zbog duljine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje, odnosno pravo na pristup sudu, kao jedan od elemenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelant ističe da sud nije izvršio pravomoćnu presudu u razdoblju duljem od četiri godine, te da nije poduzimao „bilo koju ozbiljnu radnju“ s ciljem provedbe izvršenja. Apelant predlaže da Ustavni sud usvoji predmetnu apelaciju, te da mu se zbog duljine trajanja predmetnog postupka isplati nematerijalna šteta.

b) Odgovori na apelaciju

26. Općinski sud je naveo kronologiju predmetnog izvršnog postupka koja je detaljno navedena u činjeničnom dijelu ove odluke i istaknuo da radnje nadležnih pravosudnih institucija nisu ni u kojem slučaju dovele u pitanje pravično suđenje, niti pravnu sigurnost apelanta, te da se djelovalo u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom, kao i njezinim protokolima. V.Relevantni propisi

27. Zakon o ovršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravak, 33/06, 39/06 – ispravak, 39/09, 74/11 – odluka USBiH, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16 i 55/18 – rješenje USBiH), čije relevantne odredbe glase:

Članak 5.

Žurnost i redoslijed postupanja (1) U postupku ovrhe sud je dužan postupati žurno.

(2) Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je zaprimio, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti zahtijevaju drugačije postupanje.

Članak 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan o prijedlogu za ovrhu odlučiti u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Članak 64.

Dovršenje ovrhe Postupak ovrhe smatra se okončanim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnog prijedloga, sprovedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.

VI.Dopustivost

28. U skladu sa člankom VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

29. U skladu sa člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku koji je koristio.

30. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa člankom 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Predmetna apelacija se odnosi na duljinu trajanja izvršnog postupka. U svezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te je dužnost države organizirati svoj pravni sustav tako da omogući sudovima povinovati se zahtjevima i uvjetima Europske konvencije. Također, Ustavni sud je kontinuirano ukazivao da u Bosni i Hercegovini, konkretno u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji učinkovito pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3060/06 od 26. veljače 2009. godine, točka 12. i Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2318/16 od 7. ožujka 2017. godine, toč. 23.-24. s daljnjim referencama, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da su apelacije koje su podnesene u odnosu na izvršne postupke koji nisu učinkovito okončani, dopustive po članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda.

31. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neutemeljena.

32. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti.

VII.Meritum

33. Apelant smatra da mu je zbog duljine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

34. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke. [...]

35. Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela

36. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Europskog suda i Ustavnog suda, razumnost duljine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Europskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Europski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. veljače 2007. godine, stavak 26.).

37. U svezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obvezu organizirati sustav za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigurati njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Europski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.) Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Europskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84.-86., 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražitelja izvršenja, već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Razdoblje koje treba uzeti u obzir

38. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio prijedlog za izvršenje 15. ožujka 2013. godine, te da je, prema stanju spisa, predmetni postupak pred Općinskim sudom u tijeku. Međutim, Ustavni sud zapaža da je rješenjem Općinskog suda od 20. veljače 2015. godine izvršni postupak prekinut i da je rješenjem Općinskog suda od 13. prosinca 2017. godine nastavljen po apelantovom prijedlogu od 12. svibnja 2017. godine. Dakle, prekid izvršnog postupka je trajao dvije godine i nešto više od devet mjeseci. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da za vrijeme prekida postupka rokovi ne teku, odnosno da se za vrijeme prekida postupka ne mogu poduzimati nikakve procesne radnje. Dakle, Ustavni sud zapaža da relevantno razdoblje koje treba uzeti u obzir prilikom razmatranja duljine predmetnog postupka jeste razdoblje od oko tri godine i tri mjeseca.

Analiza duljine trajanja izvršnog postupka

39. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu žurne prirode. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je tijekom postupka došlo do promjene vlasnika na nekretnini koja je predmet izvršnog postupka, da je došlo do pokretanja prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad imovinom izvršenika, te da je rađeno vještačenje nekretnine koja je predmet prodaje u izvršnom postupku. U svezi s tim, Ustavni sud zaključuje da se radi o složenom postupku.

40. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud nalazi da je apelant tri puta tražio od Općinskog suda da se izvršni postupak odloži, čime je doprinio duljini trajanja predmetnog postupka. Osim toga, Ustavni sud zapaža, a kako to proizlazi iz odgovora Općinskog suda, da je 20. veljače 2015. godine izvršni postupak prekinut jer je pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad imovinom izvršenja, te da je 25. svibnja 2015. godine prijedlog za otvaranje stečajnog postupka odbijen, dok je apelant 12. svibnja 2017. godine predložio Općinskom sudu da nastavi izvršni postupak.

41. U odnosu na ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud primjećuje da je ovaj sud donio rješenje kojim je odredio predloženo izvršenje u roku od nešto više od pet mjeseci od podnošenja prijedloga za izvršenje. Ustavni sud, također, zapaža da je Općinski sud u kontinuitetu poduzimao radnje s ciljem namirenja apelanta (između ostalog, izvršen je popis pokretnih stvari izvršenika, upućen je dopis Poreznoj upravi kako bi se izvršila prijava potraživanja na popisanim pokretnim stvarima izvršenika, određeno je vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost nekretnine koja je predmet prodaje, zakazana su tri ročišta za prodaju nekretnine), kao i da je radi jedinstvenog provođenja izvršenja na nekretninama izvršenika izvršio spajanje s drugim predmetom Općinskog suda.

42. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje jer je nema elemenata koji ukazuju na to da je redovni sud odugovlačio izvršni postupak, a na duljinu trajanja postupka utjecala je njegova složenost, te apelantov doprinos.

43. Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđeno apelantovo pravo na suđenje u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

VIII.Zaključak

44. Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji povreda prava na suđenje u razumnom roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije budući da se radi o složenom postupku, da je apelant doprinio duljini trajanja postupka, a da nema elemenata koji ukazuju na to da je redovni sud odugovlačio izvršni postupak.

45. Na temelju članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

46. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-5133/17 (B. B.) | Sudska praksa | Aktio