Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-438/19 (M. A. i S. A.)

Odluka donesena 24. 04. 2019.

  • Zloupotreba prava na podnošenje apelacije
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-438/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 04. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 24. aprila 2019. godine, u predmetu broj AP-438/19, rješavajući apelaciju Midhata Alagića i Samira Alagića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka f), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Midhata Alagića i Samira Alagića podnesena protiv akta Općinskog suda u Sanskom Mostu broj 022-0-Su-19-000 006 od 3. januara 2019. godine, zbog toga što su apelanti zloupotrijebili pravo na podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Midhat Alagić i Samir Alagić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sanskog Mosta, podnijeli su 31. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv akta Općinskog suda u Sanskom Mostu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 022-0- Su-19-000 006 od 3. januara 2019. godine.

2. Apelanti su 1. januara 2019. godine, putem elektronske pošte, dostavili Općinskom sudu „zahtjev za povratak zemljišta“, po kojem zahtjevu je predsjednik Općinskog suda odgovorio aktom broj 022-0-Su-19-000 006 od 3. januara 2019. godine.

3. Osporenim aktom Općinskog suda apelanti su obaviješteni da se svi postupci pred sudom pokreću inicijalnim aktom, predajom navedenog akta u pisanom obliku neposredno u pisarnici suda, zajedno sa prilozima, odnosno dokazima. Općinski sud je dalje poučio apelante da podnošenje inicijalnog akta putem elektronske pošte nije u skladu sa zakonom, te da se po istom ne može postupati, kao i da ubuduće na podneske dostavljene putem elektronske pošte neće odgovarati.

4. Ustavni sud je dopisom od 8. februara 2019. godine zatražio od apelanta, da u smislu člana 22. stav (1) Pravila Ustavnog suda dopune apelaciju, što su apelanti učinili 20. februara 2019. godine.

5. Podneskom od 5. aprila 2019. godine, apelanti su od Ustavnog suda zatražili da u što kraćem roku dostavi odluku u vezi s podnesenom apelacijom, te naveli da "po isteku 23. dana nakon dobijanja ovog upita, ukoliko Ustavni sud BiH ne dostavi svoju odluku na Apelaciju od 30. januara 2019. godine, ili bude osporavao pokretanje procesa povratka zemljišta pravim vlasnicima i njihovim potomcima – neovisno o načinu korištenja forme, biće pred međunarodnim sudom podignuta optužnica između ostalog protiv Ustavnog suda BiH, SDA-stranke i Izetbegović Bakira".

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka f) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka f) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

f) apelant je zloupotrijebio pravo na podnošenje apelacije;

7. Ustavni sud podsjeća da, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), ukoliko podnosilac predstavke u svojoj prepisci sa Sudom koristi posebno uvredljiv, prijeteći ili provokativni jezik – bilo da je reč o formulacijama koje se odnose na tuženu državu, njenog zastupnika, vlasti tužene države, sam Sud, njegove sudije, njegov Sekretarijat ili njegove pripadnike – radi se o zloupotrebi prava na predstavku (vidi, Evropski sud, Řehák protiv Češke Republike, odluka od 18. maja 2004. godine, aplikacija broj 67208/01; Duringer i Grunge protiv Francuske, odluka od 4. februara 2003. godine, aplikacije br. 61164/00 i 18589/02). Dovodeći u vezu navedeno sa navodima apelanata iz podneska od 5. aprila 2019. godine, Ustavni sud ukazuje da su u konkretnom slučaju apelanti zloupotrijebili pravo na podnošenje apelacije.

8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka f) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je apelant zloupotrijebio pravo na podnošenje apelacije, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-438/19 (M. A. i S. A.) | Sudska praksa | Aktio