Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3134/18 (A. H., G.R., M. U. i drugi)
Odluka donesena 17. 07. 2019.
- Pitanje o kojem je Ustavni sud već odlučivao
- Protek roka
- Izvršenje
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3134/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 07. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine, u predmetu broj AP-3134/18 rješavajući apelacije Amre Hodžić i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka c) i tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli G. R.
i Mirsad Uzunović zbog dužine trajanja parničnih postupaka koji su okončani Presudama Kantonalnog suda u Sarajevu br. 65 0 Rs 106967 12 Rsž od 24. juna 2015. godine i 65 0 Rs 260920 14 Rsž od 12.
oktobra 2016. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacija.
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Amra Hodžić, G. R., Mirsada Redžić, Aida Lukšija, Emela Agić, Sena Komarica, Saida Muminović, Jasmina Bikić, Jasmina Bikić, Saida Muminović, Faruk Mašić, Zina Ruždić, Vanja Bradarić, Izeta Hasović, Safija Rahimić, Saliha Mehić, Gordana Ostojić, Amra Memović, Midhat Dedović, Sanela Agić, Dženana Suljević, Sabina Ališehović, Ivana Eterović, Fikreta Kuloglija, Emina Trnka, Ana Porobić, Rizajeta Kiridžić, Rizajeta Kiridžić, Rizajeta Kiridžić, Mirsad Uzunović, Hamza Zornić, Fadila Iković, Drita Smajević, S. M., Hana Kadić, Amir Hadžić, Moamer Šehović, Amra Madžarević, Mirsada Dizdarević, Haris Imamović, Stjepan Vareškić, Vlajko Pljevančić i Muzafer Šaćirović zbog neprovođenja rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 I 360947 13 I od 20. juna 2013. godine, 65 0 I 539998 15 I od 3. decembra 2015. godine, 65 0 I 531063 15 I od 21. decembra 2015. godine, 65 0 I 577359 16 I od 3. juna 2016. godine i 65 0 I 577367 16 I od 3. juna 2016. godine, 65 0 I 388088 13 I od 4. novembra 2013. godine i 65 0 I 388085 13 I od 4. novembra 2013. godine, 65 0 I 538357 15 I od 14.
decembra 2015. godine, 65 0 I 508498 15 I od 18. juna 2015. godine i 65 0 I 574695 16 I od 30. maja 2016. godine, 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015. godine, 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015.
godine, 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015. godine, 65 0 I 388444 13 I od 25. februara 2014. godine, 65 0 I 343367 13 I od 23.
maja 2013. godine, 65 0 I 466293 14 I od 11. februara 2015. godine, 65 0 I 376286 13 I od 27. septembra 2013. godine, 65 0 I 611885 16 I od 28. aprila 2011. godine, 65 0 I 645280 17 I od 19. septembra 2017.
godine, 65 0 I 551022 16 I od 5. februra 2016. godine, 65 0 I 352332 13 I od 31. maja 2013. godine, 65 0 I 542415 15 I od 16. decembra 2015. godine i 65 0 I 650848 17 I od 5. juna 2017. godine, 65 0 I 650256 17 I od 31. maja 2017. godine, 65 0 I 376286 13 I od 27.
septembra 2013. godine, 65 0 I 491482 15 I od 16. marta 2015.
godine, 65 0 I 491483 15 I od 17. marta 2015. godine, 65 0 I 491481 15 I od 11. marta 2015. godine, 65 0 I 491475 15 I od 11. marta 2015.
godine, 65 0 I 578976 16 I od 10. juna 2016. godine, 65 0 I 321180 13 I od 29. januara 2013. godine i 65 0 I 510972 15 I od 24. septembra 2015. godine, zbog toga što se radi o istom pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-3134/18
1. Amra Hodžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senad Pizović advokat iz Sarajeva, podnijela je 4. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 360947 13 I od 20. juna 2013. godine.
2. AP-3296/18
2. G. R. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 13. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 106967 12 Rsž od 24. juna 2015. godine, te zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 539998 15 I od 3. decembra 2015. godine.
3. AP-3409/18
3. Mirsada Redžić, Aida Lukšija, Emela Agić i Sena Komarica (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa Amir Šapčanin advokat iz Sarajeva, podnijele su 21. juni 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 531063 15 I od 21. decembra 2015. godine.
4. AP-3505/18
4. Saida Muminović i Jasmina Bikić (u daljnjem tekstu: apelantice) kojeg zastupa koje zastupa Nedim Muhić advokat iz Sarajeva, podnijele su 29. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 I 577359 16 I od 3. juna 2016. godine i 65 0 I 577367 16 I od 3. juna 2016. godine.
5. AP-3506/18
5. Jasmina Bikić i Saida Muminović (u daljnjem tekstu: apelantice) kojeg zastupa koje zastupa Nedim Muhić advokat iz Sarajeva, podnijele su 29. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 I 388088 13 I od 4. novembra 2013. godine i 65 0 I 388085 13 I od 4. novembra 2013. godine.
6. AP-3601/18
6. Faruk Mašić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Nedim Muhić advokat iz Sarajeva, podnio je 5. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 538357 15 I od 14. decembra 2015. godine. AP-3651/18
7. Zina Ruždić i Vanja Bradarić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, podnijeli su 9. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 I 508498 15 I od 18. juna 2015. godine i 65 0 I 574695 16 I od 30. maja 2016. godine.
AP-3915/18
8. Izeta Hasović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 17. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015. godine. AP-3916/18
9. Safija Rahimić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Breze, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 17. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015. godine. AP-3917/18
10. Saliha Mehić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 17. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 460473 14 I od 29. decembra 2015. godine. AP-4075/18
11. Gordana Ostojić, Amra Memović, Midhat Dedović, Sanela Agić, Dženana Suljević, Sabina Ališehović, Ivana Eterović, Fikreta Kuloglija, Emina Trnka i Ana Porobić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Hakija Kurtović advokat iz Sarajeva, podnijeli su 20. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 388444 13 I od 25. februara 2014. godine.
AP-4161/18
12. Rizajeta Kiridžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Hrasnice, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 25. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 343367 13 I od 23. maja 2013. godine. AP-4162/18
13. Rizajeta Kiridžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Hrasnice, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 25. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 466293 14 I od 11. februara 2015. godine.
AP-4163/18
14. Rizajeta Kiridžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Hrasnice, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 25. jula 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 376286 13 I od 27. sepetembra 2013. godine.
AP-4808/18
15. Mirsad Uzunović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 24. avgusta 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 260920 14 Rsž od 12. oktobra 2016. godine, te zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 611885 16 I od 28. aprila 2011. godine.
AP-5032/18
16. Hamza Zornić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Amir Šapčanin advokat iz Sarajeva, podnio je 5. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 645280 17 I od 19. septembra 2017. godine.
AP-5033/18
17. Fadila Iković (u daljnjem tekstu: apelantica), iz Sarajeva, podnijela je 5. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 551022 16 I od 5. februra 2016. godine.
AP-5218/18
18. Drita Smajević (u daljnjem tekstu: apelantica), iz Sarajeva, podnijela je 12. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu br. 65 0 I 352332 13 I od 31. maja 2013. godine, 65 0 I 542415 15 I od 16. decembra 2015. godine i 65 0 I 650848 17 I od 5. juna 2017. godine.
AP-5333/18
19. S. M. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilijaša, podnijela je 19. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 650256 17 I od 31. maja 2017. godine.
AP-5500/18
20. Hana Kadić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ilidže, koju zastupa Hajran Zeba advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. oktobra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 376286 13 I od 27. septembra 2013. godine. AP-6816/18
21. Amir Hadžić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnio je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 491482 15 I od 16. marta 2015. godine. AP-6817/18
22. Moamer Šehović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnio je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 491483 15 I od 17. marta 2015. godine. AP-6818/18
23. Amra Madžarević (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnila je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 491481 15 I od 11. marta 2015. godine. AP-6819/18
24. Mirsada Dizdarević (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa zastupa Sead Festić advokat iz Sarajeva, podnila je 27. novembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 491475 15 I od 11. marta 2015. godine.
AP-419/19
25. Haris Imamović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 30. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 578976 16 I od 10. juna 2016. godine. AP-420/19
26. Stjepan Vareškić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 30. januara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 I 321180 13 I od 29. januara 2013. godine. AP-565/19
27. Vlajko Pljevančić i Muzafer Šaćirović (u daljnjem tekstu: apelanti), kojeg zastupa Elmin Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 7. februar 2019 godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Sarajeva broj 65 0 I 510972 15 I od 24. septembra 2015. godine.
Činjenično stanje
28. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
29. Postupajući po prijedlozima apelanata na osnovu izvršnih isprava – pravosnažnih presuda i rješenja, Općinski sud Sarajevu je donio rješenja o izvršenju navedena u izreci ove odluke, kojima su određena predložena izvršenja na novčanim sredstvima koja se nalaze na transakcijskim računima kod poslovne banke Kantona Sarajevo kao izvršenika.
30. Općinski sud u Sarajevu je rješenja o izvršenju dostavio poslovnim bankama kod kojih izvršenik ima transakcijske račune.
31. Prema stanju spisa predmeta, rješenja o izvršenju nisu provedena.
32. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-3134/18.
33. Apelanti smatraju da im je zbog neprovođenja rješenja o izvršenju povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pojedini apelanti su naveli da su iz istog razloga prekršena i neka druga ustavna prava. Apelanti su naveli hronologiju predmetnih postupaka, te, između ostalog, istakli da Vlada Kantona Sarajevo i dalje ne ispunjava svoje pozitivne obaveze kako bi omogućila djelotvorno izvršenje sudskih odluka time što u budžetu ne osigurava novčana sredstva za izvršenje pravosnažnih sudskih presuda. Pojedini apelanti traže i naknadu štete zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka. Pored toga, neki apelanti (AP-3296/18 i AP-4808/18) su podnijeli apelacije i zbog dužine trajanja parničnih postupaka koji su prethodili predmetnim izvršnim postupcima i koji su okončani presudama navedenim u izreci ove odluke.
34. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka c) i tačka e) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka c) i tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
c) protekao je rok za podnošenje apelacije;
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;»
35. Ustavni sud ukazuje da je u predmetu AP-3296/18 1. decembra 2015. godine podnijet prijedlog za izvršenje, dok je u predmetu AP-4808/18 rješenje o izvršenju doneseno 24. novembra 2016. godine, sve na osnovu presuda navedenih u izreci ove odluke, pa stoga Ustavni sud nije smatrao da je potrebno utvrđivati datum prijema presuda navedenih u izreci ove odluke jer se podrazumijeva da su ih apelanti primili prije podnošenja prijedloga za izvršenje odnosno prije donošenja rješenja o izvršenju, a apelacije Ustavnom sudu su podnesene 13. juna, odnosno 24. avgusta 2018. godine iz čega proizlazi da su, u odnosu na dužinu trajanja parničnih postupaka okončanih presudama navedenim u izreci ove odluke, podnesene nakon što je protekao rok za podnošenje apelacija predviđen članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
36. Nadalje, Ustavni sud konstatuje da sve navedene apelacije pokreću identično pitanje propusta javne vlasti da ispuni svoju pozitivnu obavezu zaštite individualnih ljudskih prava i omogući izvršenje sudskih odluka na teret budžeta u razumnom roku u skladu sa standardima prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. .
37. S tim u vezi, Ustavni sud podjeća da je u odluci broj AP 5559/17 od 12. marta 2019. godine (kao i u nizu istvrsnih odluka donesenih na sjednici Velikog vijeća od 12. marta 2019. godine, koje se odnose na neizvršenje sudskih odluka na teret budžeta raznih nivoa vlasti u FBIH) ukazao da je i nakon ranije donesenih odluka Ustavnog suda i Evropskog suda o istom pitanju i mjera koje je preduzela javna vlast Ustavni sud i dalje suočen s izuzetno velikim brojem apelacija koje se odnose na nove konkretne istovrsne slučajeve. Ustavni sud je s tim u vezi zaključio da to jasno ukazuje da preduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate, budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima. Ustavni sud je u navedenim odlukama istakao da je svako lice unutar određene grupe u principu ovlašteno podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada Ustavnog suda. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba preduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih lica, a ne samo podnosilaca apelacija.
38. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede ustavnih prava apelanata, već je Vladama nadležnih javnih vlasti naložio preduzimanje adekvatnih i dovoljnih mjera s ciljem ispunjavanja njihove pozitivne obaveze zaštite individualnih ljudskih prava i omogućavanja izvršenja sudskih odluka na teret budžeta u razumnom roku.
39. Dakle, ove odluke Ustavnog suda se trebaju posmatrati i shvatiti na način da su donesene po ugledu na ogledne/pilot presude koje donosi Evropski sud za ljudska prava. Ustavni sud podsjeća na novo Pravilo 61. Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava iz 2011. godine, kojim su definisani ciljevi oglednog/pilot postupka: pomoći javnoj vlasti da riješi sistemske probleme, osigurati puno brže pojedincima otklanjanje posljedica kršenja prava i pomoći Evropskom sudu da se djelotvornije i brže nosi sa svojim zaostacima, reducirajući broj sličnih slučajeva koje je potrebno detaljno ispitivati.
40. Navedene odluke Ustavnog suda su bile odgovor na stalan i neprekidan rast broja neriješenih predmeta ali i na rast broja predmeta u kojima se utvrđuju tzv. repetitivne povrede ustavnih prava u istovrsnim slučajevima, uzrokovane navedenim sistemskim problemom.
41. Cilj donošenja navedenih odluka Ustavnog suda je bio, umjesto da se ovakvi predmeti rješavaju na standardan način na individualnoj osnovi, pomoći stvaranju uvjeta u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine u svjetlu kojih će svi ti neriješeni ali i potencijalno novi istovrsni zahtjevi biti riješeni.
42. Dakle, u izvršenju navedenih odluka Ustavnog suda odgovorna vlast bi trebala obuhvatiti i sve ostale neriješene istovjetne zahtjeve ali i sve potencijalne buduće. Temeljna ideja je da se Ustavni sud oslobodi rješavanja svih tih istovjetnih neriješenih zahtjeva koji se prebacuju na odgovornu vlast i rješavaju pomoću sredstava koja će biti ustanovljena kao rezultat izvršenja odluka Ustavnog suda.
43. Ustavni sud je u navedenoj odluci ukazao da su nadležni organi javne vlasti dužni da sami pronađu optimalna rješenja da ispune svoje pozitivne obaveze poštovanja individualnih ljudskih prava i osnovnih sloboda i da uspostave pravičnu ravnotežu između općeg interesa da javna vlast kao budžetski korisnik nesmetano funkcionira, s jedne strane, te da apelanti i svi drugi imaoci sudskih odluka na teret budžeta odgovarajućeg nivoa javne vlasti naplate svoja potraživanja u razumnom roku, s druge strane, jer je javna vlast u najboljoj poziciji da procijeni koje su mjere izvodive i moguće. Neophodno je da nadležni organi usvoje i implementiraju adekvatne i dostatne mjere kojim bi se otklonila postojeća neproporcionalnost u zaštiti ovih suprotstavljenih interesa, utvrdio detaljan i izvodiv plan aktivnosti, utvrdio ukupan zbir svih potraživanja na teret budžeta po osnovu sudskih odluka, sačinila i redovno ažurirala lista povjerilaca po osnovu tih odluka, planirala neophodna sredstva u budžetu za isplatu potraživanja po osnovu sudskih odluka, te po utvrđenom redu vršila njihova isplata, utvrdio način na koji se vrši redovno i transparentno obavještavanje imalaca pravosnažnih sudskih odluka o ažuriranoj listi povjerilaca i redoslijedu naplate.
44. Pri tome, Ustavni sud je naglasio da nije cilj ove odluke da se apelanti dovedu u privilegiran položaj u odnosu na ostale imaoce pravosnažnih sudskih odluka na teret budžeta, koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji, a nisu se obraćali Ustavnom sudu, jer bi to bilo suprotno cilju zaštite ljudskih prava provođenjem generalne politike preventivnih mjera i uspostave generalnih mehanizama, kojim se otklanja utvrđeno kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te bi vodilo dodatnom kršenju ljudskih prava remećenjem plana i sistema realizacije utvrđenih potraživanja u skladu s planom. Ovom odlukom se nalaže javnoj vlasti da uspostavi efektivan i transparentan mehanizam evidentiranja, planiranja i isplate svih potraživanja po osnovu sudskih odluka na teret budžeta, kojim bi se uklonila utvrđena kršenja ljudskih prava na pravično suđenje i imovinu kako apelanata tako i svih drugih imalaca sudskih odluka na teret budžeta, te omogućila ubuduće imaocima sudskih odluka na teret budžeta naplata dosuđenih potraživanja u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i imovinu, a što podrazumijeva i izvjesnost realizacije potraživanja apelanata u rokovima koji se u datim konkretnim okolnostima mogu smatrati razumnim. Na ovaj način bi imaoci sudskih odluka na teret budžeta svoja potraživanja realizirali pred nadležnim organima u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i imovinu, te bi prestala potreba obraćanja Ustavnom sudu podnošenjem velikog broja istovrsnih apelacija kojim se preopterećuje Ustavni sud istovrsnim predmetima i negativno utječe na mogućnost adekvatne zaštite individualnih ljudskih prava pred Ustavnim sudom.
45. U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na relevantnu praksu Evropskog suda u presudi Burmych protiv Ukrajine br. 46852/13 i dr., presuda Velikog vijeća od 12. oktobra 2017. godine, u kojoj su razmatrane aplikacije koje se tiču istog sistemskog problema koji je Evropski sud ranije identificirao u pilot-presudi Ivanov protiv Ukrajine. Riječ je o nizu problema u funkcioniranju sudske vlasti u Ukrajini zbog kojih je došlo do neizvršavanja ili zakašnjelog izvršavanja pravosnažnih sudskih odluka domaćih sudova, u kombinaciji s nepostojanjem učinkovitog pravnog sredstva u tom pogledu. U presudi Ivanov Evropski sud je ukazao na to da je riječ o složenom strukturnom problemu velikih razmjera, koji zahtijeva preduzimanje obimnih i složenih mjera, zakonodavnog i upravnog karaktera, što zahtijeva uključivanje različitih domaćih tijela. Međutim, Ukrajina još uvijek nije implementirala potrebne opće mjere kojima bi riješila srž sistemskog problema koji je identificirao Evropski sud, niti uspostavila odgovarajuća pravna sredstva kojima bi se pružila zadovoljština na nacionalnom nivou. Evropski sud je stoga razmatrao kako riješiti nastalu situaciju na način koji je u skladu sa svrhom pilot-presude i principom supsidijarnosti. Cilj pilot-presude je u tome da se opće mjere koje država treba preduzeti za izvršenje presude odnose i na sve druge žrtve povrede Evropske konvencije. Evropski sud je s tim u vezi zaključio u skladu s principom supsidijarnosti, koji se odnosi na čitavu Evropsku konvenciju, a ne samo na pilot-presude, da su pitanja koja su obuhvaćena presudom Ivanov, predmet izvršenja te presude u skladu sa članom 46. Evropske konvencije. Evropski sud je odlučio brisati ove aplikacije sa svoje liste predmeta, smatrajući kako se prava svih žrtava sistemske povrede koja je utvrđena u predmetu Ivanov trebaju ostvariti u postupku izvršenja te presude, a ne u postupku pred Evropskim sudom.
46. Imajući sve navedeno u vidu, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju riječ o sistemskom pitanju dugotrajnih izvršnih postupaka i neizvršavanja sudskih presuda u Bosni i Hercegovini, koje je Ustavni sud, a takođe i Evropski sud već razriješio u brojnim svojim odlukama i konačno u predmetu AP 5559/17 od 12. marta 2019. godine. Identificirao je sistemske nedostatke, utvrdio da je zbog njih došlo do povrede Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije, te dao smjernice u pogledu općih mjera koje javna vlast treba preduzeti kako bi se na zadovoljavajući način izvršila odluka i osiguralo obeštećenje bivših i budućih žrtava istovrsne povrede Ustava BiH i Evropske konvencije. U skladu s principom supsidijarnosti, pitanja koja su obuhvaćena pilot odlukom od 12. marta 2019. godine, predmet su izvršenja te odluke u skladu sa članom 72 Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud neće pojedinačno odlučivati o apelacijama koje pokreću pitanje neprovođenja rješenja o izvršenju u dugom roku pred raznim nivoima javne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
47. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o pitanju o kojem je već odlučivao, dakle o apelacijama u kojima apelanti pokreću pitanje propusta javne vlasti da ispuni svoju pozitivnu obavezu zaštite individualnih ljudskih prava i omogući izvršenje sudskih odluka na teret budžeta u razumnom roku, te da nema osnova za ponovno odlučivanje ( vidi presuda Evropskog suda za ljudska prava Burmych protiv Ukrajine od 12. oktobra 2017. godine, Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda broj AP-5559/17 od 12. marta 2019. godine, te Odluka o dopustivosti Ustavnog suda broj AP 796/19 od 25. juna 2019. godine, dostupne na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
48. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka c) i tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da je protekao rok za podnošenje apelacija, odnosno ukoliko je podnesena po pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizilazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
49. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević