Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5996/18 (G.Z.)
Odluka donesena 11. 06. 2019.
- Nenadležnost za odlučivanje
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5996/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 06. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. juna 2019. godine, u predmetu broj AP-5996/18, rješavajući apelaciju G. Z. na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka a), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija G. Z. podnesena zbog dužine trajanja postupka pred upravnim organima u predmetu koji se odnosi na "raspoređivanje državnog službenika", zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. G. Z. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zvornika, podnio je 27. oktobra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred upravnim organima u predmetu koji se odnosi na "raspoređivanje državnog službenika".
2. Rješenjem Poreske uprave Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Poreska uprava) broj 06/1.01/0801-120.1-1.7/18 od 3. januara 2018. godine apelant je privremeno raspoređen na radno mjesto Načelnik odjeljenja naplate za pravna lica u Područnom centru Zvornik, na period od tri mjeseca, počev od 1. februara 2018. godine. Odlučujući po žalbi apelanta izjavljenoj protiv navedenog rješenja, Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Odbor za žalbe) je donio Rješenje broj 127-59/18 od 12. marta 2018. godine kojim je poništio osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.
3. U ponovnom postupku, Poreska uprava je Rješenjem broj 06/1.01/0801-127-6/18 od 30. marta 2018. godine apelanta rasporedila na radno mjesto Viši stručni saradnik za naplatu i najsloženije usluge, Odjeljenje naplate za pravna lica, Područni centar Zvornik. Odlučujući po žalbi apelanta izjavljenoj protiv navedenog rješenja, Odbor za žalbe je donio Rješenje broj 127-175/18 od 28. maja 2018. godine kojim je poništio osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.
4. U ponovnom postupku, Poreska uprava je rješenjem broj 06/1.01/0801-127-34/18 od 29. juna 2018. godine apelanta rasporedila na radno mjesto Viši stručni saradnik za naplatu i složene usluge, Odjeljenje naplate za pravna lica, Područni centar Zvornik. Odlučujući po žalbi apelanta izjavljenoj protiv navedenog rješenja, Odbor za žalbe je donio rješenje broj 127-311/18 od 17. avgusta 2018. godine kojim je poništio osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.
5. U ponovnom postupku, Poreska uprava je rješenjem broj 06/1.01/0801-127-46/18 od 28. septembra 2018. godine apelanta ponovo rasporedila na radno mjesto Viši stručni saradnik za naplatu i složene usluge, Odjeljenje naplate za pravna lica, Područni centar Zvornik. Odlučujući po žalbi apelanta izjavljenoj protiv navedenog rješenja, Odbor za žalbe je donio rješenje broj 127- 450/18 od 12. novembra 2018. godine kojim je poništio osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom organu na ponovno odlučivanje. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da se protiv rješenja Odbora za žalbe može pokrenuti spor pred Osnovnim sudom u Banjaluci u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.
Apelacioni navodi
6. Apelant se poziva na kršenje prava na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant smatra da je postupak raspoređivanja državnog službenika "jednostavan upravni postupak", te da ne postoji niti jedan objektivan razlog koji bi opravdao dužinu trajanja istog budući da nije okončan ni nakon "skoro deset mjeseci".
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;
8. Ustavni sud podsjeća na svoju nadležnost iz člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj "Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini".
9. Ustavni sud zapaža da je apelacija podnesena zbog dužine trajanja postupka pred upravnim organima u predmetu koji se odnosi na "raspoređivanje državnog službenika". U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, podsjeća da se navodi o kršenju prava na suđenje „u razumnom roku“ ne mogu razmatrati ukoliko bar neka faza postupka nije uključivala sudski postupak koji stranka treba da pokrene (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1856/12 od 17. marta 2015. godine, stav 38.). Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je odredbom člana 110. Zakona o državnim službenicima propisano da su "odluke Odbora konačne i protiv njih se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom". U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da Odbor za žalbe, odlučujući o apelantovim žalbama protiv prvostepenih rješenja, nije donio konačnu (meritornu) odluku, već je ukidao prvostepena rješenja i predmet vraćao na ponovno odlučivanje. Dakle, iz navedenog proizlazi da apelant još uvijek nije došao do konačne odluke u postupku koji se odnosi na raspoređivanje državnog službenika koja bi kao takva mogla biti predmet ispitivanja pred redovnim sudovima, te samim tim nema ni odluke redovnog suda koja bi eventualno mogla biti predmet ispitivanja pred Ustavnim sudom. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da nije nadležan da odlučuje o predmetnoj apelaciji, budući da se predmetnom apelacijom ne pobija nikakva presuda suda u Bosni i Hercegovini, odnosno odluka u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3466/17 od 27. februara 2019. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević