Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2216/19 (D. S. i drugi)
Odluka donesena 17. 07. 2019.
- Nema povrede
- Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
- Prava iz radnog odnosa
- Građanski postupak
- Član 14. EK – zabrana diskriminacije
- Radni spor
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2216/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 07. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine, u predmetu broj AP-2216/19, rješavajući apelacije Džemaila Selmanovića i drugih, na osnovu člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Džemail Selmanović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 214785 18 Rev od 5. marta 2019. godine;
Mirsad Bejdić, Mirko Rašo, Zahid Lindov, Adis Glavan, Đeina Glavan, Minka Salkanović i Eldin Pašić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 120226 18 Rsž od 7.
februara 2019. godine;
Kerim Suljagić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 350455 15 Rsž od 7. februara 2019. godine;
Fahrudin Livnjak protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 218509 17 Rsž 2 od 11. marta 2019. godine;
Himzo Kupusović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 115809 18 Rsž 2 od 19. februara 2019. godine;
Ramiza Rahman protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 115880 18 Gž 4 od 6. februara 2019. godine;
Fatima Džafić, Ensar Džafić i Enisa Džafić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 162120 18 Rsž 2 od 19.
februara 2019. godine;
Armin Imamović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 152017 18 Rsž 2 od 14. marta 2019. godine;
Mehmedalija Balas protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 137624 18 Rsž 2 od 7. marta 2019. godine;
Rasim Šehić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 129249 18 Rsž 2 od 13. februara 2019. godine;
Ahmed Krmdžić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 223888 14 Rsž od 18. februara 2019. godine;
Jusuf Velić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 152014 19 Rsž 2 od 27. februara 2019. godine;
Edin Paro protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 179685 17 Rsž 2 od 21. marta 2019. godine;
Ahmet Šurković protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 356098 15 Rsž od 21. mart 2019. godine;
Muhamed Kovačević protiv presuda Kantonalni sud u Sarajevu broj 65 0 Rs 129097 18 Rsž 2 od 6. februara 2019. godine;
Suad Kećo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 161954 18 Rsž 2 od 22. marta 2019. godine;
Husejin Pandžo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 387686 14 Rsž od 1. aprila 2019. godine;
Senad Demirović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 214768 14 Rsž od 22. marta 2019. godine i Elvir Adžem protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 125783 19 Rsž 2 od 13. marta 2019. godine;
zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2216/19
1. Džemail Selmanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 214785 18 Rev od 5. marta 2019. godine.
2. AP-2225/19
2. Mirsad Bejdić, Mirko Rašo, Zahid Lindov, Adis Glavan, Đeina Glavan, Minka Salkanović i Eldin Pašić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 120226 18 Rsž od 7. februara 2019. godine.
3. AP-2226/19
3. Kerim Suljagić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 350455 15 Rsž od 7. februara 2019. godine.
4. AP-2227/19
4. Fahrudin Livnjak (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 218509 17 Rsž 2 od 11. marta 2019. godine.
5. AP-2228/19
5. Himzo Kupusović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Trnova, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 115809 18 Rsž 2 od 19. februara 2019. godine.
6. AP-2229/19
6. Ramiza Rahman (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 24. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 P 115880 18 Gž 4 od 6. februara 2019. godine.
7. AP-2526/19
7. Fatima Džafić, Ensar Džafić i Enisa Džafić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 162120 18 Rsž 2 od 19. februara 2019. godine.
8. AP-2527/19
8. Armin Imamović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Olova, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 152017 18 Rsž 2 od 14. marta 2019. godine.
9. AP-2528/19
9. Mehmedalija Balas (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 137624 18 Rsž 2 od 7. marta 2019. godine.
10. AP-2529/19
10. Rasim Šehić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hažića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 129249 18 Rsž 2 od 13. februara 2019. godine.
11. AP-2539/19
11. Ahmed Krmdžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 223888 14 Rsž od 18. februara 2019. godine.
12. AP-2540/19
12. Jusuf Velić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 152014 19 Rsž 2 od 27. februara 2019. godine.
13. AP-2541/19
13. Edin Paro (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 179685 17 Rsž 2 od 21. marta 2019. godine.
14. AP-2542/19
14. Ahmet Šurković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 356098 15 Rsž od 21. mart 2019. godine.
15. AP-2543/19
15. Muhamed Kovačević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 129097 18 Rsž 2 od 6. februara 2019. godine.
16. AP-2545/19
16. Suad Kećo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 161954 18 Rsž 2 od 22. marta 2019. godine.
17. AP-2550/19
17. Husejin Pandžo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 387686 14 Rsž od 1. aprila 2019. godine.
18. AP-2551/19
18. Senad Demirović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 214768 14 Rsž od 22. marta 2019. godine.
19. AP-2552/19
19. Elvir Adžem (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 17. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 125783 19 Rsž 2 od 13. marta 2019. godine.
Spajanje predmeta
20. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2216/19.
21. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
22. U konkretnim slučajevima, obavezan je KJKP „Gradski saobraćaj“ Sarajevo da isplati apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa i/ili u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni.
Apelacioni navodi
23. U svim se apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Europske konvencije. Povredu ovih prava apelanti obrazlažu tako što, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
24. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
25. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
26. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja se pozivaju apelanti u predmetnim apelacijama odnose isključivo na način na koji je u konkretnim predmetima utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
27. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da su Vrhovni sud i Kantonalni sud u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dali detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobra 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-399/18 od 10. aprila 2018. godine i AP-2309/18 od 6. juna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
28. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
29. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević