Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1682/19 („ELTA-MT“ d.o.o. Tuzla, Salih Mehičević zvani Salko i D. L.)
Odluka donesena 17. 07. 2019.
- Pitanje o kojem je Ustavni sud već odlučivao
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1682/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 07. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. jula 2019. godine, u predmetu broj AP-1682/19, rješavajući apelacije „ELTA-MT“ d.o.o. Tuzla i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka e), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacija koje su podnijeli:
„ELTA-MT“ d.o.o. Tuzla protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 Ps 119820 17 Rev od 15.
januara 2019. godine;
Salih Mehičević zvani Salko protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 105122 18 Rev od 26.
marta 2019. godine;
Darko Leko protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 083775 18 Rev od 14. marta 2019. godine, zbog toga što se radi o pitanju o kojem je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
AP-1682/19
1. „ELTA-MT“ d.o.o. Tuzla (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Šesenam Ćosić, advokat iz Tuzle, podnio je 12. aprila 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 32 0 Ps 119820 17 Rev od 15. januara 2019. godine.
2. Apelant je prije podnošenja ove apelacije 28. februara 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu koja se odnosila na isto pitanje koje se pokreće i u predmetnoj apelaciji tj. protiv istih osporenih odluka. Ustavni sud je na sjednici održanoj 10. aprila 2019. godine, odlučujući o apelaciji broj AP-910/19 podnesenoj 28. februara 2019. godine, donio grupnu Odluku o dopustivosti broj AP-1705/18 kojom je apelaciju podnesenu 28. februara 2019. godine protiv Presude Vrhovnog suda broj 32 0 Ps 119820 17 Rev od 15. januara 2019. godine, Presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Ps 119820 15 Pž od 11. septembra 2017. godine i Presude Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Ps 119820 12 Ps od 26. avgusta 2015. godine odbacio kao očigledno (prima facie) neosnovanu, a iz navoda i dokaza iznesenih u predmetnoj apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
AP-2445/19
3. Salih Mehičević zvani Salko (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Faruk Ćupina, advokat iz Advokature „Ćupina & CO“ d.o.o. Mostar, podnio je 7. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda broj 58 0 P 105122 18 Rev od 26. marta 2019. godine (kojim je odbačena kao nedopuštena apelantova revizija), Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 105122 14 Gž od 7. avgusta 2018. godine i Presude Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 P 105122 12 P od 20. marta 2014. godine.
4. Apelant je prije podnošenja ove apelacije 26. oktobra 2018. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu koja se odnosila na isto pitanje koje se pokreće i u predmetnoj apelaciji. Ustavni sud je na sjednici održanoj 12. marta 2019. godine donio Odluku o dopustivosti broj AP-5977/18 kojom je apelaciju podnesenu 26. oktobra 2018. godine protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 105122 14 Gž od 7. avgusta 2018. godine i Presude Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 P 105122 12 P od 20. marta 2014. godine odbacio kao očigledno (prima facie) neosnovanu, a iz navoda i dokaza iznesenih u predmetnoj apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
AP-2477/19
5. Darko Leko (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 12. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Vrhovnog suda broj 58 0 P 083775 18 Rev od 14. marta 2019. godine (kojim je odbačena kao nedopuštena apelantova revizija) i Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 083775 14 od 15. februara 2018. godine.
6. Apelant je prije podnošenja ove apelacije 24. marta 2018. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu koja se odnosila na isto pitanje koje se pokreće i u predmetnoj apelaciji. Ustavni sud je na sjednici održanoj 11. septembra 2018. godine, odlučujući o apelaciji broj AP-1894/18 podnesenoj 24. marta 2018. godine, donio grupnu Odluku o dopustivosti broj AP-1149/18 kojom je apelaciju podnesenu 24. marta 2018. godine protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 083775 14 Gž od 15. februara 2018. godine odbacio kao očigledno (prima facie) neosnovanu, a iz navoda i dokaza iznesenih u predmetnoj apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
Spajanje predmeta
7. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1682/19. Apelacioni navodi
8. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, u apelaciji broj AP-2477/19 apelant tvrdi da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima temelja za ponovno odlučivanje;
10. Ustavni sud zapaža da apelanti u predmetnim apelacijama pokreću ista pitanja koja su bila predmet njihovih ranije podnesenih apelacija, o kojima je Ustavni sud već donio odluke. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su apelacije podnesene po pitanjima o kojima je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje.
11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se radi o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda i dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević