Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1834/19 (S. V. G.)

Odluka donesena 10. 09. 2019.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1834/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 09. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. septembra 2019. godine, u predmetu broj AP-1834/19, rješavajući apelaciju Sanje Vučetić Graves, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Sanje Vučetić Graves podnesena protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 K 214580 18 Kžk od 25. januara 2019. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Sanja Vučetić Graves (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Gordan Jovišević, advokat iz Banjaluke, podnijela je 24. aprila 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 K 214580 18 Kžk od 25. januara 2019. godine. Apelantičin zastupnik je 14. juna 2019. godine dopunio apelaciju.

2. Presudom Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) od 27. aprila 2018. godine apelantica je oglašena krivom što je (na način pobliže opisan u izreci presude) preinačila pravu ispravu i napravila lažnu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava, čime je počinila krivično djelo Falsifikovanje isprave iz člana 377. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZ RS), pa joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 KM koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude. Osim toga, određeno je da će, ako apelantica ne plati novčanu kaznu u roku koji je utvrđen presudom, sud bez odlaganja donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora (pobliže opisano u izreci presude). Također, apelantica je obavezana da nadoknadi troškove krivičnog postupka na ime paušala u iznosu od 300,00 KM u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

3. Odlučujući o žalbi apelantičinog branioca izjavljenoj protiv presude Osnovnog suda od 27. aprila 2018. godine, nakon pretresa održanog 22. januara 2019. godine (po rješenju Okružnog suda od 6. novembra 2018. godine), Okružni sud je donio presudu od 25. januara 2019. godine kojom je predmetna žalba djelomično uvažena i presuda Osnovnog suda od 27. aprila 2018. godine preinačena tako da je apelantica oglašena krivom što je (na način pobliže opisan u izreci presude) preinačila pravu ispravu i tako preinačenu ispravu upotrijebila kao pravu, čime je počinila krivično djelo Falsifikovanje isprave iz člana 377. stav 1. KZ RS. Za predmetno krivično djelo apelantici je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 KM, koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude, uz upozorenje da se u slučaju neplaćanja novčana kazna može zamijeniti kaznom zatvora. Također, apelantica je obavezana da nadoknadi troškove postupka na ime paušala u iznosu od 300,00 KM u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

4. U dopuni apelacije apelantičin zastupnik je naveo da je 3. juna 2019. godine, kao njen branilac, podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) o kojem nije odlučeno.

Apelacioni navodi

5. Apelantica smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljenog vanrednog pravnog lijeka (zahtjeva za zaštitu zakonitosti) od strane apelantičinog branioca, u toku pred Vrhovnim sudom, a apelantica nije obavijestila Ustavni sud, u smislu odredbe člana 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, da je nadležni sud donio odluku o izjavljenom pravnom lijeku.

9. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima.

10. Ustavni sud zapaža da se zahtjev za zaštitu zakonitosti primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu Zakona o krivičnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 53/12, 91/17 i 66/18). Zahtjev za zaštitu zakonitosti predstavlja vanredni pravni lijek koji nadležni tužilac, osuđeni i branilac mogu podnijeti protiv pravosnažne presude u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnažne presude. Zahtjev za zaštitu zakonitosti se može podnijeti protiv pravosnažne presude u slučaju povrede Krivičnog zakona i zbog povrede odredaba krivičnog postupka.

11. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke nadležnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, nezavisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1834/19 (S. V. G.) | Sudska praksa | Aktio