Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1271/18 (S.S. i E.S-M.)
Odluka donesena 10. 09. 2019.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
- Izvršni postupak
- Izvršenje
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Ispravka Zakona o izvršnom postupku (objavljenog na bosanskom jeziku)
Predmeti (1)
AP-1271/18
Apelacija
Odluka o meritumu
10. 09. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. septembra 2019. godine, u predmetu broj AP 1271/18, rješavajući apelaciju S. S. i E. S. M., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija koju su podnijeli S. S. i E.
S. M. zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Živinicama kao predmet broj 33 0 P 071394 16 I.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. S. S. i E. S. M. (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Senad F. Huremović, advokat iz Tuzle, podnijeli su 27. februara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Živinicama kao predmet broj 33 0 P 071394 16 I.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Živinicama zatraženo je 3. septembra 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud u Živinicama je odgovor na apelaciju dostavio 17. septembra 2018. godine.
4. Ustavni sud je 24. jula 2019. godine od Općinskog suda u Živinicama telefonskim putem zatražio informaciju o statusu predmetnog postupka.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. Apelanti su posredstvom punomoćnika 12. januara 2016. godine podnijeli prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Tuzli protiv izvršenika Almaz-Inžinjeringa d.o.o. za građevinarstvo i inžinjering, na osnovu izvršne isprave Presude Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 P 008616 09 P od 29. marta 2013. godine, dopunske presude Općinskog suda u Tuzli od 4. juna 2013. godine, koje su djelimično preinačene Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 P 008616 14 Gž 2 od 25. aprila 2014. godine. Navedenim presudama obavezan je izvršenik (tuženi) na ispunjenje određenih obaveza iz ugovora o udruživanju sredstava radi izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Živinicama „Bašta“ na način detaljno naveden u izrekama presuda, te je obavezan da apelantima na ime stečenog bez osnova i naknade nematerijalne štete isplati određeni novčani iznos. Kao sredstvo izvršenja u odnosu na novčana potraživanja apelanti su predložili prodaju određenih nekretnina. Općinski sud u Tuzli se rješenjem od 5. februara 2016. godine proglasio mjesno nenadležnim za postupanje u predmetnom postupku jer je izvršenje određenih obaveza predloženo na nekretninama izvršenika koje se nalaze u Općini Živinice. Nakon pravomoćnosti rješenja kojim se Općinski sud u Tuzli proglasio mjesno nenadležnim predmet je 12. oktobra 2016. godine dostavljen Općinskom sudu u Živinicama kao stvarno i mjesno nadležnom na daljnje postupanje.
7. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u Živinicama zaključkom od 26. oktobra 2016. godine naložio apelantima da urede prijedlog za izvršenje u skladu s izvršnom ispravom, te da sudu dostave dokaze da je izvršenik vlasnik nekretnina koje su predložene kao predmet izvršenja. Apelanti su posredstvom punomoćnika 2. novembra 2016. godine Općinskom sudu u Živinicama dostavili uređen prijedlog za izvršenje, te su dostavili traženu dokumentaciju.
8. Općinski sud u Živinicama je predloženo izvršenje dozvolio Rješenjem o izvršenju broj 33 0 P 071394 16 I od 15. decembra 2016. godine, koje je dostavio Zk. uredu tog suda da izvrši upis zabilježbe vođenja predmetnog postupka. Navedeno rješenje o izvršenju je 4. augusta 2017. godine postalo pravomoćno i izvršno.
9. Iz stanja spisa proizlazi da izvršenje izvršne isprave sud vodi u dva pravca, i to: izvršenje ostvarivanjem obaveze na radnju koju izvršenik treba da ispuni, a može je umjesto njega ispuniti i drugo lice (član 208. stav 1. Zakona o izvršnom postupku, u daljnjem tekstu: ZIP) i radi naplate novčanog potraživanja prinudnom prodajom predloženih nekretnina koje su u izvršenikovom vlasništvu.
Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja
10. Općinski sud je dopisom od 11. juna 2018. godine pozvao apelante da se izjasne o načinu na koji će se utvrđivati vrijednost predmetnih nekretnina, te je obavijestio apelante o smetnjama u provođenju izvršenja na četiri stana za koja je odbijen upis zabilježbe. Apelanti su dopisom od 19. juna 2018. godine predložili sudu način na koji će utvrditi vrijednost predmetnih nekretnina.
11. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u Živinicama 2. jula 2018. godine uputio dopis Poreznoj upravi FBiH, Kantonalni porezni ured Tuzla, Ispostava Živinice (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) za dostavu podataka o vrijednosti nekretnina – stanova, a na osnovu zaključenih ugovora o prodaji.
12. Porezna uprava je dopisom od 11. jula 2018. godine obavijestila sud o vrijednosti nekretnina, te je Općinski sud u Živinicama dopisom od 12. septembra 2018. godine obavijestio stranke u postupku o vrijednosti tih nekretnina.
Izvršenje u odnosu na provođenje izvršenja ostvarivanjem obaveze na radnju
13. Općinski sud u Živinicama je 14. augusta 2018. godine održao ročište radi utvrđivanja načina provođenja ostvarenja izvršenikove obaveze (na način propisan članom 208. stav 1. ZIP-a), na koje ročište nije pristupio uredno obaviješten izvršenik. Nastavak ročišta, koji je bilo zakazan za 30. august 2018. godine, sud je odgodio na prijedlog izvršenikovog punomoćnika. Općinski sud je nastavak ročišta održao 7. septembra 2018. godine, te je rješenjem od 12. septembra 2018. godine ovlastio apelante da povjere drugim licima (u skladu s članom 208. stav 1. ZIP-a) da izvrše radnje na koje je izvršenik obavezan izvršnom ispravom.
14. Iz stanja spisa proizlazi da je izvršni postupak u toku.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
15. Apelanti su u apelaciji naveli tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, te su naveli da im je zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Živinicama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te traže naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.500,00 KM.
b) Odgovori na apelaciju
16. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Živinicama je naveo hronologiju izvršnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke, te je naveo da su apelanti u određenoj mjeri svojim postupcima doprinijeli dužini trajanja postupka jer su podnijeli neuredan prijedlog za izvršenje, i to mjesno nenadležnom sudu, uz koji nisu dostavili potrebnu dokumentaciju, a što je znatno utjecalo na tok postupka.
17. Ustavni sud je telefonskim putem od Općinskog suda u Živinicama dobio informaciju da je postupak u toku.
V.Relevantni propisi
18. Zakon o izvršnom postupku FBiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 ispravka, 33/06, 39/06 ispravka, 39/09, 35/12 i 46/16). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o izvršnom postupku sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 5.
U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
Član 80.
Način utvrđivanja vrijednosti (1) O načinu utvrđivanja vrijednosti nekretnine sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o izvršenju. Ako je to potrebno sud će prije donošenja zaključka da održi ročište sa strankama.
(2) Utvrđivanju vrijednosti nekretnine pristupiće se nakon što rješenje o izvršenju postane izvršno, ali i prije toga ako tražilac izvršenja to predloži, unaprijed obezbijedi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i u slučaju da izvršenje bude obustavljeno.
(3) Vrijednost nekretnine utvrđuje se na osnovu procjene vještaka i drugih činjenica u visini njene tržišne cijene na dan procjene. Pri utvrđivanju vrijednosti nekretnine vodiće se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga što na njoj ostaju određena prava i poslije prodaje.
(4) Umjesto procjene na način predviđen u stavu 3. ovog člana sud može dostavljanje podataka o vrijednosti nekretnine da zatraži od nadležnog organa poreske uprave.
(5) U postupku izvršenja nad suvlasničkim dijelom iz člana 69. ovog zakona procjena će sadržavati utvrđene vrijednosti i za cjelokupnu nekretninu i za suvlasnički dio, te vrijednost suvlasničkog dijela koja bi se dobila u slučaju prodaje cjelokupne nekretnine, u skladu sa stavom 4. člana 69. ovog zakona.
(6) Odredbe st. od 1. do 4. ovog člana neće se primjenjivati ukoliko stranke i druga lica koja se u izvršnom postupku namiruju postignu sporazum o vrijednosti nekretnine.
Član 208.
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može da obavi i drugo lice (1) Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može da obavi i drugo lice provodi se tako da sud ovlaštava tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
(2) U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku da unaprijed položi određeni iznos sudu, potreban za podmirenje troškova koji će nastati obavljanjem radnje, od drugog lica ili tražioca izvršenja. Visinu iznosa sud određuje po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir, po mogućnosti, troškovnik lica ovlaštenog za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za izvršenje priloži tražilac izvršenja.
(3) Konačno rješenje o visini troškova iz stava 2. ovog člana sud donosi na prijedlog tražioca izvršenja odnosno izvršenika. Ako se naknadno pokaže da je na osnovu rješenja iz stava 2. ovog člana pribavljeno od izvršenika više sredstava nego što je bilo potrebno za pokrivanje troškova obavljanja radnje i troškova izvršnog postupka, sud će, na izvršenikov prijedlog, razliku vratiti izvršeniku ako on raspolaže sredstvima pribavljenim od izvršenika, odnosno naložiće tražiocu izvršenja da u određenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolaganje.
19. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
20. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
21. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
22. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva.
23. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
24. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
25. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. a)Pravo iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije
26. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. [...]
27. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
28. U konkretnom slučaju apelanti smatraju da je do povrede njihovog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka broj 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da izvršenje presude izrečene od strane bilo kojeg suda mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude od strane bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
29. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). Period koji treba uzeti u obzir
30. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka razmatrati period od 12. januara 2016. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period duži od tri i po godine.
Analiza dužine trajanja izvršnog postupka
31. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom postupku.
32. Ocjenjujući ponašanje apelanata, Ustavni sud zapaža da su apelanti u određenoj mjeri doprinijeli dužini trajanja postupka na način da su prijedlog za izvršenje podnijeli mjesno nenadležnom sudu. Takvo postupanje apelanata imalo je za posljedicu da se u predmetu u periodu od devet mjeseci ne preduzimaju procesne radnje s ciljem namirenja obaveza i potraživanja utvrđenih izvršnim ispravama (prijedlog za izvršenje je podnesen 12. januara 2016. godine, a Općinskom sudu u Živinicama kao mjesno nadležnom predmet je dostavljen 12. oktobra 2016. godine), već su se u tom periodu samo preduzimale procesne radnje s ciljem odlučivanja o mjesnoj nadležnosti suda. Nadalje, Ustavni sud zapaža da su apelanti podnijeli neuredan prijedlog za izvršenje, uz koji nisu dostavili dokaze o vlasništvu nekretnina koje su predložili kao predmet izvršenja, a apelanti su u toku postupka imali punomoćnika da ih kao stručno lice zastupa i savjetuje.
33. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u Živinicama, Ustavni sud zapaža da predmetni postupak pred tim sudom traje duže od dvije i po godine (od 12. oktobra 2016. godine), da je sud prvu procesnu radnju preduzeo deset dana nakon prijema predmeta na postupanje (zaključkom od 20. oktobra 2016. godine sud je naložio apelantima da urede prijedlog za izvršenje i da dostave dokaze o vlasništvu nekretnina koje su predložili kao predmet izvršenja), što u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja promptno postupanje. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u Živinicama, nakon donošenja rješenja o izvršenju nastavio voditi postupak, i to u „pravcu“ izvršenja obaveza na koje je izvršenik obavezan izvršnim ispravama (gdje je proveo više ročišta radi određivanja drugog lica koje će umjesto izvršenika ispuniti njegovu obavezu) i radi naplate novčanih potraživanja koja su utvrđena u korist apelanata (sud je od Porezne uprave zatražio utvrđivanje vrijednosti predmetnih nekretnina). Dakle, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u Živinicama procesne radnje preduzimao u razumnim rokovima, da nije imao periode veće pasivnosti, te da je procesne radnje preduzimao s ciljem izvršenja pravomoćnih i izvršnih sudskih odluka.
34. Naime, posmatrajući postupak u cjelini, Ustavni sud zaključuje da u okolnostima konkretnog slučaja, iako postupak traje duže od tri i po godine, još uvijek nije povrijeđeno pravo apelanata na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer su apelanti svojim postupanjem u određenoj mjeri doprinijeli dužini trajanja postupka.
35. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nije došlo do kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ostali navodi
36. S obzirom na to da se navodi o povredi prava na imovinu također odnose na dužinu trajanja postupka, o čemu je Ustavni sud odlučio razmatrajući navode apelacije o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na način da ih je ocijenio neosnovanim, Ustavni sud smatra da su i navodi apelacije o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju također neosnovani.
b)Pitanje naknade nematerijalne štete
37. Ustavni sud ukazuje da, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, u odluci kojom usvaja apelaciju može u izuzetnim slučajevima kršenja ustavnih prava odrediti naknadu na ime nematerijalne štete, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja prava na suđenje u razumnom roku to apelantima ne pripada pravo na isplatu naknade nematerijalne štete. VIII.Zaključak
38. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom izvršnom postupku nema kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer su apelanti u određenoj mjeri doprinijeli dužini trajanja postupka tako što su prijedlog za izvršenje podnijeli mjesno nenadležnom sudu, podnijeli su neuredan prijedlog za izvršenje uz koji nisu dostavili dokaze o vlasništvu nekretnina koje su predložili kao predmet izvršenja, a tokom postupka su imali punomoćnika da ih kao stručno lice zastupa i savjetuje.
39. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, koji traje duže od tri i po godine, nije povrijeđeno pravo apelanata na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao ni pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, koje apelanti vezuju za dužinu trajanja postupka, što je Ustavni sud detaljno razmotrio u odluci i ocijenio ih kao neosnovane.
40. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
41. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević