Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2759/19 (S.I.L.)
Odluka donesena 10. 09. 2019.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2759/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 09. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. septembra 2019. godine, u predmetu broj AP-2759/19, rješavajući apelacije S. I. L., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije S. I. L. podnesene protiv:
- Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Pr 044295 19 Pžp od 3. maja 2019. godine;
- Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Pr 044306 19 Pžp od 3. maja 2019. godine;
- Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Pr 044303 19 Pžp od 28. juna 2019. godine;
- Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Pr 044302 19 Pžp od 1. jula 2019. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP-2759/19
1. S. I. L. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Širokog Brijega, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 6. jula 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 64 0 Pr 044295 19 Pžp od 3. maja 2019. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) od 30. novembra 2018. godine odbačen je kao neblagovremen prijedlog apelanta, kao okrivljene odgovorne osobe, za povrat u prijašnje stanje po prekršajnom nalogu UINO RC Mostar od 30. septembra 2015. godine kojim se apelant tereti za počinjenje prekršaja iz člana 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
3. Rješenjem Kantonalnog suda od 3. maja 2019. godine apelantova žalba izjavljena po advokatu Jerku Čiliću protiv rješenja Općinskog suda od 30. novembra 2018. godine odbačena je kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da advokat Jerko Čilić uz žalbu nije podnio valjanu punomoć za zastupanje apelanta. S tim u vezi, Kantonalni sud je istakao da je predmetna žalba nedopuštena, jer je podnesena od neovlaštene osobe, u smislu člana
327. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKP F BiH).
AP-2760/19
4. Apelant, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 6. jula 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 64 0 Pr 044306 19 Pžp od 3. maja 2019. godine.
5. Rješenjem Općinskog suda od 30. novembra 2018. godine odbačen je kao neblagovremen prijedlog apelanta, kao okrivljene odgovorne osobe, za povrat u prijašnje stanje po prekršajnom nalogu UINO RC Mostar od 23. oktobra 2015. godine kojim se apelant tereti za počinjenje prekršaja iz člana 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
6. Rješenjem Kantonalnog suda od 3. maja 2019. godine apelantova žalba izjavljena po advokatu Jerku Čiliću protiv rješenja Općinskog suda od 30. novembra 2018. godine odbačena je kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da advokat Jerko Čilić uz žalbu nije podnio valjanu punomoć za zastupanje apelanta, te da je, s obzirom na to, predmetna žalba nedopuštena, jer je podnesena od neovlaštene osobe (u smislu člana 327. ZKP F BiH).
AP-2761/19
7. Apelant, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 6. jula 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 64 0 Pr 044303 19 Pžp od 28. juna 2019. godine.
8. Rješenjem Općinskog suda od 2. aprila 2019. godine odbačen je kao neblagovremen prijedlog apelanta, kao okrivljene odgovorne osobe, za povrat u prijašnje stanje po prekršajnom nalogu UINO RC Mostar od 23. oktobra 2015. godine kojim se apelant tereti za počinjenje prekršaja iz člana 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
9. Rješenjem Kantonalnog suda od 28. juna 2019. godine apelantova žalba izjavljena po advokatu Jerku Čiliću protiv rješenja Općinskog suda od 2. aprila 2019. godine odbačena je kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da advokat Jerko Čilić uz žalbu nije podnio valjanu punomoć za zastupanje apelanta, te da je, s obzirom na to, predmetna žalba nedopuštena, jer je podnesena od neovlaštene osobe (u smislu člana 327. ZKP F BiH). AP-2762/19
10. Apelant, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 6. jula 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 64 0 Pr 044302 19 Pžp od 1. jula 2019. godine.
11. Rješenjem Općinskog suda od 2. aprila 2019. godine odbačen je kao neblagovremen prijedlog apelanta, kao okrivljene odgovorne osobe, za povrat u prijašnje stanje po prekršajnom nalogu UINO RC Mostar od 30. septembra 2015. godine kojim se apelant tereti za počinjenje prekršaja iz člana 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
12. Rješenjem Kantonalnog suda od 1. jula 2019. godine apelantova žalba izjavljena po advokatu Jerku Čiliću protiv rješenja Općinskog suda od 2. aprila 2019. godine odbačena je kao nedopuštena. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da advokat Jerko Čilić uz žalbu nije podnio valjanu punomoć za zastupanje apelanta, te da je, s obzirom na to, predmetna žalba nedopuštena, jer je podnesena od neovlaštene osobe (u smislu člana 327. ZKP F BiH). Spajanje predmeta
13. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2759/19. Apelacioni navodi
14. U navedenim apelacijama apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
15. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
16. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o "osnovanosti krivične optužbe" protiv apelanta. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da su osporenim rješenjima Kantonalnog suda odbačene kao nedopuštene apelantove žalbe (izjavljene po advokatu Jerku Čiliću) protiv rješenja Općinskog suda kojima su odbačeni kao neblagovremeni prijedlozi za povrat u prijašnje stanje po prekršajnim nalozima. Dakle, iz navedenog proizlazi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnoj dopustivosti korištenog pravnog lijeka tj. ispunjenost zakonskih uslova za primjenu korištenog pravnog lijeka (žalbe), te ispunjenosti zakonskih uslova za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje, a ne o "osnovanosti krivične optužbe" protiv apelanta. Stoga, predmetni postupak ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. Imajući u vidu da su navodi apelanta o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
18. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
19. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević