Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4315/17 (R. Đ. i N. D.)

Odluka donesena 19. 09. 2019.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4315/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 09. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 19. septembra 2019. godine, u predmetu broj AP-4315/17, rješavajući apelaciju Ranka Đoge i Nusreta Durakovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka c), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ranka Đoge i Nusreta Durakovića podnesena protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 185808 16 Rev od 14. septembra 2017. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Ranko Đogo i Nusret Duraković (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva koje zastupa Senija Poropat advokatica iz Vogošće, podnijeli su 19. oktobra 2017 apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 185808 16 Rev od 14. septembra 2017. godine.

2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 185808 11 Rs od 12. aprila 2012. godine djelimično su usvojeni tužbeni zahtjevi apelanata i obavezan Kanton Sarajevo-Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture (u daljnjem tekstu: tuženi) da im na ime izgubljene zarade i doprinosa za PIO isplati iznose za periode precizirane u presudi (st. 1. i 2.). Presudom je obavezan tuženi da apelantima naknadi troškove parničnog postupka u iznosu preciziranom u presudi (stav 3.). Presudom je odbačen dio tužbenog zahtjeva apelanata kojim su tražili da se utvrdi da tuženi nije donio odluku o statusu Doma učenika Sarajevo niti je regulirao radno-pravi status apelanata nakon donošenja presude broj Pr-17/04 od 20. novembra 2007. godine (stav 4.). Presudom se Općinski sud oglasio apsolutno nenadležnim za odlučivanje o dijelu tužbenog zahtjeva kojim se potražuje uplata za doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za slučaj nezaposlenosti, ukinute su sve provedene radnje za taj dio tužbenog zahtjeva i u tom dijelu tužba odbačena (stav 5.).

3. Protiv navedene presude i apelanti i tuženi su podnijeli žalbe Kantonalnom sudu u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) koji je presudom broj 65 0 Rs 185808 12 Rsž od 7. jula 2015. godine žalbu apelanata odbio kao neosnovanu a žalbu tuženog djelimično uvažio i prvostepenu presudu preinačio tako da je odbijen dio tužbenog zahtjeva apelanata koji se odnosio na uplatu doprinosa za PIO u iznosima preciziranim u presudi te je tuženi obavezan da apelantima naknadi troškove postupka u iznosu preciziranom u presudi a koji je manji od iznosa dosuđenog prvostepenom presudom.

4. Protiv navedene presude i apelanti i tuženi su izjavili revizije Vrhovnom sudu koji je presudom broj 65 0 Rs 185808 16 Rev od 14. septembra 2017. godine reviziju apelanata odbacio kao nedopuštenu dok je revizija tuženog suvojena i preinačene obje nižestepene presude u dosuđujućem dijelu tako što su tužbeni zahtjev apelanata kao i njihov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka odbijeni kao neosnovani. Presudom je odbijen zahtjev apelanata za naknadu troškova postupka nastalih povodom revizije. U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da su odredbama člana 237. stav 2. Zakona o parničnom postupku (u daljem tekstu: ZPP) prema kojima se, saglasno odredbi člana 106. stav (2) Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (..Službene novine FBiH", broj 98/15). ima provesti postupak u ovoj pravnoj stvari, određene procesno pravne pretpostavke za izjavljivanje revizije na način da revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000.00 KM.

5. Vrhovni sud je istakao da je slijedom sadržaja spisa predmeta vidljivo da se kao tužitelji u ovoj pravnoj stvari pojavljuju apelanti koji zahtijevaju isplatu uskraćenih iznosa pripadajućih iz osnova njihovog ranijeg radnog odnosa, tako da njihovi zahtjevi za isplatu proističu iz bitno istovrsnog činjeničnog i pravnog osnova pa se u ovoj pravnoj stvari nalaze u položaju običnih formalnih suparničara u smislu odredbi člana 362. stav (1) tačka 2. ZPP. Procesno pravni položaj ovakvih suparničara je takav da je svaki od tužitelja u postupku samostalan i njihove radnje ili propuštanja se tiču samo njih. a pravo na izjavljivanje revizije se određuje u odnosu na svakog suparničara posebno. Vrhovni sud je, s tim u vezi, obrazložio da dosljedno navedenom, kako se revizijom apelanata osporava presuda drugostepenog suda u kojoj je vrijednost pobijanog dijela u isnosima od po 3.047.98 KM. dakle, iznosima koji ne prelaze označeni iznos kao uvjet za dopuštenost izjavljivanja revizije, prema obrazloženju Vrhovnog suda, očito je da se kao predmet revizionog postupak pojavljuje presuda u kojoj je vrijednost pobijanog dijela u iznosu koji je ispod propisanog, sto je čini nedopuštenom. Zbog navedenog Vrhovni sud je, saglasno odredbama člana 247 stav (1) u vezi sa stavom (2) ZPP reviziju apelanata odbacio kao nedopuštenu.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

c) protekao je rok za podnošenje apelacije;

7. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtjeva da apelanti dođu do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku, kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Iz navoda apelacije proističe da su apelanti protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 185808 12 Rsž od 7. jula 2015 godine. godine izjavili reviziju ali je ona presudom Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 185808 16 Rev od 14. septembra 2017. godine, odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatira da je revizija u ovom slučaju neefektivan pravni lijek jer je odbačena iz formalnih razloga. Iz navedenog proizilazi da je konačna odluka u ovom predmetu presuda Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 185808 12 Rsž od 7. jula 2015. godine, donesena povodom žalbi protiv prvostepene presude. Kako su apelanti drugostepenu presudu primili 13. jula 2015. godine a apelacija Ustavnom sudu je podnesena 19. oktobra 2017. godine, proizlazi da je apelacija podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada su apelanti primili osporenu presudu Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 185808 12 Rsž od 7. jula 2015 godine.

8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da je protekao rok za podnošenje apelacija, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4315/17 (R. Đ. i N. D.) | Sudska praksa | Aktio