Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-656/19 (R. L. i drugi)

Odluka donesena 15. 10. 2019.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 13. EK (Pravo na djelotvoran pravni lijek)
Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Upravni spor
  • Član 13. EK – Pravo na djelotvorni pravni lijek
  • Član 14. EK – zabrana diskriminacije
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Upravni postupak
  • Invalidnina
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-656/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 10. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. oktobra 2019. godine, u predmetu broj AP-656/19, rješavajući apelacije Ranka Leke i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Ranko Leko protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 U 005929 16 U od 7. novembra 2018. godine i Rješenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata broj UP-I-03-41-ZKZ-2036/15 od 15. avgusta 2016. godine;

Vinko Palac protiv Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 U 005874 16 U od 7. novembra 2018. godine i Rješenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata broj UP-I-03-41-ZKZ-48/15 od 29. jula 2016.

godine;

Milenko Martinović protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 U 003667 17 U 2 od 22. februara 2019. godine;

Jure Tomić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 U 003232 18 U 2 od 7. februara 2019. godine;

Zoran Bleko protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 U 001703 18 U 2 od 21. marta 2019. godine;

zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-656/19

1. Ranko Leko (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 13. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 U 005929 16 U od 7. novembra 2018. godine i Rješenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata broj UP-I-03-41-ZKZ- 2036/15 od 15. avgusta 2016. godine.

2. Osporenom odlukom Vrhovnog suda odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženog (Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata) od 15. avgusta 2016. godine. Tim rješenjem je ukinuto konačno rješenje Službe za branitelje iz domovinskog rata Općine Grude od 11. decembra 2006. godine i upravna stvar je riješena tako da apelantu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu.

3. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u toku postupka kontrole zakonitosti korištenja prava na ličnu invalidninu apelanta predmet upućen nadležnoj ljekarskoj komisiji za medicinsko vještačenje, koja je donijela nalaz i mišljenje od 18. decembra 2015. godine, a na koji apelant u ostavljenom roku nije izjavio prigovor i na koji je stavljena klauzula konačnosti. Vrhovni sud je istakao da je u tom nalazu i mišljenju navedeno da je na osnovu pregleda apelanta i uvida u medicinsku dokumentaciju konstatovano da je njegov vojni invaliditet cijenjen ispod 20%. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je nadležna ljekarska komisija u nalazu i mišljenju dala potpunu, jasnu i dovoljno obrazloženu ocjenu vojnog invaliditeta, te da je nalaz i mišljenje dala na osnovu medicinske dokumentacije o liječenju i na osnovu neposrednog pregleda apelanta, koji je i na taj način učestvovao u postupku. Slijedom iznesenog, Vrhovni sud je naveo da je i osporeno rješenje tuženog organa doneseno u skladu sa odredbama Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica i odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu ljekarskih komisija u postupku ostvarivanja prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

2. AP-704/19

4. Vinko Palac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić, advokat iz Ljubuškog, podnio je 15. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 U 005874 16 U od 7. novembra 2018. godine i Rješenja Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata broj UP-I-03-41-ZKZ- 48/15 od 29. jula 2016. godine.

5. Osporenom odlukom Vrhovnog suda odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženog (Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata) od 29. jula 2016. godine. Tim rješenjem je ukinuto konačno rješenje Službe za branitelje iz domovinskog rata Općine Grude od 8. juna 2006. godine i upravna stvar je riješena tako da apelantu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu.

6. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u toku postupka kontrole zakonitosti korištenja prava na ličnu invalidninu apelanta predmet upućen nadležnoj ljekarskoj komisiji za medicinsko vještačenje, koja je u nalazu i mišljenju od 17. marta 2016. godine navela da se medicinsko vještačenje nije moglo izvršiti, jer se apelant nije odazvao na pregled. Na navedeni nalaz i mišljenje apelant je uložio prigovor, nadležna ljekarska komisija je donijela novi nalaz i mišljenje od 17. maja 2016. godine na koji je stavljena klauzula konačnosti. Vrhovni sud je istakao da je u tom nalazu i mišljenju navedeno da je na osnovu pregleda apelanta i uvida u medicinsku dokumentaciju konstatovano da je njegov vojni invaliditet cijenjen ispod 20%. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je nadležna ljekarska komisija u nalazu i mišljenju dala potpunu, jasnu i dovoljno obrazloženu ocjenu vojnog invaliditeta, te da je nalaz i mišljenje dala na osnovu medicinske dokumentacije o liječenju i na osnovu neposrednog pregleda apelanta. Slijedom iznesenog, Vrhovni sud je naveo da je i osporeno rješenje tuženog organa doneseno u skladu sa odredbama Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica i odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu ljekarskih komisija u postupku ostvarivanja prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

3. AP-2098/19

7. Milenko Martinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čapljine, kojeg zastupa Darislav Paponja iz ZOU Paponja-Bunoza, iz Mostara, podnio je 14. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 U 003667 17 U 2 od 22. februara 2019. godine.

8. Osporenom odlukom Vrhovnog suda odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženog (Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata) od 14. novembra 2017. godine. Tim rješenjem je ukinuto konačno rješenje Odjela za društvene djelatnosti, povratak i obnovu Ureda za pitanja branitelja (HVO, MUP i ABiH) Općine Čapljina od 28. novembra 2006. godine i upravna stvar je riješena tako da apelantu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu.

9. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u toku postupka kontrole zakonitosti korištenja prava na ličnu invalidninu apelanta ljekarska komisija za medicinsko vještačenje, po prigovoru, donijela nalaz i mišljenje od 28. avgusta 2017. godine, koji je u potpunosti saglasna sa ranijim nalazom i mišljenjem od 21. juna 2017. godine. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je nadležna ljekarska komisija po blagovremeno uloženom prigovoru na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju i neposrednog pregleda apelanta donijela predmetni nalaz i mišljenje, koji je po ocjeni tog suda potpun i jasan i donesen u skladu sa članom 8. stav 2. Pravilnika o radu ljekarskih komisija u postupku ostvarivanja prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Slijedom iznesenog, Vrhovni sud je naveo da su neosnovani navodi iz tužbe da su povrijeđene odredbe Zakona o upravnom postupku i da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a i ostale prigovore je ocijenio kao neosnovane, jer nemaju uticaj na drugačije odlučivanje.

4. AP-2232/19

10. Jure Tomić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Posušja, kojeg zastupa Ivan Brekalo, advokat iz Širokog Brijega, podnio je 23. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 U 003232 18 U 2 od 7. februara 2019. godine.

11. Osporenom odlukom Vrhovnog suda odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženog (Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata) od 17. avgusta 2018. godine. Tim rješenjem je ukinuto konačno rješenje Službe za branitelje iz domovinskog rata Općine Posušje od 6. jula 2006. godine i upravna stvar je riješena tako da apelantu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu.

12. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u toku postupka kontrole zakonitosti korištenja prava na ličnu invalidninu apelanta ljekarska komisija za medicinsko vještačenje po prigovoru apelanta na raniji nalaz i mišljenje donijela novi, konačan nalaz i mišljenje od 8. februara 2018. godine. U nalazu i mišljenju je navedeno da je ljekarska komisija na osnovu ponovnog uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju priloženu spisu i neposrednog pregleda apelanta utvrdila ukupni vojni invaliditet ispod 20%. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je prema svemu izloženom osporeno rješenje tuženog organa od 17. avgusta 2018. godine doneseno u skladu sa odredbama relevantnih pravilnika i zakona. Osim toga, Vrhovni sud je naveo da su neosnovani navodi iz tužbe kojim apelant tvrdi da je osporeno rješenje doneseno bez apelantovog izjašnjenja. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je apelantu pravom ulaganja prigovora na nalaz i mišljenje nadležne prvostepene ljekarske komisije omogućeno da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja i eventualno priloži dokaze kojima osporava taj nalaz i mišljenje. Kako je apelant iskoristio sva omogućena prava (ulaganjem prigovora i podnošenjem tužbe), Vrhovni sud je naveo da su neosnovani njegovi navodi da mu, kao stranci u postupku, prije donošenja osporenog rješenja nije omogućeno da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama koje su od važnosti za donošenje rješenja.

5. AP-2332/19

13. Zoran Bleko (u daljnjem tekstu: apelant) iz Širokog Brijega, kojeg zastupa Ivan Brekalo, advokat iz Širokog Brijega, podnio je 29. maja 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 U 001703 18 U 2 od 21. marta 2019. godine.

14. Osporenom odlukom Vrhovnog suda odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženog (Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata) od 17. avgusta 2018. godine. Tim rješenjem je ukinuto konačno rješenje Službe za branitelje iz domovinskog rata Općine Posušje od 6. jula 2006. godine i upravna stvar je riješena tako da apelantu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu.

15. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je u toku postupka kontrole zakonitosti korištenja prava na ličnu invalidninu apelanta ljekarska komisija za medicinsko vještačenje po prigovoru apelanta na raniji nalaz i mišljenje donijela novi, konačan nalaz i mišljenje od 30. novembra 2017. godine. U nalazu i mišljenju je navedeno da je ljekarska komisija na osnovu ponovnog uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju u spisu i neposrednog pregleda apelanta utvrdila ukupni vojni invaliditet ispod 20%. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je nadležna ljekarska komisija dala potpunu, jasnu i dovoljno obrazloženu ocjenu vojnog invaliditeta u skladu sa relevantnim odredbama pravilnika i zakona, te da je i osporeno rješenje tužene doneseno u skladu sa relevantnim odredbama. Osim toga, Vrhovni sud je naveo da su neosnovani navodi iz tužbe da je novi nalaz i mišljenje od 30. novembra 2017. godine suprotan članu 8. Zakona o upravnom postupku. S tim u vezi, Vrhovni sud je naveo da je apelantu pravom ulaganja prigovora na nalaz i mišljenje nadležne prvostepene ljekarske komisije omogućeno da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja, a ta mogućnost mu je tada i kada je uredno pozvan na zakazani pregled. Takođe, Vrhovni sud je naveo da je neosnovan navod da je učinjena povreda postupka jer apelantu konačan nalaz i mišljenje komisije nije dostavljen prije donošenja, budući da mu je nalaz uredno dostavljen u skladu sa relevantnim odredbama, te da na konačan nalaz svakako nije imao pravo ulaganja prigovora. Kako je apelant iskoristio sva omogućena prava (ulaganjem prigovora i podnošenjem tužbe), Vrhovni sud je naveo da su neosnovani njegovi navodi da mu nije omogućeno učestvovanje u postupku.

Spajanje predmeta

16. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-656/19.

17. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

Apelacioni navodi

18. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U apelacijama broj AP-656/19, AP-704/19 i AP-2098/19 apelanti se pozivaju i na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, dok se u apelacijama broj AP-656/19 i AP-704/19 apelanti pozivaju i na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti u apelaciji broj AP-656/19 i AP-704/19, u suštini, osporavaju zaključke liječničkih komisija o stepenu invaliditeta, apelant u apelaciji broj AP-2098/19 navodi da je pogrešno utvrđen datum od kada mu prestaje svojstvo ratnog vojnog invalida i pravo na ličnu invalidninu, dok apelanti u apelaciji broj AP-2232/19 i AP-2332/19 navode da osporena odluka donesena suprotno presudi Ustavnog suda Federacije BiH broj U-17/12 od 7. februara 2013. godine, odnosno da je apelantu konačni nalaz i mišljenje trebao biti dostavljen prije donošenja osporenog rješenja tužene, kako bi se o istom mogao izjasniti.

19. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

20. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

21. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su apelanti ukazali u predmetnim apelacijama odnose na način na koji je u predmetnoj pravnoj stvari utvrđeno činjenično stanje i primijenjeno materijalno i procesno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je uopšteno zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

22. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud u obrazloženjima svih odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dao detaljne, jasne i precizne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da apelanti nisu ponudili relevantne argumente koji bi opravdali njihove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja su se pozvali, osim što su nezadovoljni rezultatom postupaka u kojima su donesene osporene odluke. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

23. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

24. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-656/19 (R. L. i drugi) | Sudska praksa | Aktio