Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-4530/17 (F. A., R. H., H. P., D. P., S. M., D. M., E. S., H. M., D. Đ., S. Z. i S. H.)

Odluka donesena 15. 10. 2019.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršenje
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4530/17

Apelacija

Odluka o meritumu

15. 10. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 4530/17, rješavajući apelacije Fuada Aščića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 15. oktobra 2019. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvajaju se apelacije Fuada Aščića, Rasima Hodžića, Hidajeta Pranjge, Dževada Perende, Seida Mehića, Džemala Mahalbašića, Edhema Silajdžije, Hasana Mušića, Džemala Đaje, Smaje Zahirovića, Sadika Habibovića, Vlade Marčete, Jasne Šabanović, Ljilje Marinić, Ratka Adžaipa, Ante Kojadina i Midheta Sinanovića.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnih postupaka koji su u toku pred Općinskim sudom u Travniku u predmetima br. 51 0 P 003270 09 I, 051-0-I-06-000 817, 051-0-I-06-000 815, 051-0-I-06-000 816, 051-0-I-06-000 817, 051-0-I-06-001 263 i 51 0 I 008423 08 I.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku da u skladu s ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupaka u predmetima br. 51 0 P 003270 09 I, 051-0-I-06-000 817, 051-0-I-06-000 815, 051-0-I-06-000 816, 051-0-I-06-000 817, 051-0- I-06-001 263 i 51 0 I 008423 08 I, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da Fuadu Aščiću, Rasimu Hodžiću, Hidajetu Pranjgi, Dževadu Perendi, Seidu Mehiću, Džemalu Mahalbašiću, Edhemu Silajdžiji, Hasanu Mušiću, Džemalu Đaji, Smaji Zahiroviću i Sadiku Habiboviću isplati iznos od po 1.500,00 KM, Vladi Marčeti, Jasni Šabanović, Ljilji Marinić i Ratku Adžaipu iznos od po 1.950,00 KM, Anti Kojadinu iznos od 1.950,00 KM, te Midhetu Sinanoviću iznos od 1.650,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku i Vladi Srednjobosanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod AP 4530/17

1. Fuad Aščić, Rasim Hodžić, Hidajet Pranjga, Dževad Perenda, Seid Mehić, Džemal Mahalbašić, Edhem Silajdžija, Hasan Mušić, Džemal Đaja, Smajo Zahirović i Sadik Habibović, koje zastupa Ivan Grubešić, advokat iz Novog Travnika, podnijeli su 3. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 51 0 P 003270 09 I.

AP 4652/17

2. Vlado Marčeta, Jasna Šabanović, Ljilja Marinić i Ratko Adžaip, koje zastupa Ivan Grubešić, advokat iz Novog Travnika, podnijeli su 10. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnih postupaka pred Općinskim sudom u predmetima br. 051-0-I-06-000 817, 051-0-I-06-000 815, 051-0-I-06-000 816 i 051-0-I-06-000 817.

AP 4654/17

3. Anto Kojadin, kojeg zastupa Ivan Grubešić, advokat iz Novog Travnika, podnio je 10. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u predmetu broj 051-0-I-06-001 263.

AP 4656/17

4. Midhet Sinanović, kojeg zastupa Ivan Grubešić, advokat iz Novog Travnika, podnio je 10. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u predmetu broj 51 0 I 008423 08 I.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

5. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je u periodu od 24. maja 2018. godine do 16. jula 2019. godine zatraženo da dostavi odgovore na apelacije.

6. Općinski sud je odgovore na apelacije dostavio u periodu od 11. juna 2018. do 4. septembra 2019. godine.

7. S obzirom na to da su se odgovori na apelaciju u predmetima AP 4652/17 i AP 4656/17 odnosili na izvršni postupak tražitelja izvršenja Miju Kasala i druge, od Općinskog suda je ponovno zatražen odgovor na apelaciju sa informacijama o preduzetim procesnim radnjama suda u izvršnim postupcima apelanata i u izvršnim postupcima sa kojima je postupak apelanata eventualno pripojen, kao i informaciju da li su izvršni postupci apelanata eventualno okončani.

8. Apelanti su dopisom od 28. septembra 2019. godine obavijestili Ustavni sud da njihova potraživanja iz predmetnih izvršnih postupaka još uvijek nisu namirena.

9. S obzirom na to da se navedene apelacije odnosne na isto pitanje, Ustavni sud je u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda odlučio da spoji predmete br. AP 4530/17, AP 4652/17, AP 4654/17 i AP 4656/17, vodi jedan postupak i donese jednu odluku pod brojem AP 4530/17. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, dakle spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

III.Činjenično stanje

10. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

AP 4530/17

11. Apelanti su 3. marta 2009. godine na osnovu pravosnažne presude podnijeli Općinskom sudu prijedlog za izvršenje protiv izvršenika BNT Tvornica mašina i hidraulika d.d. Travnik (u daljnjem tekstu: izvršenik) predlažući izvršenje prodajom izvršenikovih nekretnina.

12. Općinski sud je 7. aprila 2009. godine donio zaključak kojim je naložio apelantima da dostave dokaz o izvršenikovom vlasništvu na nekretninama na kojima je predloženo izvršenje.

13. Općinski sud je rješenjem od 15. jula 2009. godine dozvolio predloženo izvršenje i odredio da apelanti stupaju u već pokrenuti izvršni postupak koji se vodi pod brojem 051-0-I-07-001194.

14. Općinski sud je 18. juna 2018. godine zatražio od Zemljišnoknjižnog ureda tog suda zemljišnoknjižni uložak nekretnine na kojoj je predloženo izvršenje i od postupajućeg sudije u predmetu broj 051-0-I-07-001194 izjašnjenje da li su potraživanja apelanata namirena u tom postupku.

15. Iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne proizlazi da su u predmetnom postupku preduzimane daljnje radnje, odnosno da je izvršni postupak okončan. AP 4652/17

16. Apelanti su 21. juna 2006. godine na osnovu pravosnažnih presuda podnijeli Općinskom sudu prijedloge za izvršenje protiv izvršenika predlažući izvršenje pljenidbom novčanih sredstava sa izvršenikovih bankovnih računa.

17. Postupajući po navedenim prijedlozima, Općinski sud je donio rješenja o izvršenju br. 051- 0-I-06-000 817, 051-0-I-06-000 815, 051-0-I-06-000 816 i 051-0-I-06-000 817 od 20. decembra 2006. godine kojima je dozvolio predložena izvršenja.

18. Postupajući po prijedlogu apelanta Vlade Marčete, Općinski sud je 13. marta 2008. godine donio rješenje kojim se mijenja predmet i sredstvo izvršenja određeno rješenjem od 20. decembra 2006. godine i određuje izvršenje na izvršenikovim nekretninama, te se određuje da stupa u započeti izvršni postupak koji se vodi pod brojem 051-0-I-07-001194.

19. Iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne proizlazi da su u predmetnim postupcima preduzimane daljnje radnje, odnosno da su izvršni postupci okončani. AP 4654/17

20. Apelant je 22. septembra 2006. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude broj RS 307/05 od 30. maja 2006. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika predlažući izvršenje popisom, pljenidbom, procjenom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari.

21. Postupajući po apelantovom prijedlogu, Općinski sud je 27. februara 2007. godine donio rješenje kojim se dozvoljava predloženo izvršenje.

22. S obzirom na to da izvršenik nije imao pokretne stvari koje bi mogle biti predmet izvršenja, Općinski sud je zaključkom od 11. jula 2007. godine pozvao apelanta da predloži novi predmet i sredstvo izvršenja.

23. Apelant je podneskom od 17. jula 2007. godine predložio da se izvršenje sprovede na izvršenikovim nekretninama i da se taj izvršni postupak pripoji predmetu broj I-151/06.

24. Postupajući po apelantovom prijedlogu, Općinski sud je 18. septembra 2007. godine donio rješenje o promjeni predmeta i sredstva izvršenja.

25. Apelant je podneskom od 31. oktobra 2007. godine predložio da se taj izvršni postupak pripoji izvršnom postupku koji se vodi pod brojem I-151/06.

26. Općinski sud je 9. novembra 2007. godine donio rješenje o pripajanju apelantovog postupka sa postupkom koji se vodi pod brojem 051-0-I-06-000 151.

27. Iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne proizlazi da su u predmetnom postupku preduzimane daljnje radnje, odnosno da je izvršni postupak okončan. AP 4656/17

28. Apelant je 10. marta 2008. godine na osnovu pravosnažne i izvršne presude podnio Općinskom sudu prijedlog za izvršenje predlažući izvršenje namirenjem iz novčanih sredstava dobijenih prodajom u izvršnom postupku Općinskog suda broj I-1194/07.

29. Postupajući po navedenom prijedlogu, Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 51 0 I 008423 08 I od 13. marta 2008. godine kojim je dozvolio predloženo izvršenje i odredio da se taj predmet pripaja predmetu koji se vodi pod sudskim brojem I-1194/07.

30. Iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne proizlazi da su u predmetnom postupku preduzimane daljnje radnje, odnosno da je izvršni postupak okončan. IV.Apelacija I.Navodi iz apelacije

31. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) u segmentu donošenja odluke u razumnom roku. Apelanti su naveli da predmetni postupci traju osam godina (AP 4530/17), 11 godina (AP 4652/17), preko 10 godina (AP 4654/17), te duže od devet godina (AP 4656/17), iako se radi o izvršnim postupcima koji su hitni, te su zbog dužine trajanja postupaka tražili naknadu nematerijalne štete u iznosu od po 1.000,00 KM za svaku godinu trajanja postupka, odnosno po 8.000 KM (AP 4530/17), po 11.000 KM (AP 4652/17), 10.000 KM (AP 4654/17), te 9.000 KM (AP 4656/17).

II.Odgovor na apelaciju AP 4530/17

32. Općinski sud je naveo hronologiju postupanja navedenu u činjeničnom dijelu ove odluke. Općinski sud je naveo da predmetni postupak još uvijek nije okončan, te da je sud u konkretnom slučaju preduzeo sve radnje radi konačnog namirenja potraživanja apelanata i da će oni svoje potraživanje namiriti u predmetu broj 051-0-I-07-00 1194. Takođe je naveo da je u konkretnom slučaju postupio u skladu sa odredbom člana 73. stav 1. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP), kojim je propisano da se nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog tražitelja izvršenja na toj nekretnini sprovesti poseban izvršni postupak, te da tražitelj izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nekretnini stupa u već pokrenuti izvršni postupak. Općinski sud je naveo i da je 18. juna 2018. godine zatražio od Zemljišnoknjižnog ureda tog suda zemljišnoknjižni uložak nekretnine na kojoj je predloženo izvršenje i od postupajućeg sudije u predmetu broj 051-0-I-07-001194 izjašnjenje da li su potraživanja apelanata namirena u tom postupku, te da nije dobio traženo izjašnjenje.

AP 4652/17 i AP 4656/17

33. U odgovoru od 18. juna 2018. godine Općinski sud je naveo da je pred tim sudom vođen izvršni postupak (u predmetu 51 0 I 067683 12 I) protiv izvršenika po prijedlogu Mije Kasala i drugih, koje je zastupala punomoćnica J. D., advokat iz Novog Travnika, te da se radi o sporu radnika protiv bivšeg poslodavca. Naveo je da je namirena samo nekolicina radnika, te da se 7. novembra 2012. godine sudu obratila punomoćnica tražitelja izvršenja (advokat J. D.) zahtjevom za nastavak izvršnog postupka, te da se kao tražitelji izvršenja pojavljuju radnici Husein Palalić i drugi. Nadalje je naveo da je punomoćnica tražitelja izvršenja izvijestila sud da su potraživanja tražitelja izvršenja putem cesije ustupljena privrednom društvu „Bratstvo holding“ d.d. Novi Travnik koje je kupilo izvršenikove nekretnine. Zatim je navedeno da je 11. jula 2013. godine donesen zaključak o prodaji izvršenikovih nekretnina i doneseno rješenje o dosudi koje je postalo pravosnažno 2. decembra 2014. godine. Općinski sud je naveo da nije bilo osnova za podnošenje apelacija „s obzirom na to da su predmeti apelanata br. 051 0 I 06 000 817, 051 0 I 06 000 816, 051 0 I 06 000 815, 051 0 I 06 000 814 pridruženi glavnom predmetu“, te da nije bilo dovoljno sredstava od prodaje nekretnina kako bi se namirili svi izvršenikovi radnici, niti je izvršenik imao više pokretnih i nepokretnih stvari iz kojih bi se mogli namiriti.

34. U odgovoru od 5. septembra 2019. godine Općinski sud je naveo da je postupak izvršenja na predmetnim izvršenikovim nekretninama, pokrenut po prijedlogu Mije Kasala i drugih, okončan Rješenjem o dosudi broj 51 0 I 067683 12 I kupcu „Bratstvo holding“ d.d. Novi Travnik od 10. septembra 2013. godine, a to privredno društvo je putem cesije otkupilo sva potraživanja koja su potraživali radnici koje je zastupala punomoćnica J. D. Takođe je naveo da je postupajući sudija predložio da ga predsjednik suda zaduži sličnim predmetom u kojem se radi o potraživanju radnika protiv istog izvršenika, te da se predmet vodi pod brojem 51 0 Ip 094787 14 Ip i nalazi se u fazi procjene izvršenikovih nekretnina koju obavlja vještak građevinske struke.

AP 4654/17

35. Općinski sud je iznio hronologiju izvršnog postupka kao što je navedeno u činjeničnom dijelu ove odluke, te da je taj izvršni postupak pridružen već pokrenutom postupku (051-0-I-06-000 151), ali da apelant prilikom donošenja rješenja o namirenju nije bio u redu prioriteta za naplatu svojih potraživanja.

V.Relevantni propisi

36. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) relevantne odredbe glase:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

37. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

38. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

39. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, predmetne apelacije se odnose na dužinu trajanja izvršnih postupaka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je takođe u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da su predmetne apelacije dopustive prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, apelacije ispunjavaju i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bile dopustive, niti su očigledno (prima facie) neosnovane.

40. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije ispunjavaju uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

41. Apelanti smatraju da je zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka došlo do povrede njihovog prava na suđenje u „razumnom“ roku kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje

42. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz ovog člana, stav 2 što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.

43. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]

44. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Takođe, Evropski sud je ukazao da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju hitan karakter (vidi Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, serija A, broj 228-B, stav 18. i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51).

45. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da su apelanti pokrenuli predmetne izvršne postupke u periodu od 21. juna 2006. do 3. marta 2009. godine, te da ti postupci, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta, nisu okončani. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se izvršni postupak prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim (član 5. stav 1. ZIP-a), što je zahtijevalo dodatnu ažurnost suda u tom postupku. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je dužina predmetnih sudskih postupaka a priori suprotna principu „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima. Međutim, Ustavni sud u činjenicama konkretnih predmeta ne nalazi takve izuzetne okolnosti, niti je Općinski sud u odgovorima na apelacije na njih ukazao. Naime, Ustavni sud primjećuje da je u predmetu AP 4654/17 apelantov postupak pridružen već pokrenutom izvršnom postupku 051-0-I-06-000 151, u kojem nije namireno njegovo potraživanje zato što nije bio u redu prioriteta za namirenje iz vrijednosti izvršenikovih nekretnina koje su bile predmet izvršenja. Ustavni sud nadalje zapaža da iz navoda apelanata i predočenih dokumenata proizlazi da je izvršni postupak apelanata iz predmeta AP 4530/17, kao i izvršni postupak apelanta Vlade Marčete (AP 4652/17) i Midheta Sinanovića (AP 4656/17) pripojen postupku koji se vodio pred Općinskim sudom kao predmet broj 051-0-I-07- 001194 (I-1194/07), dok se izvršni postupci ostalih apelanata iz predmeta broj AP 4652/17 i dalje vode pod brojem pod kojim su prvobitno zavedeni u Općinskom sudu. Ustavni sud ukazuje da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4529/17 od 19. septembra 2019. godine konstatovano da je postupak pred Općinskim sudom u predmetu broj 051-0-I-07-001194 okončan (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4529/17 od 19. septembra 2019. godine, tačka 11, dostupna na www.ustavnisud.ba). Pored navedenog, iz dopisa apelanata od 28. septembra 2019. godine proizlazi da njihova potraživanja iz predmetnih izvršnih postupaka još uvijek nisu namirena.

46. Ustavni sud zapaža da nakon pridruživanja izvršnih postupaka apelanata drugim već pokrenutim izvršnim postupcima sud nije preduzimao daljnje procesne radnje. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je obaveza redovnog suda da djelotvorno kontroliše postupak (vidi Evropski sud, Uljar i ostali protiv Hrvatske, aplikacija broj 32668/02 od 8. marta 2007. godine), što je Općinski sud u konkretnom slučaju očigledno propustio da učini. Stoga se kao opravdanje za dužinu trajanja postupaka apelanata u navedenim predmetima ne može prihvatiti činjenica da apelanti nisu bili u prioritetnom redu naplate iz vrijednosti izvršenikovih nekretnina u situaciji kada sud nakon donošenja rješenja o namirenju nije preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem djelotvornog kontrolisanja postupaka.

47. U vezi s predmetima br. AP 4652/17 i AP 4656/17, Ustavni sud ukazuje da iz odgovora na apelacije nije mogao utvrditi hronologiju izvršnih postupaka apelanata, odnosno koje je procesne radnje preduzeo sud u izvršnim postupcima koje su apelanti pokrenuli. Ustavni sud primjećuje da se navodi Općinskog suda iz odgovora na apelaciju od 18. juna 2018. godine, kao i dostavljena dokumentacija odnose na izvršni postupak koji se vodio po prijedlogu Mije Kasala i drugih, te Huseina Palalića i drugih. Dakle, odgovor na apelaciju ne sadrži informacije o postupcima koje su pokrenuli apelanti. Nadalje, Općinski sud ni na ponovno traženje Ustavnog suda, u kojem je jasno zahtijevana dostava informacija o preduzetim procesnim radnjama suda u izvršnim postupcima apelanata i u izvršnim postupcima sa kojima je postupak apelanata eventualno pripojen, kao i informaciju da li su izvršni postupci apelanata eventualno okončani, te informacije nije dostavio Ustavnom sudu. Naime, Općinski sud je ponovno u odgovoru od 5. septembra 2019. godine iznio navode koji se ne odnose na postupke apelanata, već na postupak koji se vodi pred Općinski sudom pod brojem 51 0 Ip 094787 14 Ip u kojem se kao tražitelj izvršenja ne pojavljuju apelanti.

48. S druge strane, ocjenjujući ponašanje apelanata, Ustavni sud primjećuje da su pojedini apelanti mijenjali predmet i sredstvo izvršenja zato što nije bilo moguće namirenje iz prethodno određenog predmeta izvršenja, što je u određenoj mjeri uticalo na ukupnu dužinu trajanja predmetnih postupaka. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je promjena predmeta i sredstva izvršenja procesno ovlaštenje koje apelantima kao tražiteljima izvršenja nesporno pripada i predstavlja korištenje svih raspoloživih procesnih sredstava koje u domaćem pravu imaju na raspolaganju u odbrani svojih interesa (vidi Evropski sud, Sokolov protiv Rusije, aplikacija broj 3734/02 od 22. septembra 2005. godine, stav 38), te im se kao takvo ne može staviti na teret (vidi Evropski sud, Preto i dr. protiv Italije, aplikacija broj 7984/77 od 8. decembra 1983. godine, stav 34). Dakle, promjena predmeta i sredstva izvršenja predstavlja objektivnu okolnost koja se ne može staviti na teret niti sudu niti apelantima (vidi Evropski sud, Surmeli protiv Njemačke, aplikacija broj 75529/01 od 8. juna 2006. godine). Stoga, iako je promjena predmeta i sredstva izvršenja objektivno uticala na dužinu trajanja postupka, Ustavni sud, uzimajući u obzir ukupnu dužinu trajanja postupaka, ne nalazi da je to u značajnoj mjeri doprinijelo trajanju predmetnog postupka.

49. Stoga, uzimajući u obzir da se radi o hitnim postupcima, a Općinski sud nije naveo okolnosti zbog kojih izvršni postupci koje su pokrenuli apelanti još uvijek nisu okončani, a dužina tih postupaka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ apelanata, kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

50. Ustavni sud smatra svrsishodnim naložiti Općinskom sudu da po hitnom postupku preduzme procesne radnje s obzirom na to da predmetni postupci ukupno traju osam godina (AP 4530/17), 11 godina (AP 4652/17), preko 10 godina (AP 4654/17), te duže od devet godina (AP 4656/17). Naime, budući da je u predmetnim postupcima utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje, kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka u odnosu na navode o povredi prava na suđenje u razumnom roku bila bi dovedena u pitanje (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2915/07 od 2. decembra 2009. godine, tačka 42, dostupna na www.ustavnisud.ba). Pri tome, kako se iz činjenica i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne može sa sigurnošću zaključiti pod kojim sudskim brojem se predmetni izvršni postupci apelanata trenutno vode, Ustavni sud smatra opravdanim naložiti okončanje izvršnih postupaka apelanata pod sudskim brojevima pod kojim su prijedlozi apelanata za izvršenje prvobitno zavedeni u Općinskom sudu, sve s ciljem što potpunije zaštite prava apelanata na pravično suđenje zagarantovanog članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade na ime nematerijalne štete

51. Ustavni sud podsjeća da, prema članu 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda, u odluci kojom usvaja apelaciju Ustavni sud može odrediti naknadu na ime nematerijalne štete. Prema članu 74. stav (2) Pravila Ustavnog suda, ako Ustavni sud odredi da je potrebno dodijeliti novčanu naknadu, odredit će je na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda.

52. S obzirom na odluku u ovom predmetu, vodeći se principima pravičnosti, uzimajući u obzir ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, prosječna primanja i parametre životnog standarda građana, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantima Fuadu Aščiću, Rasimu Hodžiću, Hidajetu Pranjgi, Dževadu Perendi, Seidu Mehiću, Džemalu Mahalbašiću, Edhemu Silajdžiji, Hasanu Mušiću, Džemalu Đaji, Smaji Zahiroviću i Sadiku Habiboviću treba isplati iznos od po 1.500,00 KM, Vladi Marčeti, Jasni Šabanović, Ljilji Marinić i Ratku Adžaipu iznos od po 1.950,00 KM, Anti Kojadinu iznos od 1.950,00 KM, te Midhetu Sinanoviću iznos od 1.650 KM.

53. Navedeni iznos apelantima je dužna isplatiti Vlada Srednjobosanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

54. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije jer je dužina trajanja predmetnih izvršnih postupaka, koji su hitne prirode, a priori suprotna principu „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, a pri tome ne postoje bilo kakve izuzetne okolnosti kojima bi se moglo opravdati tako dugo trajanje postupaka.

55. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

56. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-4530/17 (F. A., R. H., H. P., D. P., S. M., D… | Sudska praksa | Aktio