Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3594/19 (B.D.)
Odluka donesena 30. 10. 2019.
- Obaveze koje proizilaze iz javnog zakonodavstva
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3594/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
30. 10. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 30. oktobra 2019. godine, u predmetu broj AP-3594/19, rješavajući apelaciju B. D., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija B. D. podnesena protiv Rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske broj 08/2-210-117/19 od 26. jula 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. B. D. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Piskavice, podnio je 13. septembra 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 08/2-210- 117/19 od 26. jula 2019. godine.
2. Rješenjem Policijske uprave Banjaluka od 28. maja 2019. godine, u ponovnom rješavanju, odbijen je apelantov zahtjev za izdavanje novog oružanog lista za pištolj (pobliže opisan u izreci rješenja).
3. Odlučujući o apelantovoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Policijske uprave Banjaluka od 28. maja 2019. godine, Ministarstvo je donijelo osporeno rješenje od 26. jula 2019. godine kojim je predmetna žalba odbijena kao neosnovana. U obrazloženju osporenog rješenja Ministarstvo je navelo da je prvostepeni organ pravilno postupio kada je odbio apelantov zahtjev shodno članu 28. stav 3., u vezi sa članom 11. stav 3. tačka 5) Zakona o oružju i municiji, a uzimajući u obzir da je apelant kažnjen za prekršaj propisan Zakonom o oružju i municiji. Osim toga, Ministarstvo je istakalo da se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi da apelant nije bio prekršajno kažnjen u vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje novog oružanog lista i navodi da je organ uprave bio dužan da cijeni ispunjenost uslova za izdavanje oružanog lista u vrijeme podnošenja zahtjeva, zbog toga što se u postupku cijene svi dokazi nastali do donošenja odluke prvostepenog organa, a ne samo oni koji su postojali sa danom podnošenja zahtjeva.
Apelacioni navodi
4. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud ističe da režim regulisanja prava na držanje vatrenog oružja, spada u djelokrug javno-pravnih ovlaštenja određene države, koji je isključen iz djelokruga člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U konkretnom slučaju, takvo pravo je u entitetu Bosne i Hercegovine - Republici Srpskoj regulisano Zakonom o oružju i municiji.
7. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na svoju raniju praksu u predmetu AP-2414/07 (Odluka o dopustivosti broj AP-2414/07 od 17. septembra 2008. godine dostupna na www.ustavnisud.ba) gdje je ukazao na stav, koji je zauzet u odluci Evropskog suda za ljudska prava, Nicolussi protiv Austrije, da prema praksi Evropske komisije za ljudska prava «građanska prava» ne uključuju ona prava ili obaveze koje može imati pojedinac, kada se ona ne odnose na privatni domen pojedinca, nego se odnose na prava i obaveze pojedinca u suštinskom domenu javnog prava. Ustavni sud smatra da je navedeni stav primjenjiv u konkretnom slučaju. Nadalje, pravo na držanje oružja i pitanje javnog reda i mira rješava se u administrativnom postupku na osnovu diskrecione ocjene organa države i u skladu sa posebnim Zakonom o oružju i municiji, što je u apsolutnom domenu javnog prava.
8. Prema tome, pravo lica da mu se izda dozvola za držanje oružja i municije, prema stavovima Evropskog suda, koje dosljedno podržava Ustavni sud, spada u domen javnog prava svake zemlje. Ako je određena zemlja uskratila takvo pravo licu iz razloga propisanih zakonom, to se smatra aktom države koji pripada njenom javno-pravnom domenu i ne uživa zaštitu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kao «građansko pravo ili obaveza». Iz navedenog razloga, bez obzira što takva odluka može imati određenog uticaja na građanska prava i obaveze apelanta, od države se ne zahtijeva da u takvim slučajevima obezbjeđuje javno saslušanje, niti ispuni druge zahtjeve iz člana 6. Evropske konvencije (vidi presudu Philip Burnett Franklin Agee protiv Ujedinjenog Kraljevstva, predstavka broj 7729/76 od 17. decembra 1976. godine, DR 7, tačka 28).
9. Stoga, u skladu sa iznesenim stavovima, postupak u kojem je apelantu uskraćeno pravo na izdavanje novog oružnog lista, ne potpada pod okvir zaštite prava na pravičan postupak u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o «građanskim pravima ili obavezama» već o obavezama iz javnog prava, proizašlim iz Zakona o oružju i municiji, slijedi da su navodi apelanta o povredi prava na pravično suđenje, kao i navodi o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-5002/11 od 12. februara 2014. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević