Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-5333/17 (Šipad d.d. Sarajevo)
Odluka donesena 13. 11. 2019.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Uknjižba
- Građanski postupak
- Pristup sudu
- Upis u sudski registar
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se proglašava zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 62
Predmeti (1)
AP-5333/17
Apelacija
Odluka o meritumu
13. 11. 2019.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 5333/17, rješavajući apelaciju Šipada d.d. Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 13. novembra 2019. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Šipada d.d. Sarajevo.
Utvrđuje se povreda prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Rješenje Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 Dn 010840 17 Pž od 26. septembra 2017. godine.
Predmet se vraća Kantonalnom sudu u Novom Travniku koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Kantonalnom sudu u Novom Travniku da u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u roku od 90 dana od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Šipad d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant) sa sjedištem u Sarajevu, kojeg zastupa Sanel Podrug, advokat iz Sarajeva, podnio je 15. decembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 06 0 Dn 010840 17 Pž od 26. septembra 2017. godine i Rješenja Općinskog suda u Travniku, Zemljišnoknjižni odjel (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj 051-0-Dn-10-000 111 od 1. jula 2010. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda, Općinskog suda i Općine Vitez (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) zatraženo je 29. marta i 25. septembra 2019. godine da dostave odgovor na apelaciju.
3. Kantonalni sud, Općinski sud i podnosilac zahtjeva dostavili su odgovor na apelaciju u periodu od 5. aprila do 3. oktobra 2019. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Rješenjem Općinskog suda broj 051-0-Dn-10-000 111 od 1. jula 2010. godine određena je uknjižba prava vlasništva u korist podnosioca zahtjeva na nekretninama pobliže opisanim u dispozitivu rješenja (sve preciznije navedeno u dispozitivu rješenja).
6. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je podnosilac zahtjeva uz zahtjev za uknjižbu, u smislu člana 3. Zakona o zemljišnim knjigama FBiH (u daljnjem tekstu: Zakon o ZK), dostavio Odluku o promjeni statusa nekretnina u općoj upotrebi Općine Vitez broj 01-3-31-2-772/10 od 9. februara 2010. godine, Dopunsko rješenje broj 01-3-31-2-4447/09 od 24. novembra 2009. godine i Rješenje o dopuni rješenja broj UP I 01-3-31-2-3309/10 od 16. juna 2010. godine. Općinski sud je, razmatrajući zahtjev za uknjižbu, kao i priloge uz zahtjev, utvrdio da su ispunjeni svi uvjeti da se udovolji zahtjevu, pa je taj sud primjenom čl. 31. i 43. stav 1. Zakona o ZK donio odluku kao u dispozitivu rješenja. Iz dispozitiva rješenja je vidljiv opis i identifikacija nekretnina po katastarskim općinama na kojima je izvršena promjena u korist podnosioca zahtjeva, ali nije vidljivo stanje upisa vlasništva na nekretninama prije provedene promjene.
7. U pouci o pravnom lijeku navedeno je da je žalba Kantonalnom sudu protiv rješenja dopuštena u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Iz raspoloživih dokumenata je vidljivo da su sačinjena tri primjerka rješenja, ali nije vidljivo kome su dostavljena.
8. Odlučujući o apelantovoj žalbi koju je apelant protiv rješenja iz tačke 5. ove odluke podnio 19. juna 2017. godine zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, Kantonalni sud je Rješenjem broj 06 0 Dn 010840 17 Pž od 26. septembra 2017. godine žalbu odbacio kao neblagovremenu.
9. U navodima žalbe apelant je ukazao da osporava rješenje, između ostalog, u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. broj 31 KO SP-Dubravica navodeći da je tek nakon uvida u navedeni zk. izvadak saznao za promjenu upisa u korist podnosioca zahtjeva, pri čemu tvrdi da je uknjižba nezakonita jer je apelant pravni sljednik vlasnika spornih nekretnina, te je u tom pravcu dostavio historijat upisa iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu od 17. aprila 2013. godine, tvrdeći još i da sporni upis ne sadrži pravni osnov u smislu čl. 23. i 32. Zakona o ZK. Apelant je u žalbi naveo da mu sporno prvostepeno rješenje nije dostavljeno, zbog čega mu je povrijeđeno pravo na pravičan postupak u smislu pristupa sudu koje je zagarantirano članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s nezakonitošću upisa apelant se u žalbi pozvao na odluke Ustavnog suda br. AP 2915/11 od 10. decembra 2013. godine i AP 2195/06 od 18. oktobra 2007. godine.
10. Drugostepeni sud je imajući u vidu odredbe čl. 9, 60, 76. i 77. Zakona o ZK, koje je citirao, zaključio da iz navedenih odredaba proizlazi da su zemljišne knjige javni registri o upisanim stvarnim pravima i da su dostupne svim zainteresiranim licima, osim ako zakonom nije propisano ograničenje za određene podatke. Prilikom odlučenja Kantonalni sud je imao u vidu da je apelant kao zainteresirano lice tek 13. juna 2017. godine izvršio uvid u zemljišne knjige u kojima je izvršen sporni upis, iako se sporna promjena upisa vlasništva desila 1. jula 2010. godine. Prema ocjeni Kantonalnog suda, apelant je kao zainteresirano lice imao pravo pristupa zemljišnim knjigama, pa je shodno tome apelant mogao izvršiti provjeru stanja upisa odmah nakon promjene upisa, odnosno 1. jula 2010. godine, pa se stoga rok od 15 dana koji je propisan članom 76. stav 1. Zakona o ZK ne može računati od dana kada je apelant dobio i zatražio zk. izvadak broj 31. KO SP-Dubravica, a pogotovo što je uvid u taj izvadak apelant mogao učiniti blagovremeno. Kako je žalba odbačena kao neblagovremena, Kantonalni sud se nije bavio navodima žalbe.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovina i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant u iscrpnim navodima apelacije ukazuje da je za nezakoniti upis saznao prilikom provjere stanja u zemljišnoj knjizi 13. juna 2017. godine. Apelant iznosi brojne prigovore u kontekstu nezakonitosti spornog upisa u zemljišnim knjigama dostavljajući na uvid obimnu dokumentaciju kojom te navode potkrepljuje. Smatra da su mu redovni sudovi proizvoljnim postupanjem nanijeli nenadoknadivu materijalnu štetu budući da je promjena upisa izvršena suprotno odredbama čl. 23. i
38. Zakona o vlasničkopravnim odnosima jer upis ne sadrži dvije osnovne zakonske pretpostavke, i to pravni osnov upisa prava vlasništva i činidbu brisanja prava vlasništva ranijeg vlasnika spornih nekretnina, tako da je upis prava vlasništva u korist nevlasnika izvršen bez pravnog osnova, a da o tome nije pružena mogućnost stvarnom vlasniku da u postupku dokaže nezakonitost upisa koja proizlazi iz dokumentacije koju je apelant dostavio uz žalbu. Apelant tvrdi da mu prvostepeno rješenje nikada nije dostavljeno, a da je za sporni upis saznao 13. juna 2017. godine nakon što je zatražio zk. izvatke u kojima se vode nekretnine na koje apelant polaže pravo. Navodi dalje da se Kantonalni sud uopće nije upustio u raspravljanje o predmetnoj žalbi, već je samo paušalno konstatirao da je žalba neblagovremena, što je, prema apelantovoj ocjeni, neprihvatljivo. Apelant tvrdi da je odluka Kantonalnog suda diskriminirajuća i da je donesena na njegovu štetu, te tvrdi da su osporene odluke redovnih sudova očito proizvoljne i nezakonite. Apelant je naglasio da je pravo vlasništva pravo koje nikada ne zastarijeva i stvarni vlasnik, apelant, čiji je pravni prednik bio upisan u zemljišne knjige, ima neoborivo pravo da traži povrat svoje imovine, odnosno upis prava vlasništva. Apelant smatra da je do kršenja njegovih prava došlo upravo iskrivljavanjem smisla i duha zakona imperativnih odredaba ZPP. U kontekstu nezakonitog upisa apelant se pozvao na odluke Ustavnog suda br. AP 2915/11 i AP 2195/06.
b) Odgovor na apelaciju
12. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju u svemu ostao pri razlozima datim u obrazloženju osporenog rješenja predloživši da se apelacija odbije kao neosnovana. Općinski sud je detaljno izložio na osnovu kojih odluka su u zemljišnim knjigama izvršene promjene, tvrdeći da je upis promjena izvršen prema zakonu i da apelantu nije povrijeđeno niti jedno pravo na koje se u apelaciji pozvao.
13. Podnosilac zahtjeva, između ostalog, smatra da su redovni sudovi na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenili materijalno pravo, te da, shodno tome, nije došlo do povrede prava na pravilno suđenje, niti je apelantu povrijeđeno pravo na imovinu uz prijedlog da se apelacija odbije kao neosnovana.
V.Relevantni propisi
14. Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 58/02, 19/03 i 54/04) u relevantnom dijelu glasi:
Član 9.
Javno povjerenje (1) Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne knjige ne postoji.
(2) Za treća lica, koja u dobroj vjeri u postojanje neke nekretnine ili prava na nekoj nekretnini, putem pravnog posla steknu takvo jedno pravo, sadržaj zemljišne knjige se smatra tačnim, ukoliko ispravnost zemljišne knjige nije osporena putem upisa prigovora ili ukoliko je trećoj osobi poznata netačnost zemljišne knjige ili zbog grube nepažnje nije poznata.
(3) Ako je nosilac prava upisanog u zemljišne knjige ograničen u pravu raspolaganja u korist neke osobe, tada ograničenje djeluje prema trećoj osobi samo onda kada je to ograničenje upisano u zemljišnu knjigu ili poznato trećoj osobi.
(4) Za savjesnost treće osobe kod sticanja prava na nekretnini mjerodavno je vrijeme podnošenja zahtjeva za upis.
Član 41. stav (1) Zainteresovane osobe (1) Upis u zemljišnu knjigu je dozvoljen samo uz saglasnost osobe koja je u vrijeme podnošenja zahtjeva upisana u zemljišnu knjigu kao nosilac prava vlasništva ili nekog drugog stvarnog prava koje se prenosi, mijenja, ograničava ili briše.
Član 60.
Neispravan upis (1) Ukoliko se ispostavi da je upis u zemljišnoknjižnom ulošku neispravan, zbog odgovornosti zemljišnoknjižnog ureda, tada će zemljišnoknjižni ured neodložno upisati zabilježbu pored pogrešnog upisa u datom zemljišnoknjižnom ulošku.
(2) Ukoliko se ispostavi da je upis u zemljišnoknjižnom ulošku neispravan iz drugih razloga osim navedenih u stavu 1. ovog člana, tada će zemljišnoknjižni ured po odobrenju upisane osobe upisati zabilježbu pored pogrešnog upisa u datom zemljišnoknjižnom ulošku.
(3) Ukoliko upisana osoba nije dala odobrenje na pomenuti upis iz stava 2. ovog člana, zainteresovana osoba može podići tužbu za davanje odobrenja.
(4) Ispravka zemljišne knjige se vrši na osnovu odobrenja upisane osobe ili sudske odluke.
(5) Ako zemljišnoknjižni ured sazna za slučaj neispravnosti upisa iz stava 1. ovog člana, obavijestiće o tome ministra pravde.
Član 76.
Žalbe protiv odluke ili radnje zemljišnoknjižnog referenta (1) Protiv odluke zemljnišnoknjižnog referenta, osim u slučajevima pogrešnog upisa, iz člana 60. st. 1. i 2. ovog zakona, zainteresovana osoba može kod nadležnog suda uložiti žalbu u roku od 15 dana. Rok počinje teći od dana prijema prepisa odluke ili saznanja o radnji koja je predmet žalbe.
(2) Žalba se može podnijeti i kod zemljišnoknjižnog ureda koji je obavezan proslijediti je bez odlaganja nadležnom sudu.
(3) Nadležni sud odlučuje o žalbi u žalbenom postupku prema propisima Zakona o parničnom postupku.
Član 77.
Uvid u zemljišnu knjigu Uvid u zemljišne knjige, pripadajuće akte, isprave i pomoćne isprave je slobodan uz prisustvo službene osobe iz zemljišnoknjižnog ureda, ako posebnim zakonom za pojedine podatke nije drugačije određeno.
Član 78.
Pravo na izvode zemljišnoknjižnih uložaka (1) Svaka osoba, u skladu sa članom 77. ovog zakona, može nakon plaćanja takse dobiti zemljišnoknjižne izvode.
(2) Izvod iz stava 1. ovog člana je javna isprava.
VI.Dopustivost
15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
16. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
17. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Kantonalnog suda broj 06 0 Dn 010840 17 Pž od 26. septembra 2017. godine kojim je odbačena apelantova žalba koju je podnio protiv prvostepenog rješenja. Apelant ukazuje da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje, pa će, shodno tome, Ustavni sud ispitati blagovremenost apelacije. Iz raspoloživih dokumenata proizlazi da je osporeno rješenje apelant primio 18. oktobra 2017. godine, a da je apelacija podnesena 15. decembra 2017. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
19. Apelant osporava rješenje Kantonalnog suda tvrdeći da je tim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje
20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
21. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom.
22. Imajući u vidu prigovore kojim apelant pokreće pitanje kršenja prava na pristup sudu, Ustavni sud podsjeća da Evropska konvencija izričito i ne spominje pravo na pristup sudu, a da je Evropski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) pravo na pristup sudu prvi put objasnio u predmetu Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva (vidi Evropski sud, Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva, aplikacija broj 4451/70, 1975. g.) u kojem je, između ostalog, zaključeno da pravo na pravično suđenje uključuje i pravo na pristup sudu koje ne smije biti uvjetovano, odnosno otežano. Evropski sud je također u svojim brojnim odlukama (vidi, između ostalih, Evropski sud, Kreuz protiv Poljske, odluka iz 2001. g.) zauzeo stav da pravo na sud nije apsolutno i da ono može biti podložno implicitno dopuštenim ograničenjima jer pravo na pristup sudu po samoj svojoj naravi zahtijeva regulaciju države. Restrikcije se mogu ticati prava pristupa kao takvog ili određenih njegovih elemenata, npr. javnosti postupka ili se postupak može ograničiti na utvrđivanje specifičnih pitanja zakona. Štaviše, izvjesne implicitne restrikcije primjenjuju se u tom smislu da krivični postupak može biti i okončan bez intervencije suda, pod uvjetom da ne vodi do formalnog ili činjeničnog utvrđivanja stanja stvari. Vlasti mogu odrediti i specifična ograničenja pravila pristupu sudu, ali data ograničenja ne smiju ugrožavati pravo pristupa samoj njegovoj suštini i mora biti dovoljno jasno ili njihove odredbe moraju sadržati garancije da ne budu pogrešno shvaćene.
23. Ustavni sud zapaža da predmetna apelacija pokreće pitanje da li je apelantu uskraćeno pravo na pristup sudu odbacivanjem kao neblagovremene žalbe protiv prvostepenog rješenja kojim je izvršena promjena upisa stanja u zemljišnoj knjizi.
24. U vezi s tim, Ustavni sud iz raspoloživih dokumenata zapaža da se promjena upisa vlasništva u zemljišnim knjigama desila na osnovu rješenja Općinskog suda od 1. jula 2010. godine, koje je doneseno povodom zahtjeva podnosioca zahtjeva i upravnih akata donesenih od nadležnog organa podnosioca zahtjeva. Iz prvostepenog rješenja nije vidljivo stanje upisa u vlasničkom listu na nekretninama prije izvršene promjene, niti je vidljivo kome je prvostepeno rješenje dostavljano. Pri tome apelant kao zainteresirano lice tvrdi da je njegov pravni prednik vlasnik pojedinih nekretnina na kojima je provedena promjena vlasništva i da mu rješenje nikada nije dostavljeno, što ni Kantonalni sud nije osporio. Ustavni sud zapaža da Kantonalni sud nije osporio ni apelantovu tvrdnju da je za promjenu upisa u zemljišnim knjigama saznao (tek) 13. juna 2017. godine. Međutim, ono što je Kantonalnom sudu sporno jeste činjenica da je od promjene upisa stanja u zemljišnim knjigama do saznanja za promjenu prošlo gotovo sedam godina, shodno činjenici da su zemljišne knjige javni registri koji su dostupni svim zainteresiranim licima i da je apelant imao mogućnost da se blagovremeno upozna sa činjenicom promjene upisa, odnosno odmah nakon izvršene promjene 1. jula 2010. godine. U takvim okolnostima se, prema ocjeni Kantonalnog suda, rok koji je propisan članom 76. stav 1. Zakona o ZK nije mogao računati od dana kada je apelant zatražio i dobio zk. izvadak iz kojeg je saznao za promjenu.
25. U vezi s takvim obrazloženjem, Ustavni sud podsjeća na sadržaj odredbe člana 76. stav (1) Zakona o ZK koji glasi: „Protiv odluke zemljnišnoknjižnog referenta, osim u slučajevima pogrešnog upisa, iz člana 60. st. 1. i 2. ovog zakona, zainteresovana osoba može kod nadležnog suda uložiti žalbu u roku od 15 dana. Rok počinje teći od dana prijema prepisa odluke ili saznanja o radnji koja je predmet žalbe“.
26. Iz citirane odredbe proizlazi da rok od 15 dana za podnošenje žalbe teče od dana prijema prepisa odluke ili saznanja o radnji koja je predmet žalbe. Ustavni sud zapaža da apelantovu tvrdnju da mu osporeno prvostepeno rješenje nije dostavljeno (od kada teče propisani rok za ulaganje žalbe) Kantonalni sud ničim nije osporio. Usto, Ustavni sud zapaža da Kantonalni sud ničim nije osporio ni apelantovu tvrdnju da je (tek) 13. juna 2017. godine saznao za promjenu stanja upisa u zemljišnoj knjizi (od kada teče propisani rok za žalbu), kada je od nadležnog Zemljišnoknjižnog ureda u Travniku zatražio zk. izvod.
27. Imajući u vidu sadržaj odredbe člana 76. stav (1) Zakona o ZK, Ustavni sud smatra da ona jasno propisuje od kada teku rokovi za žalbu. Stoga, u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja, Kantonalni sud je proizvoljno zaključio i obrazložio da se rok iz citirane odredbe ne može računati od dana saznanja za promjenu upisa u zemljišnoj knjizi samo iz razloga što je od promjene stanja upisa u zemljišnoj knjizi prošlo gotovo sedam godina.
28. Stoga, Ustavni sud smatra da je Kantonalni sud donoseći osporeno rješenje proizvoljno primijenio citiranu odredbu, što je u konačnici dovelo do kršenja apelantovog prava na pristup sudu kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
29. Shodno prethodno iznesenom, Ustavni sud zaključuje da je osporenim rješenjem Kantonalnog suda došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav (1) Evropske konvencije.
30. Ustavni sud posebno naglašava da prilikom odlučenja nije cijenio opravdanost iznesenih prigovora kojim apelant iscrpno ukazuje da je promjena upisa u zemljišnim knjigama izvršena nezakonito budući da će opravdanost iznesenih prigovora ispitati Kantonalni sud, ukoliko u svjetlu ove odluke i pravilne primjene člana 76. stav (1) Zakona o ZK ocijeni da je apelant žalbu protiv prvostepenog rješenja podnio blagovremeno.
Pravo na imovinu
31. Imajući u vidu prethodno izneseni zaključak o kršenju prava na pravično suđenje u segmentu pristupa sudu, Ustavni sud ne vidi razlog da posebno razmatra apelantov prigovor o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII.Zaključak
32. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na pristup sudu kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u situaciji kada je Kantonalni sud odbacio apelantovu žalbu kao neblagovremenu proizvoljno primijenivši odredbu člana 76. stav (1) Zakona o ZK kojom je jasno regulirano da rok za žalbu teče od dana dostavljanja rješenja ili saznanja o radnji koja je predmet žalbe, pri čemu Kantonalni sud ničim nije osporio apelantove tvrdnje da mu rješenje nije dostavljeno, odnosno da je za promjenu stanja upisa u zemljišnoj knjizi saznao (tek) 13. juna 2017. godine kada je zatražio izvod iz zemljišne knjige, nakon čega je izjavio žalbu Kantonalnom sudu.
33. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
34. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević