Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-6432/18 (Memnuna Kantardžić - Goro i N. J.)

Odluka donesena 13. 11. 2019.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-6432/18

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

13. 11. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. novembra 2019. godine, u predmetu broj AP-6432/18, rješavajući zahtjev za preispitivanje Memnune Kantardžić - Goro i Naile Jambrešić, na temelju člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Memnune Kantardžić - Goro i Naile Jambrešić za preispitivanje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj AP-6432/18 od 22. maja 2019. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Memnuna Kantardžić - Goro i Naila Jambrešić (u daljem tekstu: podnositeljice zahtjeva) iz Sarajeva, koje zastupa Edina Jahić, advokat iz Sarajeva, podnijele su 7. juna 2019. godine zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda u predmetu broj AP-6432/18 od 22. maja 2019. godine.

2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti broj AP-6432/18, u Velikom vijeću u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 22. maja 2019. godine, odbacio kao nedopuštenu apelaciju podnositeljica zahtjeva-apelantica podnesenu protiv Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 P 166287 17 Rev od 18. septembra 2018. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice. U obrazloženju navedene odluke Ustavni sud je naveo „…Ustavni sud zapaža da se osporenom Presudom Vrhovnog suda broj 65 0 P 166287 17 Rev od 18. septembra 2018. godine nije odlučivalo o građanskim pravima apelantica, već o građanskim pravima njihove majke, koja je umrla. S obzirom na to da apelantice nisu bile učesnice u postupku u kojem je donesena osporena odluka, te da, dakle, nisu preduzele bilo koju radnju u svoje ime u predmetnom postupku, proizlazi da apelantice nisu lica koja u konkretnom slučaju imaju pravo da pokrenu postupak pred Ustavnim sudom (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-1216/09 od 23. februara 2012. godine i AP-2401/17 od 27. februara 2018. godine (u odnosu na predmete br. AP-4435/17 i AP-5367/17), dostupne na www.ustavnisud.ba). …“.

3. U zahtjevu za preispitivanje, podnositeljice zahtjeva su navele da se iz same revizije od 28. oktobra 2016. godine (koja je dostavljena uz apelaciju), vidi da su one u postupku pred Vrhovnim sudom bile revidentice, a što je navedeno i apelaciji. Zatim, podnositeljice zahtjeva ukazuju da je na prvoj stranici revizije, u rubrici tužitelji naznačeno „Kantardžić - Goro Memnuna iz Sarajeva, ulica Tina Ujevića broj 21 i Jambrešić Naila iz Sarajeva, ulica Tina Ujevića broj 21, obje kao pravni slijednici Kantardžić Medhije iz Sarajeva…“, a da su u poglavlju II obrazloženja revizije navele da je tužiteljica Kantardžić Medhija umrla 27. marta 2015. godine. Takođe, da su u nastavku poglavlja II revizije obrazlagale da nisu dobile rješenje o nasljeđivanju, a u prilogu revizije dostavile dokaze o svojim pokušajima da ishode rješenje o nasljeđivanju. Podnositeljice zahtjeva su istakle da su uz apelaciju dostavile i dopunu revizije od 3. novembra 2016. godine. Zatim su ukazale, da je u uvodu presude Vrhovnog suda od 18. septembra 2018. godine, Vrhovni sud kao tužiteljicu označio umrlu Medhiju Kantardžić, iz čega one zaključuju da Vrhovni sud nije pročitao reviziju. Dakle, uopšte ne stoji tvrdnja da apelantice „nisu bile učesnice u postupku u kojem je donesena osporena odluka" odnosno da „nisu preduzele bilo koju radnju u svoje ime u predmetnom postupku". Naime, da to što Vrhovni sud nije pročitao reviziju i pravilno naznačio kao revidentice podnositeljice zahtjeva, nego osobu koja je umrla, ne može se staviti na teret njima, nego samo Vrhovnom sudu koji je prekršio njihovo pravo na pravično suđenje. Nadalje, podnositeljice zahtjeva su ukazale da su uz apelaciju kao prilog Ustavnom sudu dostavile i priznanicu od 1. novembra 2016. godine, iz koje je vidljivo da su one isplatile dosuđene troškove postupka protivnoj strani po presudi od 19. septembra 2016. godine, čime su prihvatile ne samo prava, nego i obaveze iz predmetnog postupka. S obzirom na navedeno, podnositeljice zahtjeva su predložile da se preispita odluku broj AP-6432/18 od 22. maja 2019. godine i donese odluka kojom će se usvojiti njihova apelacija.

4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

(1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnome sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnoga suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

[…] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnome sudu.

[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

6. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 22. maja 2019. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 7. juna 2019. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obvezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana.

8. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se zasniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Nakon razmatranja predmetnog zahtjeva za preispitivanje, konstatuje se da iz stanja apelacionog spisa proizlazi da su tačni navodi podnositeljica zahtjeva, kojima ukazuju da se iz same revizije podnositeljica zahtjeva od 28. oktobra 2016. godine (koja je dostavljena uz apelaciju), kao i dopune revizije od 3. novembra 2016. godine, vidi da su one u postupku pred Vrhovnim sudom bile revidentice, te da su to istakle i u apelaciji. Naime, Ustavni sud zapaža da Vrhovni sud u uvodu osporene Presude broj 65 0 P 166287 17 Rev od 18. septembra 2018. godine, kao tužiteljicu označava Medhiju Kantardžić, iako su podnositeljice zahtjeva u reviziji od 28. oktobra 2016. godine, kao i u dopuni revizije od 3. novembra 2016. godine, naznačile da podnose reviziju u svoje ime, odnosno kao pravni slijednici Medhije Kantardžić. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da činjenica da su podnositeljice zahtjeva izjavile reviziju Vrhovnom sudu, koji sud je tu njihovu reviziju osporenom Presudom broj 65 0 P 166287 17 Rev od 18. septembra 2018. godine odbio, ima karakter nove činjenice koja je mogla odlučno uticati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda, a koju Ustavni sud nije imao u vidu prilikom donošenja odluke čije se preispitivanje traži. Naime, postojanje navedene činjenice je suprotno zaključku Ustavnog suda da podnositeljice zahtjeva/apelantice nisu bile učesnice u postupku u kojem je donesena osporena odluka, odnosno da nisu preduzele bilo koju radnju u svoje ime u predmetnom postupku. Prema tome, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan.

10. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-6432/18 (Memnuna… | Sudska praksa | Aktio