Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3907/19 (V. J. i S. Č.)

Odluka donesena 13. 11. 2019.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3907/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 11. 2019.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. novembra 2019. godine, u predmetu broj AP-3907/19, rješavajući apelaciju Vesne Jovanović i Sanje Čakarić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, 18. stav (3) tač. h) i l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vesne Jovanović i Sanje Čakarić podnesena protiv Odgovora Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu broj T17 0 KTP 0006060 16 od 13.

septembra 2016. godine i Naredbe Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banjaluka broj T12 1 KTK 0000917 19 od 20. avgusta 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vesne Jovanović i Sanje Čakarić podnesena protiv Rješenja Osnovnog suda u Sokocu broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2 od 24. septembra 2019. godine i Rješenja Osnovnog suda u Sokocu broj 089-0-SU-19-001672 od 11.

septembra 2019. godine, zbog toga što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Vesna Jovanović (u daljnjem tekstu: prvoapelantica), koju zastupa Sanja Čakarić iz Livna i Sanja Čakarić (u daljnjem tekstu: drugoapelantica), podnijele su 18. oktobra 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Odgovora Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružno javno tužilaštvo) broj T17 0 KTP 0006060 16 od 13. septembra 2016. godine, Naredbe Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banjaluka (u daljnjem tekstu: Republičko javno tužilaštvo) broj T12 1 KTK 0000917 19 od 20. avgusta 2019. godine, Rješenja Osnovnog suda u Sokocu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2 od 24. septembra 2019. godine i Rješenja Osnovnog suda broj 089-0-SU-19-001672 od 11. septembra 2019. godine. Također, apelantice su podnijele zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio rad na predmetu broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2 do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Krivični postupci

2. Osporenim odgovorom Okružnog javnog tužilaštva broj T17 0 KTP 0006060 16 od 13. septembra 2016. godine, drugoapelantica je obaviještena da je ocijenjena kao neosnovana njena pritužba izjavljena protiv odluke broj T17 0 KTPO 0006060 15 od 17. juna 2016. godine, kojom je određeno da se neće sprovoditi krivični postupak istrage protiv M:tel a.d. Telekomunikacija, Banjaluka, PJ Sokolac i S. O., sudije Osnovnog suda, za radnje koje upućuju na inkriminacije krivičnog djela sa elementima krivičnih djela Neovlašteno korištenje ličnih podataka iz člana 186. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZ), Prevara u službi iz člana 349. KZ i Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 347. stav 1. KZ.

3. Osporenom Naredbom Republičkog javnog tužilaštva broj T12 1 KTK 0000917 19 od 20. avgusta 2019. godine određeno je da se neće sprovoditi istraga protiv R. Č., glavnog okružnog javnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva, zbog krivičnog djela Povreda zakona od strane sudije ili javnog tužioca iz člana 346. stav 1. KZ, jer ne postoje osnovi sumnje a je prijavljeno lice učinilo navedeno krivično djelo.

Parnični postupak

4. Presudom zbog propuštanja Osnovnog suda, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu broj 89 1 Mal 028990 14 Kom od 1. aprila 2014. godine prvoapelantica, kao tužena, obavezana je da tužitelju (M:tel a.d. Banjaluka, IJ Istočno Sarajevo) isplati dug u iznosu od 766,19 KM sa zakonskom zateznom kamatom, kako je to pobliže određeno u izreci presude, na žiro račun (preciziran u izreci presude), kao i da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 75,00 KM, a sve u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

5. Kako to proizlazi iz zapisnika sa pripremnog ročišta broj 89 1 Mal 028990 14 Kom od 3. novembra 2014. godine, Osnovni sud, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu je rješenjem usvojio prijedlog drugoapelantice, kao punomoćnika prvoapelantice, za povrat u pređašnje stanje, te je presudu tog suda broj 89 1 Mal 028990 14 Kom od 1. aprila 2014. godine stavio van snage.

6. Rješenjem Osnovnog suda broj 089-0-SU-19-001672 od 11. septembra 2019. godine odbačen je kao nedopušten zahtjev drugoapelantice za izuzeće postupajućeg sudije J. Č.-Š. u predmetu tog suda broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2. Nadalje, određeno je da će navedeni predmet biti presigniran u daljnji rad sudiji S. S.-S. u sjedištu suda u Sokocu, a kako bi se otklonila svaka sumnja u nepristrasnost postupajućeg sudije, a udovoljavajući i zahtjevu postupajućeg sudije koja je zamolila predsjednika suda da je izuzme od rada u konkretnom predmetu, jer drugoapelantica stalno insistira na njenom izuzeću, iako nema zakonskih razloga za isto, a sve u cilju otklanjanja bilo kakve sumnje u nepristrasnost postupajućeg sudije, kao i zaštite i očuvanja integriteta Osnovnog suda.

7. Rješenjem Osnovnog suda broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2 od 24. septembra 2019. godine naloženo je drugoapelantici da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja podnese ovjerenu punomoć za zastupanje prvoapelantice, odnosno punomoć kojom bi bila ovlaštena za preduzimanje radnji u ime prvoapelantice u parničnom postupku koji se pred tim sudom vodi pod poslovnim brojem 89 1 Mal 028990 17 Kom 2. Također, ukoliko rok za podnošenje punomoći bezuspješno protekne, odnosno ukoliko se ne dostavi ovjerena punomoć na precizirani način i u ostavljenom roku, određeno je da će Osnovni sud nastaviti postupak, ne uzimajući u obzir radnje koje je izvršilo lice bez punomoći, odnosno da će ukinuti parnične radnje koje je to lice poduzelo, osim ako te radnje stranka naknadno ne odobri.

Apelacioni navodi

8. Apelantice smatraju da im je povrijeđeno pravo iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni iz člana II/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 3. Evropske konvencije, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije, kao i da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Osim toga, apelantice navode da je povrijeđena odredba člana II/2 Ustava Bosne i Hercegovine.

9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tač. h) i l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tač. h) i l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

l) apelacija je preuranjena;

I.Dopustivost ratione materiae (u odnosu na Odgovor Okružnog javnog tužilaštva broj T17 0 KTP 0006060 16 od 13. septembra 2016. godine i Naredbe Republičkog javnog tužilaštva broj T12 1 KTK 0000917 19 od 20. avgusta 2019.

godine)

10. Ustavni sud zapaža da apelantice smatraju da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnim slučajevima primjenjive garancije člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživaju li apelantice u ovom slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji priznaje pravo svakom pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega.

11. Ustavni sud zapaža da je u osporenim odlukama odlučivano o "osnovanosti krivične optužbe" protiv trećih lica, te da se apelantice ne žale na sudske odluke o njihovoj krivici, već se u istim pojavljuju u ulozi oštećenih, odnosno podnosilaca prijave. Ustavni sud smatra da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP-19/02 od 17. marta 2004. godine i AP-2641/17 od 7. septembra 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretne slučajeve. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. Imajući u vidu da su navodi apelantica o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

13. Konačno, u pogledu navoda apelantica o povredi ostalih prava, Ustavni sud ukazuje da se osporene odluke ne mogu dovesti u vezu sa navedenim pravima, te su, stoga, navodi apelantica izneseni u tom pravcu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. II.Preuranjenost (u odnosu na Rješenje Osnovnog suda broj 89 1 Mal 028990 17 Kom 2 od 24. septembra 2019. godine i Rješenja Osnovnog suda broj 089-0-SU- 19-001672 od 11. septembra 2019. godine)

14. Prema citiranim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

15. Ustavni sud zapaža da je, u konkretnom slučaju, uvažen prijedlog drugoapelantice, kao punomoćnika prvoapelantice, za povrat u pređašnje stanje, te da je postupak o predmetu apelacije u toku pred Osnovnim sudom. Dakle, u konkretnom predmetu još nije donesena odluka koja bi predstavljala rezultat cjelokupnog postupka, a koja bi kao takva mogla biti predmet apelacionog ispitivanje pred Ustavnim sudom, pa slijedi da je predmetna apelacija preuranjena.

16. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tač. h) i l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za razmatranje prijedloga apelantica za donošenje privremene mjere.

18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3907/19 (V. J. i S. Č.) | Sudska praksa | Aktio