Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-788/19 (J. G.)
Odluka donesena 28. 01. 2020.
- Apelant nije pretrpio značajniju štetu
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-788/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 01. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 28. januara 2020. godine, u predmetu broj AP-788/19, rješavajući apelaciju Jasmina Gubeljića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (5), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Jasmina Gubeljića podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 53 0 Pr 065916 18 Pžp od 18. decembra 2018. godine, zbog toga što apelant nije pretrpio značajniju štetu.
OBRAZLOŽENJE
1. Jasmin Gubeljić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Stoca, podnio je 19. februara 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 53 0 Pr 065916 18 Pžp od 18. decembra 2018. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Čapljini (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 53 0 Pr 065916 18 Pr 2 od 29. maja 2018. godine apelant je proglašen odgovornim zbog prekršaja iz člana 36. stav (1) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 100,00 KM, te je obavezan da plati troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 KM.
3. Odlučujući o žalbi apelanta protiv Rješenja Općinskog suda broj 53 0 Pr 065916 18 Pr 2 od 29. maja 2018. godine, Kantonalni sud je osporenim rješenjem žalbu apelanta odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.
Apelacioni navodi
4. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definisano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu.
6. Ustavni sud najprije mora ocijeniti da li je u konkretnom slučaju apelant "pretrpio značajniju štetu". Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se ova ocjena donosi za svaki slučaj pojedinačno, imajući u vidu specifične okolnosti svakog predmeta. Uvažavajući eventualni značaj predmeta za apelanta, Ustavni sud ukazuje da povreda ustavnih prava mora podrazumijevati određeni nivo težine i ozbiljnosti da bi bila meritorno razmatrana pred ovim sudom. Procjena tog nivoa zavisi od okolnosti svakog slučaja, koje obuhvataju kako subjektivnu percepciju apelanta, tako i objektivni karakter predmeta. Dakle, subjektivni osjećaj apelanta o postojanju i važnosti navodne povrede ustavnih prava mora biti opravdan i sa objektivnog stanovišta, što u ovom predmetu nije slučaj. Po ocjeni Ustavnog suda, navodi i razlozi apelacije su takve prirode da ne ukazuju da je apelant pretrpio značajniju štetu u smislu prvog kriterija člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda. Takođe, Ustavni sud mora ocijeniti dopustivost predmetne apelacije u svjetlu drugog kriterija sadržanog u ovom osnovu dopustivosti, odnosno da li poštivanje ljudskih prava kako je to definirano u Ustavnu Bosne i Hercegovine zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu. Ovaj kriterij služi kao zaštitni mehanizam, na osnovu kojeg će Ustavni sud nastaviti ispitivanje apelacije u meritumu čak i ako ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu, ukoliko za to postoji odgovarajući interes poštivanja ljudskih prava. Ocjenjujući okolnosti ovog predmeta u smislu navedenog kriterija, Ustavni sud smatra da okolnosti ovog predmeta ne pokreću niti jedno pitanje poštivanja ljudskih prava koje bi zahtijevalo razmatranje apelacije u meritumu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Korolev protiv Rusije, Odluka o dopustivosti broj 25551/05 od 1. jula 2010. godine, te Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3533/17 od 11. oktobra 2017. godine i AP-1751/18 od 11. septembra 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije pretrpio značajniju štetu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević