Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1843/19 (K. Č.)
Odluka donesena 28. 01. 2020.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1843/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 01. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 28. januara 2020. godine, u predmetu broj AP-1843/19, rješavajući apelaciju Kasima Čelje, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Kasima Čelje podnesena protiv Presude Okružnog suda u Istočnom Sarajevu broj 14 0 U 003898 18 U od 1. aprila 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Kasim Čeljo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Goražda, kojeg zastupa Ešref Gracić, advokat iz Sarajeva, podnio je 19. aprila 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 14 0 U 003898 18 U od 1. aprila 2019. godine.
2. Osporenom odlukom Okružnog suda odbijena je kao neosnovana apelantova tužba podnesena protiv zaključka Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka, Područna jedinica Rogatica, Područna kancelarija Novo Goražde od 11. oktobra 2018. godine kojim je prekinut postupak osnivanja katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, te određeno da će se postupak nastaviti nakon što se steknu uslovi da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove donese odluku o osnivanju katastra nepokretnosti za katastarsku opštinu Bučje, na teritoriji opštine Novo Goražde.
3. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da je 18. jula 2018. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o premijeru i katastru (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 62/18), u kome je članom 12. brisan član 71. stav 3. osnovnog zakona, kojim je bilo propisano da se katastar nepokretnosti može osnovati i za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, te da je članom 21. propisano da se u osnovnom zakonu iza člana 185. dodaje novi član 185a. koji propisuje da će se postupak osnivanja katastra nepokretnosti koji je počet prije stupanja na snagu ovog zakona, okončati u postupku osnivanja katastra nepokretnosti u skladu sa ovim zakonom. Okružni sud je ukazao da se, dakle, od dana stupanja na snagu Zakona o izmjena i dopunama Zakona o premijeru i katastru, katastar nepokretnosti može osnovati samo za cijelu katastarsku opštinu. S obzirom na to, Okružni sud je zaključio da je nadležni upravni organ donio pravilan i na zakonu utemeljen zaključak o prekidu predmetnog postupka.
Apelacioni navodi
4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, u suštini, smatra da je apelant stavljen u nepovoljniji položaj zbog toga što upravni organ nije donio rješenje po zahtjevu apelanta prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premijeru i katastru, te da je Okružni sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbu apelanta kao neosnovanu.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S tim u vezi, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaj.
8. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je član 6. stav
1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud,odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelant osporava odluku donesenu u postupku u kojem su nadležni upravni organ i sud odlučivali samo o procesnim pitanjima tj. ispunjenosti formalnih zakonskih uslova za prekid predmetnog postupka. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o «građanskim pravima ili obavezama» apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se u predmetnom postupku (u kojem se, dakle, odlučivalo samo o procesnim pitanjima) nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanta iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, slijedom čega su i ovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević