Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3324/19 (B. K. i Lovačko udruženje "Bakić" Foča)
Odluka donesena 11. 03. 2020.
- Postupak upisa u sudski registar
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3324/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 03. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. ožujka 2020. godine, u predmetu broj AP-3324/19, rješavajući apelacije koje su podnijeli Bojan Kostić i Lovačko udruženje "Bakić" Foča, na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) tačka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Bojan Kostić i Lovačko udruženje "Bakić" Foča protiv Rješenja Okružnoga suda u Trebinju broj 15 0 Reg 004054 19 Pž 2 od 20.
lipnja 2019. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP-3324/19
1. Bojan Kostić (u daljnjem tekstu: prvoapelant) iz Foče, kojega zastupa Bojan Peulić odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 16. kolovoza 2019. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 15 0 Reg 004054 19 Pž 2 od 20. lipnja 2019. godine. AP-3481/19
2. Lovačko udruženje "Bakić" Foča (u daljnjem tekstu: drugoapelant), kojega zastupa Bojan Peulić odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 3. rujna 2019. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda broj 15 0 Reg 004054 19 Pž 2 od 20. lipnja 2019. godine.
3. U predmetnom postupku, koji je okončan osporenom odlukom Okružnog suda, odbijen kao neutemeljen prijedlog drugoapelanta za upis prvoapelanta kao osobe ovlaštene za zastupanje i predstavljanje drugoapelanta.
4. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud istakao da odluka o izboru prvoapelanta, kao predsjednika Upravnog odbora drugoapelanta, a samim time i osobe ovlaštene za zastupanje, nije donesena na način kako to propisuju odredbe članka 52. i 53. Statuta drugoapelanta. Nadalje, Okružni je sud naveo da iz zapisnika sa izborne skupštine, koja je održana 27. svibnja 2018. godine, proizlazi da je izvršen i izbor članova Upravnoga odbora, predloženih od strane 15 delegata, od kojih je verificirano i izabrano 11 članova Upravnoga odbora. Okružni je sud istakao da je 7. lipnja 2018. godine održan izborni sastanak Upravnoga odbora, kojemu su sudjelovali svi uredno pozvani članovi Upravnoga odbora, te da je za predsjednika odabran V.P., te da na spomenutu odluku nije bilo prigovora. Nadalje, Okružni je sud istakao da je očito da, prilikom sazivanja sjednice Upravnoga odbora održane 7. rujna 2018. godine, na kojoj je kao predsjednik Upravnoga odbora izabran prvoapelant, nije poštovana Statutom propisana procedura. Okružni je sud naveo i da je, imajući u vidu činjenicu da je odbijen zahtjev za upis prvoapelanta kao osobe ovlaštene za zastupanje, očigledno održan raniji upis V.P. kao osobe ovlaštene za zastupanje drugoapelanta, te da o toj činjenici prvostupanjski sud može izdati izvod iz Registra udruženja i fondacija, sa svim drugim podacima koji se upisuju u Registar.
Spajanje predmeta
5. S obzirom na to da navedene apelacije odnose na istu osporenu odluku, Ustavni sud je, u skladu sa člankom 32. stavak (1) Pravila Ustavnoga suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-3324/19. Apelacioni navodi
6. U predmetnoj apelaciji apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. S obzirom na to da apelanti smatraju da im je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, odnosno članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
9. U vezi s tim, Ustavni sud konstatira da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije garantira da svatko ima pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obveze. Pojam građanskih prava i obveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakome predmetu (vidi Europski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. srpnja 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. lipnja 1978. godine, stavak 88.). Ključna stvar kod određivanja da li je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obveze (vidi Europski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. listopada 1989. godine, stavak 47).
10. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 146/05 od 20. prosinca 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 1455/12 od 17. lipnja 2015. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 3850/16 od 18. srpnja 2017. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 4336/17 od 11. rujna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar - registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika, zbog čega članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.
11. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretni predmet. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku, u kojem se odlučivalo o upisu promjene osobe ovlaštene za zastupanje i predstavljanje, nije odlučivano o građanskim pravima i obvezama apelanata, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njihova prava i obveze. Budući da garancije iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević