Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3519/19 (Bošnjak Komerc d.o.o. Široki Brijeg i M. B.)

Odluka donesena 19. 02. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3519/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 02. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 19. februara 2020. godine, u predmetu broj AP-3519/19, rješavajući apelaciju Bošnjak Komerc d.o.o. Široki Brijeg i Marka Bošnjak, na osnovu člana VI/ 3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Bošnjak Komerc d.o.o. Široki Brijeg i Marko Bošnjak protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 08 0 Reg 003865 19 Pž od 26. juna 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Bošnjak Komerc d.o.o. Široki Brijeg i Marko Bošnjak (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Ivan Tomić, advokat iz Mostara, podnijeli su 6. septembra 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 08 0 Reg 003865 19 Pž od 26. juna 2019. godine.

2. Osporenom odlukom Kantonalnog suda odbijena je žalba apelanata i potvrđeno Rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 064-0-Reg-18-000 413 od 7. februara 2019.godine kojim je odbačen zahtjev predlagatelja za utvrđenje da je neosnovan upis u sudski registar D.B. na osnovu presude Općinskog suda u Širokom Brijegu broj P-129/06 od 13. decembra 2007. godine i Odluke o pristupanju od 18. jula 2007. godine, jer pravnu osobu „Bošnjak Komerc“ d.o.o. nije zastupala ovlaštena osoba i jer je upis izvršen bez podnošenja propisanih isprava te se stavlja van snage rješenje o registraciji broj 064-0-Reg-08-001 123 od 22. septembra 2008. godine. Predmetnim zahtjevom je traženo i da se brišu sve izmjene u registru privrednih društava naslovnog suda izvršene na osnovu naprijed navedene presude i odluke, uz istovremeni povratak prijašnjeg stanja.

3. U obrazloženju rješenja Općinskog suda od 7. februara 2019.godine je navedeno da je članom 68. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH propisano da je za brisanje iz registra nadležan registarski sud. Lice koje ima pravni interes može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za brisanje neosnovanog konačnog upisa u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 90 dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama FBiH . Općinski sud je naveo da je iz stanja spisa vidljivo da je o valjanosti predmetnog upisa izvršenog po rješenju ovog suda broj: 064-0-Reg-08-001123 od 22. septembra 2008. godine Kantonalni sud odlučio rješenjem broj: 008- 0-Gž-09-000046 dana 21. septembra 2009. godine kada je odbio žalbu i potvrdio prvostepeno rješenje. Slijedom navedenog, Općinski sud je utvrdio da su protekli zakonski rokovi kako objektivni tako i subjektivni za podnošenje prijedloga za brisanjem izvršnog upisa kao i da ne postoje zakonski razlozi za brisanje izvršnog upisa po službenoj dužnosti, a presuda na osnovu koje je izvršen upis nije stavljena izvan snage. Općinski sud je ukazao i da, s obzirom na činjenicu da se određena prava konstituiraju momentom upisa i da djeluju prema trećim osobama momentom upisa, zakonodavac je propisao rokove u kojima se može sudu podnijeti zahtjev za brisanje kao i razloge za brisanje po službenoj dužnosti, pa je sud donio odluku shodno navedenom na osnovu člana 57. stav 6., 68., 69. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH u vezi sa čl. 67. stav l. tačka 7. Zakona o parničnom postupku.

4. U obrazloženju osporenog rješenja, Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud naveo jasne i razumljive razloge na kojima je zasnovao svoju odluku kada je odbacio zahtjev apelanata, te su neutemeljeni žalbeni navodi apelanata o povredi odredaba parničnog postupka, pa je u tom smislu žalbu apelanata odbio i potvrdio prvostepeno rješenje.

Apelacioni navodi

5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu) iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. S obzirom na to da apelanti smatraju da im je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.

8. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuje svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).

9. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 1455/12 od 17. juna 2015. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 3850/16 od 18. jula 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.

10. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretni predmet koji se tiče brisanja izvršnog upisa iz registra poslovnih subjekata po prijedlogu apelanata. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku nije odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njihova privatna prava i obaveze. Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U odnosu na navode apelanata o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud ukazuje da se u predmetnom postupku odlučivalo o ispunjenosti zakonskih uslova za brisanje izvršnog upisa iz registra poslovnih subjekata, a ne o imovinskim pravima apelanata, iz čega slijedi da je apelacija i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3519/19 (Bošnjak Komerc d.o.o. Široki… | Sudska praksa | Aktio